U Multimedijalnoj dvorani Muzeja „Riznica Međimurja“ održana je 14. po redu tradicionalna dječja muzejska manifestacija Mali školski kustosi. Iako je ovoga puta okupila samo pet međimurskih osnovnih škola, sa svega pet predmeta i prezentanata, priredba je bila sadržajno bogata, do sada najposjećenija i veoma dinamična u smislu načina prikaza starih predmeta, a u pojedinim slučajevima i demonstracije njihove izrade.

Da posjetimo, cilj i svrha Mali školskih kustosa je vrlo jednostavna: ojačati svijest djece o potrebi čuvanja starih predmeta. Prijašnjih godina priredba je opravdala svoje postojanje te se razmišlja o prijedlogu da se kroz Hrvatsko muzejsko društvo proširi na prostor čitave Hrvatske i postane nacionalna manifestacija.

Evo koje su škole sudjelovale na ovogodišnjoj priredbi:
1. OŠ Jože Horvata Kotoriba:
• mentorica Romina Volar, učiteljica
• mali kustos Luka Car, 6.a razred
• predmet: „Korpa - prikaz pletenja“
2. OŠ Belica:
• mentorica Vesna Herman, učiteljica
• mali kustos Lovro Lehkec, 2.a razred
• predmet „Čovek“
3. OŠ Vladimira Nazora Pribislavec:
• mentor Marko Damiš, prof.
• mali kustos Andrej Okreša, 6.a razred
• predmet „Časnička sablja iz Prvog svjetskog rata“
4. OŠ Štrigova:
• mentorica Anita Škvorc Branda, prof.
• mala kustosica Maja Paula Fortner, 5. razred
• predmet „Krboč“
5. OŠ Kuršanec:
• mentorica Ana Marija Balent Žemlić, učiteljica
• mala kustosica Marija Kozar, 6.a razred
• predmet „Ručni mlinac za kavu“.

Svako predstavljanje bilo je na svoj način jedinstveno i neponovljivo zahvaljujući djeci koja su se dobro pripremila te su bez ikakve treme ili vidljiva znaka nesigurnosti, svaki na svoj način, ispričali priču o svom predmetu. Priredba nije imala natjecateljski karakter: sva su djeca već svojim sudjelovanjem bili pobjednici, jer, ruku na srce, treba u tim godinama stati pred okupljenu publiku i desetak minuta govoriti. Stoga hvala malim kustosima, njihovim mentorima, roditeljima, djedovima i bakama koji su pomogli djeci u pripremama za javni nastup.

U svom uvodnom i pozdravnom obraćanju male kustose ohrabrila je ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan, a priredbu je otvorila Nives Kovačić Strah, županijska pročelnica za kulturu, šport i obrazovanje. Posebno se zahvaljujemo djeci i nastavnicima Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec koji su u velikom broju došli pogledati ovu muzejsku priredbu.

Male školske kustose osmislio je i vodio Zlatko Bacinger.

Među dječjim muzejskim manifestacijama sve istaknutije mjesto zauzimaju manifestacije edukativnoga karaktera. O obrazovnoj ulozi muzeja sve se više govori i na popularnoj i na akademskoj razini, pa muzeji jednim manjim dijelom preuzimaju ulogu škola.

U povodu 18. svibnja, Međunarodnoga dana muzeja, Muzej Međimurja Čakovec organizirat će nekoliko edukativnih događanja:

Manifestaciju „Mali školski kustosi“ na kojoj će sudjelovati pet međimurskih osnovnih škola:

OŠ Jože Horvata Kotoriba koju će predstavljati mali kustos Luka Car (6. a razred) s predmetom: „Korpa – prikaz pletenja“, mentorica Romina Volar, učiteljica;

OŠ Belica koju će predstavljati mali kustos Lovro Lehkec (2. a razred) s prikazom „Čovek“, mentorica Vesna Herman, učiteljica;

OŠ Vladimira Nazora Pribislavec koju će predstavljati mali kustos Andrej Okreša (6. a razred) s predmetom „Časnička sablja iz Prvog svjetskog rata“, mentor Marko Damiš, prof.;

OŠ Štrigova koju će predstavljati mala kustosica Maja Paula Fortner (5. razred) s predmetom „Krboč“, mentorica Anita Škvorc Branda, prof.;

OŠ Kuršanec koju će predstavljati mala kustosica Marija Kozar (6. a razred) s predmetom „Ručni mlinac za kavu“, mentorica Ana Marija Balent Žemlić, učiteljica.

Muzeji, osim što obrazuju i podučavaju, moraju biti i transferi mudrosti, i to one praktične, one koja posjetitelju pruža iskoristiv savjet življenja. Načini na koje to rade mogu biti različiti i danas su uobičajeni u gotovo svim muzejskim ustanovama. Uvažavaju ih i prakticiraju s manjim ili većim uspjehom svi muzejski djelatnici. U Muzeju Međimurja Čakovec sa sudionicima, mahom djecom, uspostavlja se interaktivna komunikacija. No, sličan način rada nastoji se uspostaviti i s odraslim posjetiteljima. Tako se donedavno uobičajeni monolog kustosa vodiča pretvara u opušteni razgovor u kojem vodič ne samo da odgovara na pitanja, nego ih i postavlja. Jedna od takvih manifestacija, koja teži aktivnijoj ulozi korisnika muzeja u muzejskim aktivnostima, su i Mali školski kustosi. Glavna uloga u toj doista originalnoj muzejskoj priredbi pripala je djeci, učenicima nižih i viših razreda osnovnih škola. Imamo, dakle, situaciju u kojoj važnost čuvanja kulturne baštine ne objašnjava sam muzejski kustos, nego je djeci dana mogućnost da do tog zaključka dođu sami, kroz vlastito istraživanje. Takav način muzejskoga pristupa ispunjava djecu ne samo znanjem, nego i duhom i mudrošću. Manifestacija Mali školski kustosi je priredba upravo takve vrste i upravo s takvom svrhom.

Priredba će biti održana u četvrtak, 18. svibnja, od 9 do 12 sati, u Muzeju Međimurja Čakovec na Međunarodni dan muzeja i bit će dio Edukativne muzejske akcije (EMA) koja se u čitavoj Hrvatskoj održava od 20. travnja do 19. svibnja ove godine.

Tog istog dana, odmah nakon Malih kustosa, u 12 sati bit će promocija muzejske edukativne knjižice pod naslovom Muzealac za Međimurje: MU-ZA-ME koju je priredila i uredila muzejska pedagoginja Ines Virč. Knjižica je namijenjena djeci vrtićkoga uzrasta i učenicima nižih razreda osnovnih škola. Kreativnim pristupom muzejskim sadržajima najmlađim se korisnicima uz brojne zadatke, opise i fotografije želi približiti muzejska djelatnost, ali i povijest i predaje našega zavičaja.

Zlatko Bacinger

Fotografija: Mali školski kustos svibanj 2022.

Fotografija 2: Službeni plakat edukativne muzejske akcije EMA 2023.

fotografije: Silvio Benč

Povodom obilježavanja 30. obljetnice Međimurske županije otvorena je u petak 21.4.2023. u Muzeju Međimurja Čakovec gostujuća izložba "Upoznajmo Frankopane".

Osim sveukupne hrvatske povijesti, Primorsko-goransku i Međimursku županiju veže jedan važan događaj – zrinsko-frankopanska pobuna i s njom povezana tragična sudbina Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog. Prvi je bio zadnji izdanak slavnih knezova Krčkih, kasnije Frankopana, a drugi zadnji u niski slavnih knezova Bribirskih, kasnije grofova Zrinskih. Sudbina im je ispreplela živote koje ni smrt do danas nije razmrsila.

Gostujuća izložba koja je u povodu obilježavanja 30. obljetnice Međimurske županije otvorena u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Međimurja Čakovec, simbolizira njihov ponovni susret u Čakovcu, gradu iz kojeg su 1670. godine otišli na svoje posljednje putovanje u Bečko Novo Mjesto, gdje su obojica smaknuta na najokrutniji način. Izložba kroz posve netipičan muzejski način prikazuje presjek polutisućljetnog kulturno-prosvjetnog i nadasve vojničkog djelovanja Frankopana na prostoru današnje Primorsko-goranske županije. Izložba je tek dio istoimenog, vrlo kompleksnog projekta „Kulturna ruta Frankopana“ čiji je cilj promicanje kulturne baštine tog dijela Hrvatske. Njegova netipičnost ogleda se u nastojanju da se jedan naizgled posve standardan povijesni sadržaj preoblikuje u zanimljivu, razumljivu i današnjim naraštajima prihvatljivu kulturno-turističku priču s neskrivenim komercijalnim ciljevima. U projekt su u toj nakani ciljano uključeni brojni nemuzejski aktivisti poput različitih udruga, malih obrtnika i umjetnika koji svaki na svoj način daju obol sadržajnijem i zanimljivijem prikazu kulturne baštine Primorsko-goranske županije, a sve kroz prizmu života i djela Frankopana.

Ideja je vrijedna pažnje te može poslužiti kao prikladan primjer kako se kulturno-turistička promidžba može raskriliti i obuhvatiti zainteresirane subjekte daleko izvan dometa muzejskih ustanova. Primjerice, sastavni dio izložbe su kostimi inspirirani Frankopanima, čiji dizajn potpisuje poznati modni umjetnik Juraj Zigman, zatim torta ispečena prema izvornoj recepturi iz 17. stoljeća koja je postala protokolarni poklon Primorsko-goranske županije, a tu su i zanimljiva žičana djela akademskog kipara Siniše Majkusa s prikazom sedam skulptura dvoraca uključenih u rutu Putovima Frankopana. Idejni začetnici projekta osmislili su i paletu suvenira i edukativnih slikovnica, a u svoju priču uključili su i nadaleko poznata vina iz domaćeg frankopanskog podneblja te ih vješto uklopili u frankopansku baštinu. Koliko je ovaj projekt – na čijem čelu stoji Primorsko-goranska županija s nizom primorskih i goranskih gradova partnera te ustanova, udruga i muzeja – dobro osmišljen govori i činjenica da ga je kao kvalitetno rješenje prepoznao Europski fond za regionalni razvoj, nagradivši ga s gotovo 44 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Otvorenje izložbe uveličali su župani Primorsko-goranske, Istarske i Međimurske županije: Zlatko Komadina, Boris Miletić i Matija Posavec te čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini. O samom postavu govorile su autorica izložbe Rajna Miloš i pročelnica Upravnog odjela za kulturu Primorsko-goranske županije mr. sc. Sonja Šišić. Uzvanike i posjetitelje prigodnim je riječima pozdravila i poželjela ugodnu dobrodošlicu i boravak u našem kraju ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan. Voditelj svečanosti otvorenja bio je Miljenko Ovčar, a izvrsnim glazbenim programom svečanost otvorenja uveličao je ansambl Pučpuljike. (ZB)

Mjesto događanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja, MMČ Trg Republike 7, 40 000 Čakovec
vrijeme trajanje izložbe: : 21.4. – 23.5. 2023.
Otvorenje: petak, 21. 4. 2023. u 19.00 h uz nastup ansambla Pučpuljike
Organizatori: Primorsko-goranska županija
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Muzej Međimurja Čakovec
Partner: Međimurska županija
Autorica izložbe: Rajna Miloš
Autor kostima: Juraj Zigman
Autor skulptura: Siniša Majkus

U Muzeju Međimurja Čakovec u sklopu programa obilježavanja 30 godina Međimurske županije ugostit ćemo izložbu „Upoznajmo Frankopane“ koju nam zajednički predstavljaju Primorsko-goranska županija i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka. Izložba ujedinjuje kulturnu, gastronomsku i turističku ponudu Primorsko-goranske županije, vezanu uz povijesnu ostavštinu velikaške obitelji Frankopan.

Od 1118. do 1671. godine,više od pet i pol stoljeća hrvatska povijest nezamisliva je bez Frankopana. Bili su kneževi, banovi, potkraljevi i ratnici, podupiratelji umjetnosti i pjesnici, a na kraju i politički prevratnici u potrazi za boljim svijetom. Iza njih su ostajali zakonici, statuti i druge važne uljudbene isprave, zabilježene na hrvatskome jeziku glagoljičkim pismom. U njihovoj lozi bilježi se niz od 114 Frankopana u 17 naraštaja. Na izložbi je samo djelić njihove priče, a za podrobnije upoznavanje pozivamo Vas na rutu Putovima Frankopana.

Vrlo je dobro poznata njihova jaka povezanost s velikaškom obitelji Zrinski, gospodarima Međimurja i čakovečkog Starog grada. Zahvaljujući vještim ženidbenim ugovorima postaju dvjema najmoćnijim hrvatskim obiteljima.

Nikola IV. Zrinski zvani Sigetski oženio se prvom ženom Katarinom Frankopan 17. lipnja 1543. u Ozlju. S Katarininim bratom Stjepanom potpisao je baštinski ugovor prema kojem su nakon njegove smrti Nikolini potomci naslijedili posjede ozaljske grane obitelji Frankopan. Iz tog braka rođeno je čak trinaestero djece.

Stoljeće i nešto kasnije, Petar IV. Zrinski vjenčao 27. listopada 1641. godine s Anom Katarinom, kćerkom Vuka Frankopana Tržačkog, karlovačkog generala i poznatog junaka. Petar i Ana Katarina imali su četvero djece: Jelenu, Ivana IV. Antuna, Juditu Petronelu i Auroru Veroniku. Petar je uz svoju suprugu Anu Katarinu i šurjaka Frana Krstu Frankopana činio okosnicu ozaljskoga književno-jezičnoga kruga. Slomom zrinsko-frankopanske urote i pogubljenjem Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine nestale su s povijesne scene dvije najmoćnije velikaške obitelji u Hrvatskoj u 17. stoljeću.

U okviru izložbe posjetitelji se mogu upoznati s Kulturno-turističkom rutom Putovima Frankopana, svim njezinim lokacijama (17 kaštela i 3 sakralna objekta), interpretacijskim centrima, multimedijalnim sadržajem te mnogim aktivnostima provedenim kroz veliki projekt Primorsko-goranske županije.

Osim informacija o kaštelima i ruti, posebnost ove izložbe je suradnja s lokalnim umjetnicima čija umjetnička djela čine sastavni dio izložbe.

Kao posebna zanimljivost izloženi su kostimi modnog dizajnera Jurja Zigmana inspirirani Frankopanima. Izložbu čine i djela suvremenog kipara Siniše Majkusa koji je uz pomoć metalne žice izradio sedam skulptura dvoraca uključenih u rutu.

Posjetitelji Frankopane mogu upoznati i kroz gastro kutak te priču o kruhu Frangipane, torti DeliciAna i frankopanskim vinima i pjenušcima, nastalih u suradnji s lokalnim proizvođačima.

Moguće je i pročitati tiskovine nastale u sklopu projekta, frankopanske slikovnice namijenjene najmlađima, a putem izložbenih plakata, uz skeniranje QR koda, posjetitelji mogu pristupiti audio vodiču i zanimljivostima o Frankopanima.

Izložba će se moći razgledati od ponedjeljka do petka od 08 do 18 sati te subotom i nedjeljom od 10 do 16 sati.

Ove, 2023. godine, obilježava se punih 30 godina od konstituiranja Međimurske županije kao jedinice regionalne samouprave, a tim povodom Međimurska županija pripremila je od 12.4. do 6.5. bogat program obilježavanja Dana Međimurske županije.

Detaljan kompletni program možete pronaći OVDJE

Muzej Međimurja Čakovec osmislio je svoj program kao doprinos obilježevanju 30. obljetnice Dana Međimurske županije.

DANI MEĐIMURSKE ŽUPANIJE – PROGRAM MUZEJA MEĐIMURJA ČAKOVEC

I. 21.4. – 23.5.2023. IZLOŽBA „UPOZNAJMO FRANKOPANE“
- gostujuća izložba Primorsko-goranske županije
- otvorenje Multimedijalna dvorana u 19 h

II. 24.4. – 23.5.2023. RADIONICA „F – Z : OD FRANKOPANA DO ZRINSKIH“
- popratni program uz izložbu „Upoznajmo Frankopane“
- za djecu vrtićke dobi i osnovnoškolski uzrast
- najave na e-mail: ines.virc@mmc.hr

22.4.2023. „DAN PLANETA ZEMLJE“
- Muzej Međimurja Čakovec i Međimurska priroda
- radionice u parku i u stalnom postavu muzeja od 11 h
- za djecu iz vrtićkih skupina

24. – 29.4.2023. FESTIVAL ZNANOSTI – „MEĐIMURJE NA SVJETSKOJ LENTI VREMENA“
– radionice, predavanja, izložba na temu izuma i djela poznatih znanstvenika
- u suradnji s Gimnazijom Josip Slavenski Čakovec GJS

25.4.2023. predavanje: "Ana Katarina Zrinski - život i djelo" (predavač dr.sc. Ines Virč MMČ)
- Multimedijalna dvorana u 10 h

26.4.2023. Izložba plakata – dječji radovi
- Multimedijalna dvorana u 10 h

26.4.2023. predavanje: „Topoteka - čuvar baštine" (predavač prof. Marija Borko GJS)
- Multimedijalna dvorana u 11 h

26.4.2023. radionica: "Gledam, istražujem, učim" (voditelj prof. Melita Sambolek GJS)
- Multimedijalna dvorana u 12:30 h

29.4.2023. CENTRALNI DAN MANIFESTACIJE DANA ŽUPANIJE
- Dan otvorenih vrata Muzeja Međimurja Čakovec 10 – 16 h
BESPLATAN ULAZ U SVE POSTAVE

5.5.2023. VEČER ZAVIČAJA, RADIONICE I PREDAVANJA NA TEMU MEĐIMURSKE BAŠTINE
- u suradnji s DV "Vjeverica" Čakovec
- Multimedijalna dvorana 17 – 19 h

18.5.2023. MEĐUNARODNI DAN MUZEJA
- manifestacija „Mali školski kustosi“ 10 h Multimedijalna dvorana
- Promocija edukativne muzejske knjižice „MU-ZA-ME“ 12 h Multimedijalna dvorana

U Multimedijalnoj dvorani Muzeja Međimurja Čakovec u petak 17. ožujka 2023. godine otvorena je izložba grafika akademskog slikara i konzervatora-restauratora Zorana Durbića.

• Izložbu ovog renomiranog zagrebačkog umjetnika čine ručno otisnute figuralne i apstraktne kompozicije linoreza u boji, drvoreza u boji te linoreza u crnoj boji. Durbićev umjetnički izričaj i vještina izvedbe grafita malih dimenzija i naklada odražava se ponajviše kod koloriziranih grafika. Tiskanjem, boje se ne preklapaju, već vrlo precizno dodiruju. U suštini njegove grafike imaju više od dvadeset boja (jedna čak trideset), svaka je zasebno otisnuta te gradirana od svijetle do tamnije u povezan, skladan i harmoničan odnos. Intrigantnosti njegova djela pridonose predimenzionirane grudi, nezgrapno tijelo i ruke koje nadjačavaju cjelokupnu kompoziciju te istaknute goleme oči....Rad u grafici podrazumijeva određenu razinu tehničkog znanja, sposobnosti i vještine, a da bi se njome uopće mogli uspješno koristiti u realizaciji svojih radova, potrebno je imati puno širu perspektivu za provedbu umjetničkog istraživanja i eksperimentiranja. Neimenovanim grafikama autor promatračima nudi slobodnu interpretaciju i doživljaj, napisala je, među ostalim, u predgovoru za katalog, kustosica izložbe i povjesničarka umjetnosti Tajana Vidović. 

Predstavljanje umjetnika i uvodno slovo održala je ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan, a Zoran Durbić ukratko je predstavio tehniku izrade svojih slika i grafika na osjetljivom i tankom japanskom papiru, istaknuvši kako se radi o procesu koji zahtijeva puno vremena i strpljenja. Izložba se može razgledati u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja do 17. travnja 2023. godine.  

                                                       ----------------------------

Zoran Durbić rođen je u Zagrebu 1958. godine. Diplomirao je 1986. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Đure Sedera. Od 1980. godine izlaže na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj te inozemstvu. Vlasnik je nekoliko likovnih nagrada. Živi u Zagrebu i radi u Hrvatskom restauratorskom zavodu kao konzervator – restaurator.

Mjesto održavanja: Multimedijalna dvorana Muzeja Međimurja Čakovec
Trajanje izložbe: 17. ožujka – 17. travnja 2023.
Otvorenje: petak, 17. ožujka 2023. u 18,00 sati

Izložba grafika akademskog slikara i konzervatora-restauratora Zorana Durbića predstavlja specifičnu likovnu cjelinu njegova bogatog opusa, izvedenu u grafičkoj tehnici visokog tiska. Čine ju ručno otisnute figuralne i apstraktne kompozicije linoreza u boji, drvoreza u boji te linoreza u crnoj boji. Svaka je diferentna u tehničkom pristupu, pripremnom crtežu, materijalu, a ponajviše likovnom karakteru djela - izraženiji ili manje izraženiji odnos ploha-linija, punoprazno te gradacije boja. Tome je prethodilo likovno razumijevanje forme i potpuno baratanje grafičkim postupcima inspiriranim crtežom i slikarstvom. Dugotrajna priprema zahtijevala je razmišljanje o zrcalnosti i grafici kao alatu za neposredno otiskivanje umjetničkih djela, od kojih je manji dio apliciran na tankom shio-hara japanskom papiru.

Durbićeva ozbiljnost i disciplina, sposobnost te vještina izvedbe grafika malih dimenzija i naklada, odražava se u najviše kod koloriziranih grafika. Tiskanjem, boje se ne preklapaju već vrlo precizno dodiruju. U suštini imaju preko dvadesetak boja (jedna čak i tridesetak), svaka je zasebno otisnuta (rad na principu nova boja - nova ploča linoleuma ili drveta) te gradirana od svijetle do najtamnije u povezani, skladan i harmoničan odnos. S druge strane, autorov se crtački pristup osjeća kod grafika u crnoj boji. Hladna mističnost oštrijih i isprepletenih linija glavna je nit vodilja čime je izvukao na površinu mogućnost rada i specifičnost materijala koju nudi linorez. Dodatan izazov ispitivanja vlastite sposobnosti, stavio je pred sebe izrezujući na linoleumu površine uokolo linije koje su ostale netaknute, tako da u reljefu ostanu tanke isprepletene linije čija se forma reflektira na grafički uradak.

U Čakovcu će se predstaviti s preko tridesetak djela eksperimentirajući razne mogućnosti rada koje nude linorez i drvorez - često na granici figuracije i apstrakcije. Neimenovanim grafikama autor dozvoljava slobodu spomenute granice te promatračima nudi slobodnu interpretaciju i doživljaj.

Zoran Durbić (Zagreb, 1958.) diplomirao je 1986. godine na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Đure Sedera. Od 1980. godine izlaže na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj te inozemstvu. Ponosni je vlasnik nekoliko likovnih nagrada. Živi u Zagrebu i radi u Hrvatskom restauratorskom zavodu kao konzervator – restaurator.

Izbor radova i predgovor za katalog napisala je kustosica i povjesničarka umjetnosti Tajana Vidović.

Ime Nade Mance poznato je međimurskoj javnosti kao ime osobe koja je obnovila vještinu izrade čipke na batiće u Međimurju. Ova se vještina danas veže uz Svetu Mariju u kojoj je Nada Mance pronašla čipkarice koje su joj 1990-ih godina pomogle da i sama nauči tehniku izrade i da obnovi ovu vještinu. Otad pa sve do svojih zadnjih dana neumorno je istraživala povijest čipke ponajprije po Svetoj Mariji i okolnim mjestima u Međimurju te drugim krajevima Hrvatske.

Uz gotovo svakodnevni rad na čipki, redovito je sudjelovala na različitim festivalima i edukacijama. Tako je od prvog izdanja bila sudionica Festivala čipke u Lepoglavi. Upravo na tom festivalu je stekla mnogobrojne kontakte s čipkaricama i čipkarima iz drugih država što joj je omogućilo da međimursku čipku stavi u kontekst europske čipkarske tradicije.

S gospođom Nadom smo u muzeju surađivali dugi niz godina, a najintenzivnije prilikom rada na izložbi „Čipkarstvo u Međimurju - Svetomarska čipka“ autorice Smiljane Petr-Marčec 2000. godine te u posljednjih nekoliko godina prilikom pripreme stalnog postava muzeja nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“ u kojem je prezentirano i čipkarstvo. Za postav je Nada Mance poklonila najstarije čipke iz svoje privatne kolekcije i poculicu u potpunosti izrađenu od čipke.

Dobra suradnja s obitelji Mance se nastavila i nakon smrti Nade. Danas je od supruga Ivana i sina Davorina preuzeta donacija ostavštine Nade Mance. Ostavština se sastoji od desetak primjeraka čipke, opreme za izradu čipke te neprocjenjive dokumentacije koju je Nada sakupila tijekom godina.

Predmete su preuzele ravnateljica muzeja Maša Hruste Sobočan i viša kustosica etnografskog odjela Janja Kovač. Slijedi obrada predmeta i njihova pohrana na adekvatan način. Obitelji Mance zahvaljujemo na povjerenju i iznimno vrijednoj donaciji upravo muzeju čime su omogućili da višegodišnji rad Nade Mance bude trajno pohranjen i dostupan svim zainteresiranim za čipkarstvo u Međimurju i Hrvatskoj.

Utorak prije Pepelnice ili Čiste srijede tradicionalno je dan održavanja pokladnih povorki ili maškara u Međimurju. Pepelnica je prvi dan Korizme, vremena 40-dnevnog posta prije Uskrsa, suzdržavanja od svih užitaka, vrijeme u kojem se ne održavaju svadbe niti je dopuštena glazba na sprovodima. Tom vremenu mira prethodi vrijeme nemira, ludovanja i kaosa. To je vrijeme poklada, maškara ili fašnika.

Iako je datum promjenjiv, one se uvijek održavaju u isto doba godine – u vrijeme kada zima prelazi u proljeće. Negdje u veljači počinje se nazirati kraj hladnog, tamnog, opasnog dijela godine, a slabašne zrake sunca najavljuju topliji, svjetliji i sigurniji dio. U tom trenutku ljudi održavaju poklade, običaj u kojem se kombinacijom fizičkih i simboličkih elemenata pokušava pomoći toplini da nadvlada hladnoću.

Veće, glasnije, strašnije, modernije

Maškare su osobe koje se prerušavaju do neprepoznatljivosti te obilaze selo, a često i zalaze u kuće stanovnika sela. Muškarci, žene i djeca na sebi nose maske koje su veće od njih samih (poput selničkog pikača), maske koje imaju životinjske dijelove (poput rogova na laframa iz Turčišća), maske koje proizvode različite zvukove (poput čaplji iz Podturna) sve s ciljem tjeranja onoga lošega  i zaštite svog mjesta u narednoj godini.

Poklade su vrijeme kada mnoge vrijednosti padaju u vodu. Da su one vrijeme kada je zaista sve dopušteno, pokazuje nam primjere prerušavanja muškaraca u žene što je ponašanje koje se inače u jednoj seoskoj zajednici ne bi toleriralo. Nošenje maske ide ruku pod ruku s velikim veseljem, plesom i pjesmom u čemu sudjeluju svi, od najmlađih do najstarijih. Još jedan oblik društvenog ponašanja neprihvatljiv u neko drugo doba godine.

Običaj prerušavanja toliko je raširen po cijelom svijetu da ga možemo smatrati jednom od rijetkih karakteristika koje su zajedničke svim zajednicama svijeta. No, koliko god star bio, on nikako nije nepromjenjiv. Maske svjedoče o promjenama kroz vrijeme. Te su promjene u proteklim stoljećima bile vrlo spore, no u 20., a pogotovo 21. stoljeću, sve su brže i prisutnije u međimurskoj kulturi. Tako danas diljem Međimurja možemo vidjeti maškare prerušene u kauboje, stjuardese, trbušne plesačice ili paunove.

Baština koja se neprestano mijenja

Jedna od tih promjena započela je 1963. godine kada je po prvi put organiziran fašnik u Čakovcu. Te godine u Čakovcu su se okupile  skupine maškara u nedjelju, a ne više utorak, u točno određeni sat, a ne više kad je kome odgovaralo, te su prošli gradom po određenoj ruti pred mnogobrojnom publikom, za razliku od obilaska svog sela i zalaska u pojedine domove.

Organizatori tog fašnika bili su preteča Turističkog ureda u Čakovcu osnovanog naredne 1964. godine. Pod imenom Turistička zajednica Grada Čakovca ova institucija i dalje svake godine organizira centralni fašnik u Međimurju na kojem se mnogobrojne maske starijeg i mlađeg postanka na fašensku nedelju u Čakovcu pokazuju u svom punom sjaju. Svake godine iznova, one obavljaju svoju prvotnu funkciju – tjeraju zlo i prizivaju dobro. Nešto što nam svake godine iznova treba.

Janja Kovač,

Viša kustosica Etnografskog odjela

Foto 1: Maska lafra na fašniku u Čakovcu 2013. godine

Foto 2: Čaplje i štrki iz Podturna u Čakovcu 2013. godine

Foto 3: Spaljivanje fašnika u Čakovcu 1996. godine

Foto 4: Maska pikač u Čakovcu 1996. godine

Muzejska savjetnica i kustosica Likovne galerije MMČ-a Erika Nađ Jerković pripremila je prvu ovogodišnju likovnu izložbu - izložbu „Djela iz donacije akademske slikarice Sunčanice Tuk“. Popis donatora likovnih zbirki našeg muzeja povećao se time za četrdeset unikatnih radova na papiru u tehnici akvarela, tuša i akrilika te šest sitotisaka iz dviju grafičkih mapa.

Muzej Međimurja Čakovec sa zahvalnošću je prihvatio darovane slike, a vrijedna donacija javnosti je predstavljena na otvorenju izložb odabranih djela s katalogom donacije.  Na otvorenju, upriličenom 10. veljače 2023. u Izložbenom salonu MMČ-a, prisutne je pozdravila ravnateljica Maša Hrustek Sobočan, dok je o opusu slikarice i samoj izložbi govorila muzejska savjetnica Erika Nađ Jerković, kustosica izložbe. Publici se potom obratila i sama donatorica, slikarica Sunčanica Tuk.

Sunčanica Tuk, akademska je slikarica koja je na likovnoj sceni aktivna punih pet desetljeća, a od 1979. djeluje kao samostalna umjetnica. Autorica je nekoliko značajnih ciklusa radova od 1971. do danas. Rođena je u Sarajevu, diplomirala je likovni odgoj 1968. na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu (prof. Josipa Vojtjehovski, prof. Priska Kulčar, prof. Mato Radovčić), a 1971. slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Šime Perića. Otada je članica Hrvatskoga društva likovnih umjetnika u Zagrebu. Samostalno je izlagala 26 puta te na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Radovi su joj objavljeni 1999. i 2002. u grafičkim mapama. Monografija o njezinu radu tiskana je 2004., a autor teksta likovni kritičar Marijan Špoljar koji slikaričin rad prati od samih početaka konstatira da je opus Sunčanice Tuk ozbiljan doprinos suvremenoj hrvatskoj umjetnosti.

Povodom četrdeset pet godina slikarskoga djelovanja Sunčanice Tuk u Zagrebu je 2017. bila priređena njezina retrospektivna izložba. Povjesničar umjetnosti Ivica Župan u predgovoru navodi da je Sunčanica „iznimna osobnost hrvatskoga slikarstva i njezin profinjeni slikarski jezik čudesne konfesionalnosti ide u ono najljepše i najvrjednije što danas imamo u likovnoj umjetnosti". Slikaričina retrospektivna izložba tijekom 2018. bila je postavljena u Gradskom muzeju Varaždin i Muzeju grada Koprivnice.

Tijekom pet desetljeća slikarskoga djelovanja ove umjetnice o njoj su biranim riječima pisali istaknuti povjesničari umjetnosti, Zdenko Rus, Tonko Maroević, Nada Beroš, Guido Quien, Nataša Šegota Lah, Draženka Jalšić Ernečić i dr. Za svoj slikarski rad nagrađivana je nekoliko puta. Djela joj se nalaze u muzejima diljem Hrvatske i u privatnim zbirkama. Sudjelovala je u radu brojnih likovnih kolonija i humanitarnih akcija. Živjela je i stvarala u Koprivnici do 2019. kada se preselila u Varaždin. Članica je i varaždinskog HDLU-a.

Temeljne i stalne postavke slikarske izvedbe Sunčanice Tuk su „redukcija, svođenje na znak, jednostavnost postupka, a rezultat je djelo koje je prepoznatljivo po minimalističkom zahvatu, po oskudnosti materije i po siromaštvu znakovlja, ali prije svega po temeljnosti i konsekventnosti izražajnog aparata“ (M. Špoljar, 1993.). Sve spomenute značajke pronalazimo i u djelima koja je Sunčanica Tuk darovala Muzeju Međimurja Čakovec.

Izložba je otvorena do 12. ožujka 2023. godine.