Mjesto održavanja: Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

Organizatori: Muzej Međimurja, Muzej grada Koprivnice

Autorice: Janja Kovač, kustosica etnografskih zbirki MMČ

                  Marija Mesarić, viša kustosica etnografskih zbirki MGK

Suradnici: Venija Bobnjarić Vučković, konzervator savjetnik,Hrvatski restauratorski zavod, Restauratorski centar Ludbreg

Trajanje izložbe: 12. 11. 2021. – 31.  01. 2022.

Otvorenje: petak, 12.11.2021. u 18,00 h

Muzej Međimurja Čakovec u suradnji s Muzejom grada Koprivnice priprema izložbu „Tibeti u Međimurju i Podravini“. Tibeti su najprepoznatljiviji element međimurske narodne nošnje. To su rupci velikih dimenzija kvadratnog oblika koji se presavijaju po dijagonali u trokut, prebacuju preko ramena tako da vrh trokuta pada na leđa, dok se dulji krajevi preklapaju na prsima i vežu u čvor na leđima. Pozornost privlače svojom veličinom, centralnom pozicijom, jednobojnom podlogom jarke boje, cvjetnim uzorkom te bogatim resama koje se protežu cijelom dužinom rupca.

Ovom izložbom predstavljamo povijest nošenja ovog odjevnog elementa u Međimurju te koprivničkoj i ludbreškoj Podravini. Autorice izložbe su kustosica MMČ-a Janja Kovač i viša kustosica MGK-a Marija Mesarić, a kao neovisna suradnica im se pridružila Venija Bobnjarić-Vučković, dipl. pov. umjetnosti i etnolog, vanjski suradnik Centra za kulturu i informiranje "D. Novak" Ludbreg.

Na izložbi će se javnosti predstaviti građa iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec i Muzeja grada Koprivnice. Na dijelu građe su u proteklim godinama provedeni restauratorski i konzervatorski radovi koje su provele djelatnice Hrvatskog restauratorskog zavoda - Restauratorskog odjela Ludbreg. Djelatnice HRZ-a uključile su se u pripremu izložbe stručnim savjetima oko načina prezentacije i izlaganja tekstilnih predmeta te dale mišljenje i preporuke o uvjetima izlaganja u predviđenom prostoru.

Izložba se otvara 12. studenog  2021. godine u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec, a 2022. u Muzeju grada Koprivnice.

Otvorenje:

Zbog trenutne epidemiološke situacije povećanog broja oboljelih virusom Covid-19, otvorenje je namijenjeno samo osobama s pozivnicama i održat će se na otvorenom, u atriju, a sve ostale zainteresirane građane pozivamo da posjete izložbu u radno vrijeme muzeja: od ponedjeljka do petka od 07 – 15 h te subotom i nedjeljom od 10 – 14 h.

Dodatni program uz izložbu:

Uz izložbu će biti organizirana i vodstva za škole (potrebna je najava u tajništvu muzeja) te vodstva za zainteresirano građanstvo u subotu i nedjelju, 27. i 28. 11. 2021. u 11 sati u Izložbenom salonu.

Planirano je i javno predavanje kustosice – autorice izložbe Janje Kovač na temu tibeta u Međimurju i Podravini. Predavanje će se održati u multimedijalnoj dvorani na katu Riznice Međimurja u petak, 10. 12. 2021. u 18 sati.

U organizaciji Turističke zajednice Međimurske županije i Muzeja Međimurja, 15. listopada 2021. u suvenirnici novo otvorene Riznice Međimurja organizirano je predstavljanje unikatnog suvenira, prvo takvo u nizu.

Imali smo čast predstaviti ukrasnu lutku simboličnog imena La Katarina, proizvedenu upravo i isključivo za prodaju u našoj Riznici. La Katarina nastala je kao specifična suvenir-lutka iz reda sličnih lutaka pod zajedničkim nazivnikom La Pupa. La Katarina ističe se po tome što je osmišljena da umjetnički personificira groficu Katarinu Zrinski, najpoznatiju stanovnicu  čakovečkog dvorca iz naše povijesti. Katarina je oličenje ženske snage, intelekta, senzibiliteta i moralnih vrijednosti koje želimo prenositi na naše mlađe naraštaje. Ana Katarina Zrinski, rođena Frankopan (1625. – 1673.) udala se za grofa Petra Zrinskog (1621. – 1671.) u svojoj 16. godini, i u pravom smislu riječi bila mu je jednakovrijedna družica i gospodarica imanja. Kako je govorila četiri strana jezika, hrvatski, njemački, latinski, mađarski i talijanski, često je upravo ona vodila diplomatske pregovore s europskim plemićima u ime supruga. Od oca je naučila sve o ratnim strategijama, a od malena je učila i razne borbene vještine poput jahanja konja, baratanja lukom i strijelom te borbu mačevima. Njegovala je hrvatski jezik te djelovala kao spisateljica i prevoditeljica unutar ozaljskog kulturnog kruga. U odsustvu muža preuzimala je kompletno vođenje imanjima. Ostala je zapamćena u povijesti kao vrlo hrabra, učena i jedinstvena žena.

Autorica suvenira je Tamara Peras, naša Čakovčanka, također jedna izrazito jaka žena koja se do sad već višekratno dokazala profesionalno na polju novinarstva, kao urednica Hrvatske televizije. No, upravo svjedočimo i njezinoj kreativnoj strani i talentu kojeg ostvaruje kroz proizvodnju La Pupa, La Katarina i T´Angeleka u koje udahnjuje vlastitu estetiku.

Program predstavljanja suvenira vodila je Barbara Kolar, naše gore list, također jedna jaka i dokazana dama podrijetlom iz Međimurja. Pjesmom nas je razonodila i mlada pjevačica Zsa Zsa, naša mlada Čakovčanka s obećavajućom pjevačkom karijerom. Uz Tamaru, na otvorenju je govorila i ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan koja je na jedinstven način interpretirala povezanost La Katarine s groficom Zrinskom i međimurskim mentalitetom matrijarhata i poznatom činjenicom da je svaka Međimurka u duši gazdarica, nosi četiri ugla svoje kuće i voli imati glavnu riječ u obitelji.

La Katarine možete vidjeti i kupiti u muzejskoj suvenirnici u radno vrijeme Muzeja.

Kako je bilo (veselo) na promociji, pogledajte u našoj foto-galeriji!

Fotografije: Mario Golenko

Premijera dokumentarnog filma Riznica Međimurja, HRT 3 u 17 sati.

Dokumentarni film o povijesnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini Međimurja te o vrijednostima i značenju kulturne baštine prezentirane u Riznici Međimurja.

Naša glumačka ekipa zaslužna za "living history program" na otvorenju Riznice Međimurja:

Dejan Buvač, Neven Kolarić, Fran Ježić, Ivana Tkalec, Vladimir Mihaljević, Danijel Janković, Marija Magdalena Kočila, Ivan Novak i Miljenko Vrančić Serđo s Rudijem Grulom.

Režiser: Ivan Goričanec, Reci Da
Foto: Silvio Benč

Fotografije: Silvio Benč

Završnom konferencijom projekta „Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine“ i službeno je otvoren ovaj vrhunski turistički sadržaj Međimurja.

 „Stavljamo „točku na i“ velikog i višegodišnjeg obnove, a kulturna baština našeg međimurskog kraja ovim danom dobiva obnovljeni najveći profani spomenik i vrhunsku atrakciju usred samog centra grada Čakovca. Na ovaj spomenik, na koji svi naši Međimurci mogu biti ponosni, može biti ponosna i čitava Hrvatska jer se kompleks Starog grada Zrinskih nalazi na Listi zaštićenih kulturnih dobara te na Listi kulturnih dobara od nacionalnog značenja za Republiku Hrvatsku.“, kazala je Maša Hrustek-Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec. Sada je Stari grad dobio novu muzejsku jedinicu „Riznicu Međimurja“ koja se prostire na dodatnih 2400 m².

U opremanju novog stalnog postava maksimalno su se iskoristile mogućnosti novih tehnologija poput 3D mapping tehnologije, hologramskog prikaza, multimedijskih ekrana i prikaza, 4D tehnologije doživljaja vibracija, zvukova i svjetlosnih efekata, razrađena je i specijalizirana aplikacija za pametne telefone s uslugama vođenja i interpretacije. Posjetitelji mogu vidjeti repliku čardaka na rijeci Muri, repliku dravske šajke (čamca), autorsku kiparsku izvedbu dekonstruirane legende o čakovečkom zmaju Pozoju, svjetleće stablo svijeta, hiperrealistične skulpture vojnika i zatvorenika u prirodnoj ljudskoj veličini, tradicijsku međimursku pokladnu masku „pikač“, hologram Nikole Zrinskog Sigetskog, zatvorenike u tamnicama, tajni labirint i poučne animacije.

„Stari grad Zrinskih, najvrjedniji spomenik feudalne baštine u Hrvatskoj, obnovljen je zahvaljujući najvećem ulaganju u kulturnu baštinu u povijesti Međimurja. Ipak, ono što je još važnije je što je ovaj projekt međimurska ideja, koju je realizirala međimurska pamet te vrijedne i sposobne međimurske ruke. Jedan je u nizu projekta koji je potvrdio uspješnost privlačenja europskih fondova u Međimurju, a posebno veseli što su na projektu radili mnogi domaći izvođači koji su implementirali brojne inovativnosti po kojima je naš muzej jedinstven u Hrvatskoj i šire.“, naglasio je župan Međimurske županije Matija Posavec.

Muzej „Riznica Međimurja“ nastao je u sklopu projekta „Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine“. Ukupna vrijednost projekta je 40,8 milijuna kuna, od čega je 85% sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoja, a ostatak iznosa sufinancirala je Međimurska županija kao vodeći partner projekta. Sama obnova i opremanje fortifikacije trajala je gotovo četiri godine tijekom kojih je projekt naišao na mnoge izazove, koje su uspješno premostili.

Projekt je pohvalila i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini.

„Tijekom izvođenja radova ugrađeno je više od 2 tisuće m3 opeke, 352 pilota koji drže temelje fortifikacije, 86 kilometara kablova, a otkrivene su i 4 nove prostorije. Sve je to pratio projektni tim od 15-ak članova, koji su održali više od stotinjak koordinacijskih sastanaka investitora, izvođača i nadzornih inženjera“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA Sandra Polanec Marinović.

Završnoj konferenciji projekta nazočili su ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, a čast da službeno otvori Riznicu Međimurja pripala je predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću koji je uputio čestitke na uspješnoj realizaciji projekta:

 „Riznica Međimurja simbioza je povijesti, kulture, turizma, baštine i tradicije te vjerujem da završetak projekta predstavlja veliki trenutak zadovoljstva za sve uključene aktere. Stari grad Čakovec biser je europske obrambene arhitekture i zaštićena kulturna baština, a njegovim stavljanjem u funkciju obogaćena je kulturna i turistička ponuda kontinentalne Hrvatske.“ (MŽ)

Prvi posjetitelji stigli su u muzej u okviru manifestacije „Noć Riznice Međimurja“ zahvaljujući kojoj je tijekom cijelog vikenda omogućeno besplatno razgledavanje građanima. „Svi mi koji volimo naše Međimurje danas smo iznimno ponosni, ponosni jer smo u jedinstvenom prostoru obuhvatili međimursku povijest i vrijednosti, međimursko znanje i pamet, još jednom potvrdili sposobnost privlačenja europskih sredstava i očuvali ono najvrjednije što imamo, a to je naš identitet.“, istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec prilikom otvorenja Riznice Međimurja. „Prvo otvaramo muzej onima kojima je to namijenjeno, a to su naši građani za koje želimo da s ponosom govore o ovom simbolu Međimurja, Starom gradu Zrinskih.“, dodao je župan Posavec pojasnivši da je manifestacijom Noć Riznice Međimurja novi muzej prvo otvoren za građane, dok će se tijekom sljedećeg tjedna održati završna konferencija projekta kojom će muzej i službeno biti otvoren.

Atraktivan, multimedijalni i interaktivni postav muzeja podijeljen je u dvije glavne cjeline koje nude spoj povijesne i kulturne baštine s najmodernijom tehnologijom. U prizemlju je postav pod nazivom „Stoljeće utvrde“ kojim se interpretira burna povijest fortifikacije čakovečkog dvorca, dok je na prvom katu smješten postav koji interpretira nematerijalnu baštinu Međimurja pod nazivom “Minijature”.

Prošećite tamnicama u kojima su bili zatvoreni vještice, neposlušni kmetovi i vojni zarobljenici

Stalni postav „Stoljeće utvrde“ smješten u prizemlju usredotočen je na sam čakovečki Stari grad, njegov razvoj i izvornu namjenu, kao i teme koje su s njime povezane. Prezentiran je sustav obrane čakovečke utvrde, način ratovanja u srednjem i ranom novom vijeku te je stavljen naglasak na razloge utamničenja osoba od razdoblja 16. do 20. stoljeća. Posjetitelji mogu razgledati tamnice u kojima su hiperrealistične lutke koje predstavljaju stvarne osobe koje su kroz povijest bile smještene u čakovečkim tamnicama, od žena optuženih da su vještice, do visokih vojnih zarobljenika. Najviše je tema povezano s razdobljem gospodstva obitelji Zrinskih koja je ostavila najvidljiviji trag na kompleksu čakovečkog Starog grada.

Postav „Minijatura“ upoznaje nas s nematerijalnim dobrima koja nalazimo na području Međimurja kao što su tradicijski obrti, zaštićene skupine govora, prakse, običaji i folklorno stvaralaštvo, a drugi dio „Minijatura“ posvećen je usmeno-predanoj baštini Međimurja u kojoj se govori o slavenskom mitskom svjetonazoru, mitologiji i vjerovanjima te pričama o nadnaravnim bićima koje su se prenosile usmenim putem i očuvale do danas. Popevka i Vinko Žganec, zlatarenje i čipkarstvo, medičarstvo i lončarstvo, dječje igračke, cekeri, pisanice, pikači i lafre, mitovi i legende – Riznica Međimurja na edukativan i iznimno atraktivan način govori o tradiciji Međimurja, a poseban dio postava posvećen je međimurskoj legendi o pozoju.

Projekt sufinanciran europskim fondovima privući će posjetitelje iz cijelog svijeta

Velika očekivanja od novootvorenog muzeja ima ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan koja je sa svojim timom muzejskih djelatnika i projektnim timom predvođenim direktorom Turističke zajednice Međimurske županije Rudijem Grulom, pročelnikom za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije Darkom Radanovićem i pročelnicom Upravnog odjela za poslove župana Međimurske županije Anitom Strniščak, projekt uspješno privela kraju. „Uložili smo srce i dušu u ovaj projekt, suočili smo se s brojnim izazovima tijekom ovog dugotrajnog procesa, no sada kada je muzej otvoren, počinje novi posao, a to je prezentirati što široj publici jedinstvenost Međimurja.“, ponosno je poručila ravnateljica Hrustek Sobočan.

Nakon razgledavanja Riznice Međimurja, građani se mogu popeti na vrh zvonika ili mogu uživati u prekrasnoj terasi podno zvonika na kojoj je smješten kafić. Dio postava čini igraonica, odnosno prostor za djecu u kojem se najmlađi mogu obući u jednog od članova plemićke obitelji Zrinski, mačevati, nacrtati svog „pozoja“, a za mlade ljubitelje tehnologije spreman je kinetički pijesak u kojem mogu izgraditi dvorac.

Oduševljeni viđenim postavom tijekom Noći Riznice Muzeja bili su izaslanik i posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića za kulturu Zdravko Zima, izaslanica ministrice kulture Vesna Pascuttini-Juraga, državna tajnica Ministarstva turizma i sporta Sandra Herman. „Otvorenje ovog muzeja nematerijalne baštine značajno je za ovu regiju, ali i za cijelu Hrvatsku jer svaka ozbiljna nacija svoju budućnost gradi na čuvanju svoje prošlosti. Važan je ovo trenutak jer hrvatski turistički aduti nisu samo na obali, već i kontinent ima svoje vrijednosti i kvalitete, a ovaj muzej dostojno konkurira najsuvremenijim muzejskim postavima i s pravom nosi naziv Riznica Međimurja.“, kazao je izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zdravko Zima.  

Stari grad Zrinskih, njegovi bastioni, zidine, palača i perivoj srce su današnjeg modernog Čakovca, stoga je i gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini s velikim zadovoljstvom nazočila otvorenju Riznice Međimurja koja Čakovec uvodi među prvorazredne muzejske gradove, a zajedno s Ekomuzejom Međimurje malo, Matulovim gruntom u Frkanovcu, Centrom za posjetitelje „Med  dvemi vodami“ u Križovcu“ i ostalim turističkim sadržajima diljem županije, Međimurje i dalje potvrđuje da je najuspješnija destinacija kontinentalnog turizma.

Atraktivan, multimedijalni i interaktivni postav muzeja podijeljen je u dvije glavne cjeline. U prizemlju je postav pod nazivom „Stoljeće utvrde“ kojim se interpretira burna povijest fortifikacije čakovečkog dvorca, a na prvom katu je postav koji interpretira nematerijalnu baštinu Međimurja pod nazivom “Minijature”.

U sklopu projekta „Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine“ održane su radionice za kustose i članove projektnog tima u svrhu kvalitetne animacije kulturnog turizma.

Edukaciju je održala dr.sc. Romana Lekić, istaknuta hrvatska turistička menadžerica i pročelnica Odjela za turizam na Edward Bernays visokoj školi za komunikacijski menadžment u Zagrebu.

Tematikom edukacije obuhvaćeno je sljedeće: metodologija turizma, novi potencijalni gosti, artefakti i kreativne ponude, tematsko vodstvo s naglaskom na kulturni turizam s posebnim osvrtom na posebnost Međimurja. U svojem izlaganju profesorica Lekić je posebno obratila pažnju na specifičnosti Međimurske županije: pismo Petra Zrinskog Moje drago serce, zmaj Pozoj te antropozofija dr. Rudolfa Steinera. Profesorica je predavanje popratila i raznim primjerima iz tuzemstva, ali i inozemstva, temeljem kojih se uvidjelo koliko je važno uključivati lokalnu zajednicu kroz razne oblike volonterstva.

Na samom predavanju aktivno su sudionici kreirali artefakte i nove primjere tematskog vodstva. Predavanja su svakako osnova za daljnje razvijanje kulturnih i turističkih paketa na području Međimurske županije.

Na temelju poučnog predavanja, djelatnici Riznice Međimurja, Muzeja Međimurja Čakovec, Turistička zajednica Međimurske županije, Javna ustanova REDEA i Međimurska županija i dalje će raditi na kreiranju živih turističkih proizvoda.

Međimurska županija je poznata po svom bogatstvu nematerijalne kulturne baštine. Ono što danas zovemo nematerijalnom kulturnom baštinom prije se nazivalo duhovnom baštinom, pučkim predajama, vjerovanjima, narodnim mudrostima i tradicijskim obrtima. Svi ti oblici kulture bili su predmet istraživanja djelatnika Muzeja Međimurja Čakovec još od osnivanja muzeja 1954. godine. Uz prikupljanje fizičkih predmeta, koji su materijalni vid kulture, prikupljali su se i podaci o njihovom postanku, izrađivaču, načinu izrade, uporabi i posebnostima koje su ga pratile. U Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske u kategoriji nematerijalnih dobara upisano je 15 kulturnih dobara koja nalazimo na području Međimurja.

Tradicijski obrti: umijeće vađenja zlata - zlatarenje u Međimurju, tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije, tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske i umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske.

Društvene prakse, obrede i svetkovine predstavljaju umijeće izrade tradicijske pokladne maske Pikač u Selnici, umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita – kinč na području sjeverozapadne Hrvatske, umijeće izrade nakita - božićnog lustera na području sjeverozapadne Hrvatske i umijeće izrade tradicijskih božićnih jaslica s područja sjeverozapadne Hrvatske.

Svakodnevna kulturna dobra: štrigovska i kotoripska skupina govora te svetomarska toponimija. Imaju zajednički nazivnik usmene tradicije i izričaja, uključujući jezik kao prenositelja nematerijalne kulturne baštine.

Izvedbene umjetnosti: umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju, umijeće sviranja na tamburama farkašicama u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj i međimurska popevka.

Tri kulturna dobra s područja Međimurja upisana su i na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. To su: Međimurska popevka, umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske i medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske. Priča o nematerijalnoj kulturi nije potpuna bez ljudi, bez nositelja vještina koji ova znanja i umijeća održavaju živima i prenose na druge. Ljudi i svijet u kojem živimo se mijenjaju, mijenja se i nematerijalna baština. Ona poprima druge oblike, ali u svojoj srži i dalje predstavlja poveznicu s prijašnjim.