U prekrasnom ambijentu sinagoge u Lendavi, u petak 27. listopada 2023. godine otvorena je izložba poznate slikarice Priske Kulčar, pod imenom „Mini retrospektiva“. Izložba je nastala u suradnji dvaju muzeja, Galerije – Muzej Lendava i Muzeja Međimurja Čakovec. Izloženi su radovi iz fundusa čakovečkog muzeja koje je umjetnica donirala u fundus, a koji čine zbirku „Priska Kulčar“.

Otvaranje izložbe vodio je direktor lendavskog muzeja Dubravko Baumgartner, ujedno i inicijator izložbe. Analizu izloženog slikarskog opusa publici je izložio slovenski povjesničar umjetnosti Franc Obal koji je ujedno i autor predgovora kataloga. U ime čakovečkog muzeja i umjetnice Priske Kulčar obratila se ravnateljica čakovečkog muzeja Maša Hrustek Sobočan. Na žalost, umjetnica nije prisustvovala otvorenju zbog visokih godina (91).

Iako Prisku smatramo čakovečkom umjetnicom, Lendavčani je smatraju i svojom, s obzirom da je živjela prvih nekoliko godina u Lendavi. Priska Kulčar rođena je 10. veljače 1932. godine u Motvarjevcima, Slovenija. Obitelj Kulčar živjela je u Lendavi do 1937. godine kada seli u Čakovec.

Na varaždinskoj Gimnaziji maturirala je 1951. godine, a Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo, upisuje 1952. godine u klasi profesora Jerolima Miše. Nakon diplome, od 1958. do 1976. godine radila je kao učitelj i profesor, likovni pedagog u osnovnim školama u Soblincu i Sesvetama te u Čakovcu na Učiteljskoj školi i Gimnaziji. U Muzeju Međimurja započinje raditi kao kustos 1977. godine te preuzima donaciju Ladislava Kralja Međimurca, koju je njegova supruga Slavka Kralj poklonila godinu dana ranije. Do otvorenja zbirke za javnost 1979. godine Priska Kulčar izrađuje idejni projekt ambijentalnog stalnog postava s galerijom slika u rodnoj kući slikara, inventira fundus zbirke i brine o restauriranju slikarovih djela i pokućstva. Nakon otvorenja zbirke za javnost bavila se edukativno - pedagoškim aktivnostima vezanim uz prezentaciju slikarove ostavštine te je radila na pripremi opsežne monografije o Ladislavu Kralju, koja je izišla iz tiska 1989. godine.

Paralelno s poslovima kustosa tekao je i njen slikarski rad prezentiran na samostalnim izložbama u Zagrebu, Čakovcu i Grožnjanu višekratno, te u Murskoj Soboti i Szombathelyju.

Izlagala je na brojnim skupnim izložbama s umjetnicima sjeverozapadne Hrvatske i kao članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika u domovini i inozemstvu. Bila je članica međunarodnih likovnih kolonija u Prilepu, Lendavi, Grožnjanu i Počitelju. Pripada prvoj generaciji umjetnika koji su 1964. započeli uređivati i revitalizirati istarski gradić Grožnjan, postupno ga afirmirajući na domaćoj i međunarodnoj likovnoj sceni kao Grad umjetnika. Tamo je stvarala u ljetnim mjesecima sve do 1990-tih.

U Muzeju Međimurja postavila je svoju retrospektivnu izložbu 1992. godine.

Njen slikarski opus monografski je obradio povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić 1996. godine na poticaj čakovečkog Centra za kulturu gdje je bila dugogodišnja vanjska suradnica na postavljanju brojnih izložbi i oblikovanju scenografije glavne pozornice za posebne prigode.

Izrazita je predstavnica figurativnog slikarstva i u svojim djelima problematizira odnos čovjeka i povijesnog prostora, koristeći jezik simbola koji njezine slike čini nadrealističkim. Autorica je značajna jer je svojim djelom izvršila utjecaj na mlađe generacije ovdašnjih likovnih umjetnika od koji je najpoznatiji slikar Željko Kipke.

Izložbu u Lendavi možete pogledati do 1. 2. 2023. godine.

Mjesto događanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja

Vrijeme: Četvrtak, 26. 10. 2023. u19.30 sati

Otvorenje: 27. 10. 2023. u 18 sati

Kustos izložbe: Franc Obal

Predavači: Dragutin Kliček i Kristijan Petrović

U organizaciji Muzeja Međimurja Čakovec te Međimurske županije, u četvrtak, 26. listopada 2023., u višenamjenskoj dvorani Riznice Međimurja spojit će se znanost i onostrano u tematskoj večeri posvećenoj - Mjesec. Novinarski dvojac ispripovijedati će dvije priče koje iz različitih kutova gledanja pričaju o istoj stvari.

Dragutin Kliček, član astronomskog društva Vega pripovijedati će o malo poznatim činjenicama vezanim za jedini zemljin prirodni satelit, a Kristijan Petrović poznatiji kao " Mračni pripovjedač - The Dark Storyteller" prizvati će jedno od najkrvoločnijih stvorenja na kojeg Mjesec utječe - vukodlaka. Zajedno će zagrebati u daleku i bližu povijest te proći kroz niz legendi i priča na kojima ćete susresti drevne vladare i njihove rituale te antička božanstva s vučjim karakteristikama, ali i prve istraživače svemira koji su svjesno kročili u smrt. 

Predavanja ususret Noći vještica počinju u 19:30 sati, a ulaz je besplatan.

U utorak, 17. listopada 2023. u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Međimurja Čakovec držana je svečana promocija novog nematerijalnog dobra s područja Međimurja: „Umijeće izrade črnih pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi“.

Novo upis na listu prezentiran je javnosti upravo na isti dan kada se u svijetu slavi 20. godišnjica usvajanja UNESCO-ve Konvencije o nematerijalnoj baštini čovječanstva. UNESCO je na Općoj skupštini u Parizu 17. listopada 2003. godine usvojio Konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, dok u Republici Hrvatskoj Konvencija stupa na snagu 2006. godine. Hrvatska se time obvezala provoditi zaštitu i očuvanje nematerijalne kulturne baštine te je do danas kao rezultat istraživanja, dokumentiranja i popisivanja u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano 215 nematerijalnih kulturnih dobara, od kojih je 21 upisano na UNESCO-ove popise nematerijalne kulturne baštine.

Trenutno u Međimurju brojimo 16 nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, od kojih su dva upisana i na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a:

1. Međimurska popevka – tradicijski napjev Međimurja  (upisano i na UNESCO-vu listu)

2. Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske (upisano i na UNESCO-vu listu)

3. Medičarski obrt na području SZ Hrvatske,

4. Svetomarska mikrotoponimija

5. Štrigovska skupina govora

6. Tradicijsko lončarstvo na području SZ Hrvatske

7. Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije

8. Umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskome zagorju

9. Umijeće izrade tradicijske pokladne maske pikač

10. Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita – kinč

11. Umijeće izrade nakita – božićnog lustera na području sjeverozapadne Hrvatske

12. Umijeće sviranja na tamburama farkašicama u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj

13. Umijeće vađenja zlata – zlatarenje u Međimurju

14. Hrvatske tradicije slavljenja sv. Martina biskupa

15. Umijeće izrade uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja (2022.)

16. Umijeće izrade črnih pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi u Međimurju

Umijeće izrade črnih pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi u Međimurju upisano je u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7738, a rješenje o upisu donijela je Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija dana 4. listopada 2023. godine. Uz rješenje naveden je i popis nositelja kulturnog dobra:

1. Biserka Vučenik, Donja Dubrava
2. Marko Vučenik, Donja Dubrava
3. KUU „Seljačka sloga“ Donja Dubrava

Črnim pisanicama posvećen je i jedan dio muzeja nematerijalne baštine Riznica Međimurja koji je 2021. godine otvoren u revitaliziranoj fortifikaciji Starog grada Zrinskih.

Prilikom predstavljanja ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan govorila je općenito o nematerijalnim kulturnim dobrima, dok je o samim nositeljima rekla:

„Izradu črnih pisanica je od zaborava u Međimurju spasila gospođa Biserka Vučenik, koju znamo kao tetu Bibu. Teta Biba godinama radi na prezentaciji toga umijeća kroz svoje kreacije, ali i kroz edukativne radionice na kojima uči vještinu izrade črnih pisanica i mlade i starije Međimurce. Puno puta smo s njom surađivali u našem muzeju i velika nam je čast što danas možemo biti prvi i čestitati joj što je njezino ime upisano u registar nositelja umijeća nematerijalne baštine Republike Hrvatske, kao i njezinom sinu Marku Vučeniku koji je također s našim muzejom surađivao ne nekoliko projekata. Čestitamo isto tako i KUU „Seljačka sloga“ Donja Dubrava i njihovoj predsjednici Štefici Kovač koji su izuzetno aktivni i na području Međimurja, Hrvatske, ali i izvan države.“

O samom procesu izrade prijave i detaljnije o črnim pisanicama govorila je Janja Kovač, viša kustosica MMČ-a, koja je i radila na prijavi dobra. Tom prilikom je kazala:

„Specifičnost međimurskih pisanica je u prepoznatljivim posebnim motivima i crnoj boji koja dominira na oslikanim jajima te s pisanicama povezan običaj sestrenja i bratimljenja u kojem prijateljice ili prijatelji razmjenjuju pisanice, što simbolizira njihovu trajnu povezanost, gotovo kao da su krvni sestra ili brat.“  

Na što nas obvezuje tradicija bojanja pisanica i činjenica da je uvrštena u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, bilo je novinarsko pitanje na koje je odgovorila viša kustosica Janja Kovač:

„Da, ta činjenica nas više obvezuje nego što nam daje nekakva prava ili pak zadovoljstvo. Obvezuje nas u smislu zaštite tog dobra, što znači aktivno ga i dalje razvijati, prezentirati i kroz organizaciju radionica i sličnih aktivnosti prenositi budućim naraštajima, za što su zaduženi nositelji kulturnog dobra i Muzej Međimurja Čakovec. U tom smislu je važno i stalno praćenje stanja na terenu i daljnje istraživanje tog dobra.“

Na važnost tradicije bojanja pisanica s gledišta turističke ponude Međimurja osvrnuo se direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, dok se međimurski župan Matija Posavec zahvalio svim pojedincima i udrugama koje predano rade na očuvanju međimurske baštine i nesebično ju prenose na nove naraštaje.

Biserka Vučenik prenijela je svoja iskustva u stvaranju črnih pisanica prisutnim posjetiteljima, a zatim je prezentirala izradu pisanica. U tome joj je pomagao sin Marko, dok su članice KUU „Seljačka sloga“ iz Donje Dubrave, Ivana i Dora, prezentirale običaj sestrinstva.

Ispred KUU „Seljačka sloga“ Donja Dubrava promociji je prisustvovala aktualna predsjednica Štefica Kovač.

Mjesto događanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja

Vrijeme događanja: 19. listopada 2023. u 18:00 sati 

• IZLOŽBA, dokumentarna

„Više od dužnosti, diplomati dobitnici medalje Pravednika među narodima“

Svjetski centar sjećanja na holokaust u Jeruzalemu, Yad Vashem, osnovan je 1953. godine i od tada čuva uspomenu na prošlost, tumačeći njezino značenje budućim generacijama. Jedna od glavnih dužnosti Yad Vashema je izražavanje zahvalnosti Države Izrael i židovskog naroda onima koji su pomogli Židovima tijekom holokausta. Centar je 1963. godine pokrenuo projekt dodjele titule Pravednika među narodima onim ljudima koji su riskirali vlastite živote da spase Židove, u plemenitoj namjeri da ovjekovječe njihovo naslijeđe.

Zaključno s 2017. godinom, gotovo 27.000 žena i muškaraca iz svih dijelova društva, porijekla i vjera, iz preko pedeset zemalja svijeta, priznati su kao Pravednici među narodima. Među njima je i 36 diplomata koji su pokazali neustrašivost i ljudskost u razumijevanju i sućuti sa židovskim narodom tijekom holokausta.

• VIDEO PREZENTACIJA popularnih židovskih pjesama uz recital na hrvatskom jeziku

Prof. dr. sc. Stjepan Heimer, član Židovske općine Zagreb 

Umirovljeni profesor u trajnom zvanju Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Heimer je tijekom svog profesionalnog života i rada kao liječnik, mnogobrojnim aktivnostima i angažmanom u suradnji s liječnicima i kineziolozima, uspio unaprijediti preventivno djelovanje u očuvanju zdravlja ljudi na višu i učinkovitiju razinu. Profesor Heimer je bio nositelj predmeta Medicina rada i Sportska medicina na poslijediplomskim studijima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objavio je preko dvjesto znanstvenih i stručnih radova, autor je i koautor više sveučilišnih udžbenika. 

Član je Židovske općine Zagreb i amaterski član jedne dramske grupe seniora u Zagrebu u okviru koje je pripremio video prezentaciju desetak u nas popularnih židovskih pjesama koje slušateljima i gledateljima približava uz recital prijevoda hebrejskih, jidiš i ladino tekstova.

Program Europski dani židovske kulture i baštine realiziran je u suorganizaciji Veleposlanstva Države Izrael, Židovske općine Čakovec, Muzeja Međimurja, Grada Čakovca i Međimurske županije 

Autor fotografija: Silvio Benč

Autor teksta: Zlatko Bacinger

U novoobnovljenom Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u petak, 13. listopada 2023., otvorena je izložba predmeta iz donacije članova obitelji Lesjak. Riječ je o jednoj od najpoznatijih obrtničkih familija s područja Međimurja čiju djelatnost možemo pratiti desetljećima. Lončarski obrt obitelji Lesjak nastavio se do danas zahvaljujući entuzijazmu unuke Đurđice Horvat, jedine međimurske lončarice, čije ime se nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Danas nije toliko aktivna u izradi predmeta, koliko u neizmjernoj želji i trudu da putem edukacija i radionica svoja stečena znanja i vještine prenese na mlade naraštaje. Njezin trud i doprinos zapazila je te posebnom nagradom vrednovala i Međimurska županija. Đurđici je 2023. godine uručena posebna Povelja za nesebičan angažman i njegovanje tradicijskog lončarstva te promoviranje starog zanata.

Muzej Međimurja Čakovec svojim aktivnostima osobitu pozornost pridaje umijećima i vještinama pa nastoji njegovati dobre odnose i usko surađivati s ljudima koji njeguju i prenose taj oblik nematerijalne baštine. S Đurđicom Horvat surađujemo već dugi niz godina.

Iznenađujuće velik broj posjetitelja izložbe pozdravila je ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan, a autorica postava i kataloga, viša kustosica Janja Kovač, među ostalim, je izjavila: 

„Lončarski proizvodi jedan su od najbogatijih segmenata predmeta u etnografskim zbirkama Muzeja Međimurja Čakovec. Radi se o ručno izrađenim i oslikanim predmetima izrađenima od gline aplikativne i dekorativne namjene. Njihova brojnost i raznovrsnost oblika, veličine, boja i ukrasa govori o tome da su predmeti bili u višestoljetnoj uporabi u međimurskim seoskim kućanstvima.

Izložbom „Lončarska obitelj Lesjak” javnosti predstavljamo predmete koje su izradili članovi obitelji Lesjak: Ivan Lesjak, Antun Lesjak i Đurđica Horvat (rođena Medlobi). Svi su oni povezani bliskim rodbinskim odnosima: Ivan i Antun su otac i sin, a Đurđica je Ivanova unuka, odnosno Antunova nećakinja. Ivan Lesjak prvi je lončar među njima, a ujedno i osoba koja je sina Antuna i unuku Đurđicu poučila lončarskom zanatu. U svemu tome veliku ulogu imala je i Ivanova supruga Julijana koja je aktivno sudjelovala u izradi lončarskih proizvoda, ali i prenošenju znanja. Lesjakova radionica bila je jedna od najpoznatijih u Čakovcu te su u njoj zanat učili i drugi čakovečki lončari poput Franje Magdalenića. 

Ovom izložbom slijedimo tradiciju predstavljanja značajnih donacija koja se njeguje unutar naše kuće. Na taj način javnosti predstavljamo dio našega fundusa, ali i javno zahvaljujemo donatorima što su Muzej Međimurja Čakovec prepoznali kao instituciju u kojoj će baština Međimurja biti na adekvatan način čuvana, istraživana i predstavljena javnosti“.

Đurđica Horvat je u svom obraćanju naglasila veliku ulogu i zasluge njezina ujaka i sestre, a osobito djeda „koji je uvijek bio uz mene, s velikim me zanosom podučavao lončarskoj vještini i nastojao mi usaditi ljubav prema tom prekrasnom zanatu. Zbog toga sam sanjala ovu izložbu i presretna sam što sada živim taj san“.

Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Međimurske županije, Grada Čakovca i Muzeja Međimurja Čakovec.  

Izložba Lončarska obitelj Lesjak može se razgledati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec do 3. prosinca 2023.

Planirana su i beplatna vodstva za građanstvo u terminima: srijeda 25. 10. 2023. od 17 – 18 sati; srijeda 29. 11. 2023. od 17 – 18 sati.

Održat će se i popularno predavanje te turnir u igranju „Pamtilice“, edukativne igre koja je osmišljena na temelju izloženih predmeta. Za termine pratite muzejske najave.

Nakon dugotrajnog postupka zaštite kulturnih dobara, s veseljem javljamo da je Međimurje dobilo novo zaštićeno nematerijalno dobro: „Umijeće izrade črnih pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi u Međimurju“.

Radi se o izradi uskrsnih pisanica tipične crne boje s cvjetnim motivima izrađeni batik tehnikom, odnosno nanošenjem voska. Črne pisanice bile su izuzetno cijenjene, a najsvečaniji čin u kojem su se koristile je bilo sestrenje i bratimljenje. Danas je taj običaj gotovo u potpunosti nestao u svakodnevnom životu, no i dalje ga se izvodi na sceni.

Pozivamo vas na predstavljanje novog zaštićenog nematerijalnog dobra koje će se održati u utorak, 17. listopada 2023. godine u 12 sati u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja. S nama će biti i nositelji vještina koji će prezentirati postupak izrade i običaj sestrenja i bratimljenja.

Svečano predstavljanje održat ćemo točno na 20. godišnjicu usvajanja UNESCO-ve Konvencije o nematerijalnoj baštini čovječanstva.

Prvi festival turističkog i etno filma „TEF fest“ premijerno je održan u Krku 4. i 5. listopada ove godine. Na festival su prijavljena 124 filma, a stručni žiri je za prikazivanje na festivalu odabrao 25 filmova u kategoriji etno te 52 u kategoriji turističkih filmova. Među odabranim filmovima su se našla i tri filma u produkciji Muzeja Međimurja Čakovec: „Umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju“, „Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske“ i „Medičarski obrt na području sjeverozapadne Hrvatske“.

Na svečanoj dodjeli nagrada održanoj drugog dana festivala proglašeni su dobitnici nagrada. Muzej Međimurja Čakovec ponio je čak dvije nagrade.

Prva nagrada došla je u kategoriji najbolji etno serijal za serijal od 7 filmova o nematerijalnoj baštini Međimurja. Projekt koji je započeo 2017. godine vodi viša kustosica Etnografskog odjela Janja Kovač,  koja je nagradu i preuzela. U svim filmovima koji su ušli u glavni program festivala produkciju zajednički potpisuju Muzej Međimurja Čakovec i „Reci Da“.

Film „Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske“ osvojio je nagradu u kategoriji najbolja glazba. Glazba koja je osvojila žiri je moderna obrada međimurske narodne pjesme „Ptica vuga“ koju potpisuje Bojan Miljančić.

U oštroj konkurenciji filmova snimanih uz puno veće financijske i logističke mogućnosti dobivene nagrade su potvrda da je kvalitetno osmišljen i kontinuirani rad prepoznat od struke. Svi prijavljeni filmovi nastali su u uskoj suradnji s nositeljima vještina po cijelom Međimurju te koristimo ovu priliku da im još jednom zahvalimo na vremenu i trudu koji su uložili u svo filmove iz serijala.

Projekcije filmova su pratile dvije panel diskusije; prvog dana pod nazivom „Otoci u struji“, a drugog „Baština i turizam“. Festival je organizirala udruga Tragom hrvatske baštine uz pokroviteljstvo Grada Krka i Turističke zajednice grada Krka. Zamišljen je kao promišljanje simbioze između turizma i kulturne, u prvom redu etnografske, baštine, razmjeni iskustva u promišljanju vizualne prezentacije pojedinih lokacija ili regija te kao mjesto okupljanje aktera s političke, gospodarske, turističke i kulturne sfere.

Sve filmove možete pregledati na Youtube kanalu Muzeja Međimurja Čakovec.

Ovogodišnji festival udruge STRIPoblaČAK je započeo u subotu 30. 9. 2023. otvorenjem skupne izložbe na kojoj su predstavljeni radovi umjetnika, strip crtača, ilustratora i animatora koji su izlagali na festivalu proteklih devet godina. Izložba je postavljena i otvorena u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja u čakovečkom Starom gradu.

Strip je umjetnički medij koji se nalazi na razmeđi triju umjetnosti: crteža odnosno likovne umjetnosti, književnosti i filma. Crtež je nesumnjivo njegova osnova, no čin pripovijedanja kroz slike koji se temelji na razvoju radnje i motivaciji likova približava strip književnosti, a način spajanja pojedinačnih prizora u sadržajno smisleni slijed čini ga bliskim filmskoj umjetnosti. Shodno tome, dobar strip crtač mora ovladati elementima svih triju umjetnosti i vrlo često umjetnici koji započnu kao crtači zađu u područje animacije, što je slučaj s brojnim autorima čiji su radovi izloženi.

Izložba je postavljena u dvije prostorije: u prvoj su zastupljeni autori čiji je rukopis više klasičan. Riječ je o već etabliranim autorima uz čije su stripove brojni odrastali, poput Julija Radilovića – Julesa, ili pak skupini Novi kvadrat koja je stremila tome da afirmira strip kao samostalan medij i odbaci etiketu šunda koja mu je bila nametnuta. Izloženi su i radovi pripadnika skupine Novi kvadrat koji su izgradili uspješne karijere što u Hrvatskoj, što u inozemstvu, a to su Krešimir Zimonić i Igor Kordej. Njihovi su radovi osnaženi slovenskim snagama, odnosno crtežima Zorana Smiljanića i Borisa Novaka, te radovima dizajnera Davora Schunka koji je većinu svojeg stvaralaštva – uz strip – posvetio ilustraciji.

U drugoj prostoriji zastupljeni su radovi autora koji crpe inspiraciju iz suvremene, urbane kulture. Autori koji su se među njima afirmirali kao uspješni strip crtači i animatori odnosno ilustratori su Irena Jukić-Pranjić, Matija Pisačić i Helena Klakočar-Vukšić. Posebno smo ponosni na radove mladih umjetnika s naše lokalne scene – Maje Horvat, Karla Križnika i Ree Preksavec.

Ovu izložbu su koncipirale i postavile povjesničarke umjetnosti Marta Horvat i Maja Žvorc.

Izložbu možete pogledati do 15. 10. 2023. u radno vrijeme muzeja.

Festival je otvorio župan Matija Posavec a gostima su se obratili Maja Žvorc, Josip Mihalković i Maša Hrustek Sobočan.

Ostala događanja koja su organizirana u sklopu festivala: u utorak, 3. listopada 2023. u zgradi Scheier biti će otvorenje izložbe mladog varaždinskog umjetnika Mihaela Bađuna, a u četvrtak, 12. listopada 2023. otvorenje izložbe poznatog dizajnera, ilustratora i strip crtača Mirka Ilića u Galeriji Centra za kulturu Čakovec. U sklopu festivala održat će se i radionica crtanja stripa te sajam stripova. Festival će se zatvoriti 14. listopada u zgradi Scheier uz projekciju odabranih animiranih filmova i promociju strip albuma Mirka Ilića „Iz povijesti ljudske gluposti“. (MG)

Na prvi dan jeseni 23. 9. 2023. u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja otvorena je izložba dječjih radova “OD CIPELICE DO BAŠTINE S CIPELICOM”.

Pod pokroviteljstvom Vijeća Europe i Europske komisije ovih se dana održava tradicionalna paneuropska kulturna manifestacija pod nazivom Dani europske baštine. Njezin cilj i svrha su zbližavanje ljudi, jačanje kreativnosti i uključivosti te osjećaja europskog zajedništva kroz različite projekte oživljavanja kulturnog nasljeđa zemalja, regija gradova i ruralnih sredina. U obilježavanje Dana europske baštine redovito se, svake godine uključuje i Muzej Međimurja Čakovec, kao najpozvanija institucija za očuvanje povijesnog nasljeđa ovoga dijela Hrvatske.

Naša muzejska pedagoginja, dr. sc. Ines Virč, organizirala je u tom smislu edukativno-kreativne radionice i obilaske muzejskih postava za mališane vrtića Cipelica, na kojima su obrađivani sadržaji iz međimurske kulturne baštine. „Ovogodišnje izdanje Dana europske baštine održava se pod zajedničkim naslovom Živa baština i odnosi se na prakse, znanja i vještine koje se generacijski prenose i još uvijek su u aktivnoj uporabi. Kako ova tema pruža mogućnost podrobnijega uvida u rad koji obavljaju svi oni koji skrbe o baštini, s odgojiteljicama skupina DV-a Cipelica dogovorene su teme edukativno-kreativnih radionica: lončarstvo, izrada pokladnih maski, usmeno-predajna baština, zlatarenje, čipkarstvo i medičarstvo“, pojasnila je Ines Virč. Uz malu svečanost i dodjelu zahvalnica od strane župana Matije Posavca, uz prigodne riječi ravnateljice MMČ-a Maše Hrustek Sobočan i ravnateljica Dječjeg vrtića Cipelica Gordane Siladi Šoltić, radovi su 23. rujna 2023. predstavljeni u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja.

U izradi predmeta i rukotvorina sudjelovale su sljedeće skupine Dječjeg vrtića Cipelica: Zmajčeki (odgojiteljice Zvjezdana Pongrac i Nikolina Kodba); Bubice (odgojiteljice Samira Abu-Zeid i Roberta Taradi); Točkice (odgojiteljice Grozdana Goričanec i Vesna Novak); Ogledalce (odgojiteljice Đurđa Hižman i Helga Kraljić; Slatkiši (odgojiteljice Rada Magić , Blaženka Lozić i Valentina Mesarić te Sunčeka (odgojiteljice Petra Mićanović i Milana Hozmec). (ZB)

Izložba će se moći razgledati do 28. rujna 2023.

Fotografije: Silvio Benč

Google je nagradio 10 najljepših dvoraca i palača u Hrvatskoj na temelju ocjena i recenzija korisnika Google Mapsa. Prvi puta u Hrvatskoj, Google je dodijelio nagradu Zlatni pin u kategoriji „Dvorci i palače“. Stari grad Čakovec našao se u prestižnom društvu nagrađenih dvoraca.

U Zagrebu, 12. rujna 2023. dodijeljena je nagrada Zlatni pin. Deset dvoraca i palača iz Hrvatske postali su nositelji nagrade. Zlatni pin je priznanje koje dodjeljuje Google na temelju ocjena i recenzija korisnika Google Mapsa. Ideja o dodjeli nagrada najbolje ocijenjenih mjesta nastala je u Poljskoj u sklopu proslave 15. rođendana Google Mapsa.

Kako su projekt vrlo dobro prihvatili ne samo dobitnici, već i korisnici koji su osjetili lokalni ponos, Google je odlučio projekt proširiti i na druge zemlje. Tako se od ove godine projekt provodi i u Hrvatskoj gdje je Google nagradio lokacije u kategoriji „Dvorci i palače“. Sukladno tome, odabrani su dvorci i palače koji su dobili najvišu prosječnu ocjenu korisnika Google Mapsa.

Među dobitnicima su veličanstveni, impresivni, raskošni dvorci i palače koje svojim jedinstvenim izgledima i brojnim legendama oživljavaju duh prošlih vremena i pričaju priču o bogatoj prošlosti Hrvatske. Od arheoloških lokaliteta, srednjovjekovnih gradova, romantičnih jezera i parkova pa sve do remek djela rimske arhitekture – izvanredne građevine s poučnim pričama i prekrasnim pogledima osvojile su srca posjetitelja i korisnika Google Mapsa koji su im dodijelili visoke ocjene.

„Nagrada Zlatni pin je posebno priznanje jer on je zapravo priznanje korisnika i putnika koji su posjetili mjesto. Zahvaljujući njihovom angažmanu i ocjenama, nagradili smo deset dvoraca i palača s kipićima Zlatni pin. Ovim putem još jednom čestitam svim dobitnicima i nadam da će još više ljudi htjeti posjetiti ta nevjerojatna mjesta te cijeniti njihovu povijest i ljepotu“, izjavio je Joško Mrndže, direktor Googlea za regiju Adriatic.

Među nagrađenima su dvorac Trakošćan, dvorac Eltz, Stari grad Čakovec, Trsatski kaštel, Dvorac Veliki Tabor, Stari grad Ozalj, kaštel Morosini-Grimani, Frankopanski kaštel Krk te Dioklecijanova palača i palača Sponza.

Google je pripremio e-knjigu „Putevima dvoraca i palača", koja će vam pomoći i da što učinkovitije isplanirate putovanje. Između priča o dvorcima tamo možete pronaći savjete i trikove koji će vam biti od velike pomoći tijekom putovanja, kao što su primjerice Live View, Google Lens, Multisearch i brojne druge aplikacije. E-knjiga je dostupna za besplatno preuzimanje ovdje.

U nastavku možete pronaći popis nagrađenih dvoraca i palača te nekoliko zanimljivosti o svakome od njih:

• Dvorac Trakošćan – jedan je od najatraktivnijih hrvatskih dvoraca, smješten u Varaždinskoj županiji, koji zajedno s jezerom i park-šumom čini prekrasnu romantičnu cjelinu. Posjet dvorcu je prava prilika da istražite srednjovjekovne zidine i uživate u prirodnim ljepotama Hrvatskoga zagorja
• Dvorac Eltz – barokni dvorac smješten na obali Dunava jedan je od simbola grada na Dunavu i iako je preživio teška stradanja, predstavlja neizostavno turističko odredište. Jedan od najvažnijih festivala – Vukovar Film Festival se održava perivoju dvorca Eltz.
• Stari grad Zrinskih Čakovec – simbol identiteta i tradicije Međimurske županije. Sastoji se od renesansno-barokne palače i fortifikacije smještene u centru grada Čakovca unutar zaštićenog perivoja. Ime Zrinski je dobio prema poznatoj obitelji hrvatskih banova i neustrašivih ratnika - branitelja granica ugarsko-hrvatskog kraljevstva od prodora Osmanlija, obitelji Zrinski. Od 1954. godine u Starom gradu djeluje Muzej Međimurja Čakovec.
• Trsatski kaštel – jedno je od najposjećenijih i najprepoznatljivijih simbola grada Rijeke. Kaštel ima sačuvana obilježja ranosrednjovjekovne gradnje, a danas je obogaćen novim sadržajima i često se tamo održavaju ljetni koncerti i kazališne predstave na otvorenom.
• Dvorac Veliki Tabor - smješten je u Hrvatskom zagorju u općini Desinić, a jedan je od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova te je predstavnik fortifikacijske arhitekture kasnog srednjeg vijeka. Uz njega se veže legenda o ljubavnoj priči između plemića i pučanke, Veronike Desinićke.
• Stari grad Ozalj – je srednjovjekovni grad, smješten na klisuri iznad rijeke Kupe. Pregrađen je u dvorac u 18. stoljeću i iako je imao brojne vlasnike, najveći utjecaj imale su obitelji Zrinski i Frankopan. Iz dvorca se pruža najljepši pogled na kanjon rijeke Kupe.
• Kaštel Morosini-Grimani – nalazi se u središtu pitoresknog Svetvinčenta i predstavlja već stoljećima simbol samog središta. Izgrađen je još u 13. stoljeću, a današnji kaštel predstavlja oblik kasne srednjovjekovne gradnje s izrazito naglašenim renesansnim karakteristikama.
• Frankopanski kaštel Krk – je najveće povijesno svjedočanstvo naseljenosti Krka. Gradila ga je krčka plemićka obitelj Frankopani, a danas se u cijelosti može razgledati šetajući po zidinama i razgledavajući unutrašnjost kaštela
• Dioklecijanova palača – je predstavljala carsku rezidenciju u Splitu, a podigao ju je oko 300. godine rimski car Dioklecijan. Povijesna cjelina Splita s Dioklecijanovom palačom uvrštena je 1979. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.
• Palača Sponza – je najreprezentativniji objekt javnog značaja u Dubrovniku i danas čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja. Palača je posebno dragocjena jer je sačuvana u izvornom obliku od vremena izgradnje sve do danas.