Velikih sedam desetljeća napunio je ovih dana naš Muzej Međimurja Čakovec. Kako se razlikuje datum osnivanja ustanove  i otvaranja muzeja za javnost, odlučili smo se prikloniti ovom potonjem te ćemo kroz čitav mjesec svibanj različitim programima obilježavati ovu veliku obljetnicu. Logotip povodom 70. obljetnice Muzeja osmislila je Rusa Trajkova, ak. graf. dizajnerica, a napravljen je u duhu konstruktivizma. Predstavlja usmjerenost na izgradnju i produktivnost koja prati naš muzej zadnje desetljeće. Ovakva obljetnica povod je da ukratko predstavimo povijest našeg čakovečkog muzeja.

Gradski muzej Čakovec je osnovan 19. veljače 1954. godine kao ustanova, a osnovao ga je Narodni odbor Općine Čakovec. Novootvorena ustanova definirana je kao kompleksan muzej zavičajnoga tipa, što je i dandanas.  Od samih početaka muzejska sakupljačka politika vezana je isključivo na područje Međimurja, a karakter muzeja definiran je kao kulturno-prosvjetni. Muzej je u začetku imao dva zaposlenika: direktora i kustosa Aleksandra Schulteisa, akademskoga kipara i velikoga entuzijasta u očuvanju kulturne baštine te Stjepana Leinera, administrativnoga službenika, fotografa i preparatora, sudruga po čeličnoj volji da zajedno postave muzej na noge.

Kako bi pribavili predmete za muzejski fundus, 4. travnja 1954. godine u Domu sindikata postavili su Kulturno-historijsku izložbu čiji je cilj bio poticanje građana na poklanjanje predmeta umjetničke i povijesne vrijednosti u budući muzej. Na izložbi je bio izložen stilski namještaj, na zidu su bili obješeni originalni portreti u tehnici ulja na platnu Nikole i Adama Zrinskih, posuđeni u tu svrhu iz Franjevačkoga samostana u Čakovcu, a dio izložbe sačinjavao je materijal iz Narodno oslobodilačke borbe. Prikupljeno je mnogo dokumenata, knjiga i novina, s originalnim prvim primjerkom lista Međimurja iz 1884. godine. Izložene su kamene skulpture, cehovski predmeti, obrtni proizvodi te etnografski materijal. Izložba je bila vrlo uspješna i posjetilo ju je čak 3314 ljudi. Potaknuti izložbom mnogi su građani ponudili predmete na otkup muzeju po povoljnim cijenama, dok ih je manji broj predmete muzeju poklonio. Budžet za otkup osiguralo je Muzealno društvo Međimurja i Narodni odbor gradske Općine Čakovec. Fundus budućega muzeja se brzo popunjavao i formirane su različite muzejske zbirke.

Dio materijala za stalni postav muzeja Čakovčani su dobili iz varaždinskoga muzeja koji je čuvao materijalna svjedočanstva međimurske povijesti. To su bili nadgrobni spomenik Nikole Malakoczya i rimska zavjetna stela Publija Antonija i Dagumene, spomenik iz Kuršanečkoga luga, arhivski materijal iz doba grofa Althana i grofa Feštetića, cehovski pravilnik iz 18. stoljeća, jedan komad bidermajer namještaja i sat. Ostatak godine intenzivno je nastavljen terenski istraživački rad i prikupljanje predmeta s područja Međimurja za stalni postav muzeja. Kako su prostori muzeja bili u fazi uređivanja, dva su zaposlenika pohranjivala buduće eksponate u stanu Aleksandra Schulteisa u Drapšinovoj ulici. U to vrijeme provode se radovi na kopanju kanalizacije kroz grad te je pod zemljom pronađeno mnoštvo predmeta arheološke vrijednosti. Dio arheološkoga materijala, kamene gotičke fragmente iz 14. st. pronašli su kod srušene crkve svetoga Mihovila u Mihovljanu. Schulteis i Leiner obilazili su biciklima međimurska sela, sakupljali predmete povijesne i kulturno-umjetničke vrijednosti, otkrivali nova arheološka nalazišta te su s terenskih istraživanja donijeli i spasili mnoštvo arhivskoga materijala koji je kasnije bio temelj za osnivanje Arhiva Međimurja.

Uprava muzeja preseljena je u Stari grad u rujnu 1954. godine. Mjesta za muzej u glavnoj zgradi nije bilo jer je u to vrijeme djelovala Ekonomska škola na drugom katu, kao jedan od 7 evidentiranih korisnika glavne rezidencijalne palače Staroga grada. Muzej se mogao smjestiti u polovici vanjske fortifikacije, naseljene stanarima. U svojim naporima u formiranju muzejskih postava u tom prvom zimskom periodu nailazili su na mnoge teškoće poput nedostatka grijanja, probleme sa stanarima te prijenos predmeta iz Schulteisova stana u nove prostore muzeja.

Datum otvaranja muzejskoga stalnog postava konstantno se pomicao, a konačno otvorenje muzeja javnosti dogodilo se na dan 29. svibnja 1955. godine. Tog se dana obilježavala i deseta godišnjica Oslobođenja Jugoslavije, pa je otvorenje posvećeno toj obljetnici u čast, a pokrovitelj otvorenja bio je Karlo Mrazović Gašpar. Novi stalni postav muzeja posjetila je 2161 osoba.

Otvorene su četiri izložbene prostorije stalnoga postava u vanjskoj zgradi Staroga grada. Kvadratura prostora za izložbene prostorije te za ured i muzejsku čuvaonicu iznosila je u vrijeme otvorenja muzeja 136 m². U vrijeme otvorenja muzejski fundus brojio je 854 predmeta. Formirane su ove zbirke: arheološka, etnološka, historijska, kulturno-historijska, zbirka NOB-a, umjetnička i numizmatička.

Usporedbe radi navodimo da danas Muzej Međimurja Čakovec raspolaže s fundusom od gotovo 31 000 predmeta podijeljenih unutar 53 zbirke. Uspoređujući ove dvije brojke može se zaključiti da je muzej tijekom godina vrlo uspješno i intenzivno provodio svoju sakupljačku politiku. Prvotne zbirke s vremenom su prerasle u Arheološki, Etnografski, Kulturno-povijesni i Povijesni odjel s mnogim specijaliziranim zbirkama.

Stari grad Čakovec stavljen je pod zaštitu države Jugoslavije i dobiva status kulturno-historijskoga spomenika Rješenjem Konzervatorskoga zavoda Hrvatske u Zagrebu s datumom 1. srpnja 1955. godine.  Godine 1962. vlasnikom Staroga grada postaje Muzej koji 1965. godine mijenja ime u Muzej Međimurja Čakovec.

Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec

Muzej Međimurja Čakovec ove godine slavi 70. obljetnicu od osnivanje te, u slavljeničkom duhu, započinje s programom edukativno-kreativnih radionica s nositeljima vještina.

S obzirom na to da su 2023. i 2024. proglašene Europskom godinom vještina i edukativno-kreativni muzejski sadržaji bit će još više usmjereni postizanju zadanih ciljeva, tj. brzom i točnom izvođenju složenoga slijeda naučenih radnji koje pojedincu omogućuje lakše i uspješnije obavljanje određenih aktivnosti na edukativno-kreativnim radionicama kao što su crtanje, cifranje licitarskih srca, izrada božićnih ukrasa od tradicionalnih prirodnih materijala, šivanje, pletenje, ukrašavanje črnih pisanica, izrada predmeta od gline, origami, izrada maketa i brojne druge.

Radionice će uz muzejsku pedagoginju izvoditi brojni nositelji vještina koji svoja znanja i umijeća održavaju živima i strpljivo prenose na mlađe naraštaje. Svaki susret s nositeljima vještina bit će nova prilika za različite kreativne radove, ali i nova znanja i razmišljanje jer će vas voditelji svojim vještim rukama i pričom odvesti u neka druga, ne tako davna vremena.

Ukupno je zamišljeno 10 edukativno-kreativnih radionica koje će se održavati svakog 14. dana u mjesecu od 10 do 11.30 h u Muzejsko-informativnom centru (MIC-u) Muzeja Međimurja Čakovec.

Prva radionica održat će se 14. veljače 2024., tj. na Valentinovo, od 10 do 11.30 h, pod vodstvom gospođe Đurđice Horvat, nositeljice kulturnoga dobra Tradicijskoga lončarstva na području sjeverozapadne Hrvatske. Pozivamo vrtićarce, učenike nižih i viših razreda osnovnih škola, srednjoškolce, studente, ali i sve zainteresirane, da nam se pridruže u izradi tradicijskih lončarskih srčeka, bojenju i oslikavanju te pisanju prigodnih poruka za Dan zaljubljenih.

Prijave se primaju na e-adresu: ines.virc@mmc.hr

Muzej Međimurja Čakovec ove godine slavi 70. obljetnicu od osnivanje te, u slavljeničkom duhu, započinje s programom „Popularna predavanja petkom u MMČ-u.“

Ponukani dobrim odazivom na nekoliko popularnih predavanja i razgovora s autorima izložbi uz u 2023. godini, osmišljen je program cjelogodišnjih popularnih predavanja. Ukupno je zamišljeno 10 predavanja koja će se održavati svakog posljednjeg petka u mjesecu u večernjem terminu u Multimedijalnoj dvorani u „Riznici Međimurja“. Gosti predavači će biti širokoj publici dobro poznata imena iz područja znanosti, književnosti, glazbenog i javnog života. Program je namijenjen širokoj publici, a provodit će se u prostorima u kojima je omogućen ulazak osobama s invaliditetom.

Cilj projekta je ponuditi novi tematski muzejski program, izgraditi publiku koja će i ubuduće prisustvovati ovakvim događanjima, atraktivan program koji će zainteresirati mlađu publiku, istaknuti važnost muzeja kao (neprofitne) institucije u zajednici te povećati vidljivost MMČ-a među širokom javnošću. Program će voditi kustosice Ines Virč i Janja Kovač u suradnji sa Stručnim vijećem.

Prvo predavanje će se održati već ovog mjeseca, odnosno u petak 23. veljače. Ulaz na sva predavanja je besplatan i nije potrebna prethodna najava.

U Muzeju Međimurja Čakovec povodom 100. obljetnice rođenja Lili Legenstein otvorena je izložba “Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein” posvećena jednoj od najpoznatijih čakovečkih obitelji međuratnog razdoblja, koja je imala veoma važnu ulogu u kulturnom i sportskom životu Međimurja i Čakovca dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća.

Autorica izložbe je Ana Šestak, viša kustosica povijesnih zbirki.

Lili Legenstein posjetila je na poziv Muzeja Međimurja Čakovec krajem 2018. godine Gradsku kavanu, nekadašnju Kavanu Royal, i tom nam je prilikom djelomično uspjela dočarati život svoje obitelji u Čakovcu između dvaju svjetskih ratova. Lili je u razgovoru tom prilikom istaknula jednu zanimljivost, tj. da su ona i njezin brat „bili odgajani za uspjeh”. Zapravo je život cijele obitelji Legenstein bio iznimno aktivan i svi su članovi obitelji bili uspješni ljudi.

Otac Geza Legenstein (Murska Sobota, 7. 11. 1898. — Zagreb, 8. 12. 1982.) bio je talentirani glazbenik, vrlo je dobro crtao te su ga suvremenici smatrali „univerzalnim sportašem“ jer se uspješno ogledao u nizu sportova od kojih dakako treba izdvojiti stolni tenis i tenis. Majka Elizabeta (Moščanci, 3. 1. 1899. – Zagreb, 26. 5. 1958.) bila je prva jugoslavenska reprezentativka u stolnom tenisu te je 1930. godine postala prva službena prvakinja Kraljevine Jugoslavije.

Lili Legenstein (Murska Sobota, 6. 11. 1923. – Zagreb, 19. 11. 2021.) od malena je pokazivala izvanredan osjećaj za ritam i interes za glazbu. Završila je privatnu baletnu školu Troyanoff i Državnu glumačku školu u Budimpešti pod umjetničkim imenom Lili Čaki (Csáki). Karijeru je započela u budimpeštanskom kazalištu, no prekinuo ju je Drugi svjetski rat. Nakon rata dobila je priliku započeti svoju umjetničku karijeru u Hrvatskoj u Narodnom kazalištu Ivan Zajc u Rijeci. Od 1951. godine do svojeg umirovljenja bila je stalna članica Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija. No, još je dva i pol desetljeća u starosnoj mirovini Lili Čaki angažirana kao koreografkinja, savjetnica i glumica u različitim Komedijinim projektima. Gostovala je u Ljubljani, Trstu, Beogradu, Dubrovniku, Splitu ,Zadru, Karlovcu, Osijeku i Puli te je u karijeri odigrala sveukupno 80 uloga i postavila 40 koreografija. Godine 1998. odlikovana je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića koji se dodjeljuje hrvatskim i stranim državljanima za osobite zasluge u kulturi, 2010. ovjenčana je Nagradom hrvatskoga glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje na području operete i mjuzikla te je 2016. godine proglašena počasnom građankom Čakovca.

Ladislav – Laci Legenstein (Čakovec, 19. 11. 1926. – ) naslijedio je sportski duh svojih roditelja. Uspješno je igrao stolni tenis, odbojku, nogomet i tenis kojim se profesionalno počeo baviti u klubu Montažno u Zagrebu početkom 50-ih godina 20. stoljeća. Godine 1952. bio je među petoricom najboljih igrača u Jugoslaviji, a s prijateljem iz djetinjstva, Vladimirom Petrovićem, u parovima je osvojio državno prvenstvo 1953. i 1954. godine. Godine 1955. emigrirao je u Njemačku gdje je nastavio uspješnu tenisku i trenersku karijeru. Laci danas živi u udaljenom Walldorfu i nažalost zbog poodmaklih godina nije u mogućnosti posjetiti našu izložbu koju je obogatio svojim sjećanjima i predmetima poklonjenim Muzeju.

Na temelju bogate fotodokumentacije te novinskih članaka, plakata i dokumentacije, došli smo do nekih dosad nepoznatih saznanja o obitelji, otkrili kako su ih suvremenici doživljavali, ali i dokazali ili osporili neke tvrdnje koje nalazimo u literaturi. S obzirom na ograničenost prostorom, iz doista iznimne ostavštine Lili Legenstein koju je za izložbu ustupila nasljednica Lili Legenstein, kao i građe koju su Muzeju poklonili Lili i Ladislav Legenstein, za ovu su izložbu odabrani predmeti važni za teme koje izložba obrađuje i koji potvrđuju priču koja je izložbom ispričana.

Fokus izložbe je na obitelji i njihovom životu u Čakovcu u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Središnji dio posvećen je Kavani Royal koja je bila najvažniji izvor obiteljskih prihoda, uz Kavanu je vezan njihov status u gradu, a bitna je i za prikaz jednoga, bogatog i povlaštenog, sloja građanstva u međuratnom razdoblju. Uz Kavanu su vezani i sport i glazba, najvažnije stvari za Legensteine, a obrađeni su i Drugi svjetski rat koji je drastično promijenio život obitelji te cjelokupna umjetnička karijera Lili Legenstein koja je povod ove izložbe.

Andrija Večenaj dizajnirao je postav izložbe kojom dominiraju uvećanja pažljivo odabranih fotografija te dva crna boksa od kojih jedan predstavlja tamnu komoru za razvijanje fotografija, a drugim se, simboličnom crnom bojom, želi što zornije prikazati stradanje obitelji u Drugom svjetskom ratu. Izložba nije opterećena velikim količinama teksta na plakatima , već su na tzv. harmonikama uz fotografije priloženi kratki tekstovi koji prate teme obuhvaćene izložbom.

Posjetitelji mogu na izložbi vidjeti mnoštvo obiteljskih fotografija, plakate koji najavljuju različita događanja, predmete vezane uz njihovu športsku karijeru, kao i predmete vezane uz kazališnu karijeru Lili Legenstein. Fotografije Kavane Royal i skladba Geze Legensteina koja se može čuti na izložbi približit će posjetiteljima atmosferu u najelitnijem čakovečkom lokalu u međuratnom razdoblju.

Priča o obitelji Legenstein daleko je kompleksnija od onoga što se može prikazati na izložbi, ali smatramo da se može iščitati životni put jedne obitelji koja je obilježena podrijetlom i karakterima svojih članova, ali i vremenom i okolnostima u kojima su živjeli.

Izložba se može razgledati u Izložbenom salonu muzeja Međimurja Čakovec do 24. ožujka 2024. godine.

(Ana Šestak, viša kustosica)

Mjesto događanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Vrijeme trajanja izložbe: 26. 1. 2024. – 29. 2. 2024.
Autorica izložbe: Ines Virč, kustos pedagog
Stručna suradnica: Ana Šestak, viši kustos

U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja u petak, 26. siječnja 2024. godine, u 18 sati otvorena je izložba „Obiteljski fotospomenar“. Izložba je motivirana obiteljskim fotografijama predstavljenima na izložbi „Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein“ koja se može razgledati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec do 24. ožujka 2024.

Na poziv upućen građanima Međimurja u Muzej Međimurja Čakovec pristiglo je više od tisuću obiteljskih fotografija, a pojedini članovi obitelji donijeli su i čitave fotoalbume i uokvirene obiteljske fotografije. Uvjet je bio da su fotografije nastale do 2000. godine i prikazuju važne obiteljske trenutke.

Na izložbi je prikazan izbor pristiglih obiteljskih fotografija izložen na 21 plakatu, a na četirima plakatima prikazan je dio obiteljskih fotografija iz Topoteke Međimurja.

Izložba se može razgledati do 29. veljače 2024.

Ovogodišnja, 19. po redu Noć muzeja, održana je u 134 hrvatska grada u kojima su, osim stalnih postava, posjetitelji mogli razgledati stotinjak izložbi te se uključiti u 81 muzejsku radionicu, 22 igraonice, 52 glazbena programa, 44 predavanja, 58 stručnih vodstava te 48 promocija knjiga, monografija i kataloga. Doista impresivan program za jednu noć.

Muzej Međimurja Čakovec dao je svoj obol toj priredbi sa tri radionice, jednim predavanjem, dvije izložbe i, naravno, bogatim sadržajima unutar stalnih postava. Podsjetimo: počeli smo već ujutro RADIONICOM POD IMENOM „ŠAFKOVE PLESNE (Z)ANIMACIJE“ motiviranom aktualnom muzejskom IZLOŽBOM „OBITELJ LEGENSTEIN – ODGAJANI ZA USPJEH“. Učenici 3. razreda III. osnovne škole Čakovec, koje je vodila učiteljica Zdenka Novak, izrađivali su crteže na osnovu viđenih sadržaja sa spomenute izložbe, a onda su posebnom tehnikom, kroz koju su ih vodile članice čakovečke Škole animiranog filma, Jasminka Bijelić Ljubić i Dina Nedeljko, od prikupljenog materijala osmislili i izrađivali animirani film. U tome im je pomagao i popularni Šafko, maskota ŠAF-a, koji ove godine obilježava 49 godina „života“. Radionicu je inicirala i pripremila muzejska pedagoginja Ines Virč. U podne već je započela DRUGA RADIONICA POD NAZIVOM „CRNO KAO NOĆ (MUZEJA)“ na kojoj su djeca, vođena profesoricom fizike u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec, Melitom Sambolek, eksperimentirala s bojama, svjetlošću i sjenama. Teme na osnovu kojih su radili te pokuse bili su muzejski sadržaji i legenda o zmaju Pozoju. U 14 sati ista radionica održana je za drugu grupu učenika.

OTVORENJE NOĆI MUZEJA u MMČ-u održano je u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani. Za tu prigodu, muzejska pedagoginja Ines Virč i kustosica Povijesnog odjela, Ana Šestak, pripremile su IZLOŽBU „OBITELJSKI SPOMENAR“. Riječ je o zanimljivom postavu vezanom uz muzejsku izložbu o obitelji Legenstein, legendi našeg grada u kulturnom, športskom i glazbenom smislu. Izložene su stare fotografije dvadesetak međimurskih obitelji, čime se željelo reći kako je svaka obitelj važna, bez obzira koliko bila poznata ili nepoznata u širim okvirima. Prisutnu publiku na otvorenju su pozdravile čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini i ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan.

Zatim je uslijedilo razgledavanje muzeja. Do 21 sat zabilježili smo već više od 2 140 posjetitelja. Posebno su nas obradovale obitelji s djecom. Istovremeno je u Multimedijalnoj dvorani održano i predavanje više kustosice Ane Šestak o ulozi međimurskih žena u športu. Nakon njezina izlaganja mogli smo na istu temu čuti i razgovor s istaknutim ženama u hrvatskom športu: predsjednicom Hrvatskog teniskog saveza Nikolinom Babić te s bivšom hrvatskom stolnoteniskom reprezentativkom Sanelom Domjanić Jurinec. Ova TRIBINA POD NAZIVOM „ŽENE U SPORTU – MEĐIMURSKA PRIČA“ naglasak je stavila na uspješne sportašice koje su nakon aktivne sportske karijere zauzele vodeće pozicije u upravljačkim sportskim tijelima.

Na kraju, da se pohvalimo – ovogodišnju Noć muzeja u našem muzeju posjetilo je 2 800 posjetitelja.      

Vrijeme događanja: petak 26. siječnja od 09:00 do 01:00 sati
Slobodan ulaz za sve građane: 18:00 – 01:00 sati
Mjesto događanja: stalni postavi Riznice i palače Staroga grada Zrinskih; Izložbeni salon, Multimedijalna dvorana i Muzejsko-informativni centar.
Napomena: Posjet svim stalnim i izložbenim postavima u Noći muzeja je besplatan u terminu od 18 do 01 sat.

Ne oslanjajući se samo na stalne postave, naš muzej kroz raznolike programe konstantno privlači novu publiku, bile to radionice za najmlađe, tematske izložbe ili javne tribine koje obrađuju aktualna pitanja.

Osim besplatnog razgledavanja svih izložbenih muzejskih postava u vremenu od 18 do 01 sat, za naše najmlađe posjetitelje ovogodišnja će „noć“ početi već u prijepodnevnim satima brojnim edukativno-kreativnim radionicama. U večernjem dijelu programa manifestacija će započeti otvorenjem izložbe obiteljskih fotografija pod nazivom „Obiteljski fotospomenar“, a nastavit će se tribinom „Žene u sportu – međimurska priča“. Viša kustosica Ana Šestak održat će uvodno predavanju, a zatim s gošćama na tribini održati razgovor. Prilika je idealna za razgled stalnih postava Riznice Međimurja, našeg nagrađenog Muzeja nematerijalne baštine Međimurja, postav u palači te izložbu „Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein“ u Izložbenom salonu MMČa.

DETALJAN PROGRAM NOĆI MUZEJA 2024. U MMČ:

1. Radionica u suradnji sa Školom animiranog filma ŠAF Čakovec
   „ŠAFKOVE PLESNE (Z)ANIMACIJE“Uzrast djece: 3. razred OŠ
   Mjesto održavanja: Muzejsko-informativni centar MIC
   Voditeljice: Jasminka Bijelić Ljubić, voditeljica ŠAF-a i stručna suradnica ŠAF-a Dina Nedeljko
   Vrijeme održavanja: 9:30 do 11:00 satiDjeca će nakon razgledavanja izložbe o obitelji Legenstein raditi Šafkove animirane plesne zgode koje će nas voditi putevima poznate čakovečke obitelji kojoj je posvećena izložba.
2. Radionica u suradnji s Gimnazijom Josipa Slavenskog Čakovec
   „CRNO KAO NOĆ (MUZEJA)“Uzrast djece: 4. razred OŠ
   Mjesto održavanja: Muzejsko-informativni centar MIC
   Voditeljica: Melita Sambolek, prof. fizike
   Vrijeme održavanja (u dva termina): 11:30 – 13:00 h i 13:15 – 14:45 hDjeca kroz igru i pokuse uz pomoć digitalnih alata upoznaju zanimljivi svijet fizike.
3. OTVORENJE NOĆI MUZEJA UZ OTVORENJE IZLOŽBE OBITELJSKIH FOTOGRAFIJA
   „OBITELJSKI FOTOSPOMENAR“Mjesto održavanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
   Vrijeme održavanja: 18:00 – 18:30 satiNedavno je u Izložbenom salom MMČ-a otvorena tematska izložba „Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein“. Izložene fotografije poznate čakovečke športske, glazbene i ugostiteljske obitelji motivirale su nas da uputimo poziv građanima koji svoje vlastite obiteljske fotografije žele učiniti dijelom spomenute izložbe, Obiteljski fotospomenar, jer, „svi smo odgajani za uspjeh“. Izložba će biti otvorena za javnost na otvorenju Noći muzeja 2024. Fotografije su snimljene do 2000. godine i prikazuju članove obitelji u važnijim životnim trenutcima. (*fotografije građana za izložbu primamo do 25.1.2024. u suvenirnici Riznice Međimurja)
4. Tribina: „ŽENE U SPORTU – MEĐIMURSKA PRIČA“Mjesto održavanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
   Uvodno predavanje i moderatorica: Ana Šestak, viša kustosica Povijesnog odjela
   Gošće: Nikolina Babić, predsjednica Hrvatskog teniskog saveza i Ljubica Vrbančić, legenda ženskog rukometa
   Početak: u 19:00 satiUvodno predavanje govorit će o počecima bavljenja žena sportom i međimurskim sportašicama u razdoblju između dva svjetska rata. Nakon uvodnog predavanja slijedit će tribina s uspješnim sportašicama koje su nakon aktivne sportske karijere zauzele vodeće pozicije u upravljačkim tijelima.
5. BESPLATAN RAZGLED SVIH STALNIH I IZLOŽBENIH POSTAVA ZA POSJETITELJEMuzej Međimurja Čakovec: stalni postavi u palači i Riznici Međimurja
   Multimedijalna dvorana – izložba: „Obiteljski fotospomenar“
   Izložbeni salon – izložba: „Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein“* Kuhano vino i kuhani međimurski đin po povoljnim cijenama u caffe baru Bedem* Ukoliko ste zainteresirani za volontiranje na Noći muzeja javite se na mail: mmc@mmc.hr

Zakon privlačnosti jasno kaže da privlačimo slične vibracije koje već proizvodimo. Kada nešto već imate lakše je generirati više takvih stvari. Prema tom principu obilje privlači obilje, a u našem slučaju jedna nagrada privukla je još novih. Kada smo u 2022. godini dobili nagradu Hrvatskog muzejskog društva za najbolji stalni postav „Riznice Međimurja“ u Hrvatskoj, bili smo uvjereni da je to vrhunac priznanja i kraj našeg puta. No, ispostavilo se da je to tek bio početak.

U 2023. godini nagrade i nominacije nastavile su se prilijevati u našem smjeru. Stari grad Čakovec tako je primio nagradu „Zlatni“ pin koju Google dodjeljuje u kategoriji „Dvorci i palače“. Odabrani su oni koji su dobili najvišu ocjenu korisnika Google Mapsa, kako su sami napisali u obrazloženju: „najveličanstvenije i najimpresivnije povijesne lokacije koje svojim jedinstvenim izgledom i brojnim legendama oživljavaju duh prošlih vremena i pričaju priču o bogatoj prošlosti Hrvatske“. Tako se Čakovec našao u društvu velikana poput dvorca Trakošćan, dvorca Eltz u Vukovaru, Trsatskog kaštela, Dvorca Veliki Tabor, Starog grada Ozalj, kaštela Morosini-Grimani u Svetvinčentu, Frankopanskog kaštela u Krku te Dioklecijanove palače i palače Sponza u Dubrovniku. Nadalje, na prvom festivalu turističkog i etno filma „TEF fest-u“ održanom u Krku, od 124 prijavljena filma, stručni žiri dodijelio je Muzeju Međimurja čak dvije nagrade. Prva nagrada došla je u kategoriji „Najbolji etno serijal“ za serijal od sedam filmova o nematerijalnoj baštini Međimurja, dok je film „Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske“ osvojio pojedinačnu nagradu u kategoriji najbolja glazba. Glazba koja je osvojila žiri je moderna obrada međimurske narodne pjesme „Ptica vuga“ koju potpisuje Bojan Miljančić. Projekt dokumentiranja nematerijalne baštine Međimurja započela je 2017. godine viša kustosica Etnografskog odjela Janja Kovač, koja je nagrade i preuzela. Produkciju filmova zajednički potpisuju Muzej Međimurja Čakovec i LM Komunikacije ili Studio „Reci Da“. Pred sam kraj 2023. godine obradovale su nas još dvije vijesti: višoj kustosici Janji Kovač Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo je Godišnju nagradu u kategoriji za istraživački rad koji je rezultirao knjigom „Nematerijalna baština Međimurja“. I kao šećer na kraju, primili smo službenu obavijest od Europskog muzejskog foruma da je Muzej Međimurja Čakovec nominiran u finale za Europski muzej godine (EMYA), najstariju i najugledniju europsku muzejsku nagradu. Pobjednici će biti objavljeni na godišnjoj konferenciji EMYA2024 koja će se održati od 1. do 4. svibnja 2024. u Portimãu u Portugalu. Čak ako nagradu i ne dobijemo, sama nominacija za ovakvu prestižnu nagradu nama je velika potvrda da naš muzej djeluje po vrhunskim europskim standardima.

Prošla 2023. godina i dalje je bila godina velikih građevinskih radova u Starom gradu u Čakovcu. Tijekom čitave godine izvodila se konstruktivna obnova sjeveroistočnog i sjeverozapadnog krila palače. Radovi su bili financirani u visini od 100% bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti Europske unije za Provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu. Muzeju Međimurja dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 3.584.118,87 eura, čime je odrađena statička sanacija dvaju krila ukupne bruto površina 3.015,45 m², od prizemlja, preko međukata, 1. kata, 2. kata do sanacije potkrovlja i zamjene krovišta. Kompletan projekt, još od faze prijave, radio se u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Varaždinu, a izvođač građevinskih radova je domaća tvrtka Međimurje graditeljstvo d.o.o. U sklopu radova odrađena je i sanacijska obnova fasade pročelja i fasade atrija palače. No, već u drugoj polovici godini odrađena je i priprema projektne dokumentacije za novi investicijski projekt: „Energetska obnova Memorijalne kuće Ladislava Kralja Međimurca“ na adresi Ruđera Boškovića 7, Čakovec. Radi se o dislociranoj zbirci kojom upravlja Muzej, rodnoj kući našeg najpoznatijeg slikara koja je dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Čakovca. Radovi su predviđeni u 2024. godini.

Izložbeni program u 2023. započeli smo velikom izložbom „Djela iz donacije akademske slikarice Sunčanice Tuk“. Izloženo je četrdeset unikatnih radova na papiru u tehnici akvarela, tuša i akrilika te šest sitotiska koje je autorica poklonila u fundus našeg muzeja. Uslijedila je izložba grafika Zorana Durbića „Na granici figuracije i apstrakcije“. Povodom Dana županije otvorena je gostujuća izložba „Upoznajmo Frankopane“ kao dio suradnje koju naša „županija Zrinskih“ ostvaruje s primorskogoranskom županijom, „županijom Frankopana“. Uslijedila je ljetna izložba fotografija "Slika u slici" dvojice autora, Žorža Draušnika i Mire Martinića. Početkom rujna već nas je tradicionalno dočekao VIII. Zrinski Art Festival, s ovogodišnjom temom: Trash Art. Početkom jeseni otvorena je izložba povodom 10. jubilarnog festivala stripa, STRIPoblaČAK. Uslijedila je gostujuća dokumentarna izložba „Više od dužnosti, diplomati dobitnici medalje Pravednika među narodima“ nastala povodom Europskih dana židovske kulture i baštine, realizirana u suorganizaciji Veleposlanstva Države Izrael i Židovske općine Čakovec. Muzej je ostvario suradnju s Gradskim muzejom Lendava u Sloveniji te je organizirana i postavljena retrospektivna izložba čakovečke slikarice Priske Kulčar u galeriji Sinagoge u Lendavi. Za kraj godine Muzej je priredio dvije velike tematske izložbe: „Lončarska obitelj Lesjak - Izbor predmeta iz donacija članova obitelji Lesjak“ te „Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein“

Od manifestacija imali smo rekordnu posjećenost Noći muzeja, potom manifestaciju „Mali školski kustosi“ povodom Međunarodnog dana muzeja na kojoj ostvarujemo odličnu suradnju s međimurskim školama, zatim sve popularniju natjecateljsku formu „Zrinijada“ koja je okupila čak trinaest škola s područja čitave Hrvatske na edukativnom kvizu i natjecanju u znanju o obitelji Zrinski. Bogat programom Festival znanosti Muzej je odradio u suradnji s Gimnazijom Josipa Slavenskog Čakovec. U suradnji s općinom Šenkovec organizirali smo Dan otvorenih vrata kompleksa svete Jelene u Šenkovcu. Povodom Dana europske baštine organizirane su dječje radionice i izložba radova za polaznike Dječjeg vrtića Cipelica Čakovec.

Što se tiče našeg rada na promociji nematerijalne baštine Međimurja, ministrica kulture svečano nam je uručila povelju UNESCO-a povodom upisa Međimurske popevke na Reprezentativnu listu nematerijalnih kulturnih dobara čovječanstva, a organizirali smo i predstavljanje novog nematerijalnog dobra zaštićenog na području Međimurja, Črne pisanice. Muzej Međimurja Čakovec bio je jedan od organizatora prvog međunarodnog skupa „Nematerijalna kulturna baština u porječju Mure i Drave“ održanog u studenom 2023. godine.

Nismo zaboravili niti čakovečki Advent te smo svojim programom i božićnim uređenjem dvorišta Starog grada dali svoj obol gradskoj vizuri i događanjima.

I na kraju svega nabrojenog, važno je spomenuti i brojke, a one zaista nisu male. Posjećenost Muzeju uspjeli smo održati na visokoj brojci od 25 000 posjetitelja, imajući u vidu otegotnu okolnost da su početkom godine stalni postavi arheološkog, etnografskog, kulturno-povijesnog i povijesnog odjela u potpunosti maknuti radi radova. Posebno nas raduje i veseli činjenica da su izvrsno posjećeni naši pedagoški programi te smo ove godine imali čak 2486 djece polaznika muzejskih radionica.

U 2024. godinu ulazimo s novim izazovom, a to je okrugla 70. obljetnica našeg muzeja, a vas dragi naši posjetitelji, očekujemo na novim i zanimljivim programima koje vam spremamo.

Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica muzeja

U srijedu, 13. prosinca 2023. godine, u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Međimurja Čakovec održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen kalendar MMČ-a za 2024. godinu te početak i tijek energetske obnove rodne kuće slikara Ladislava Kralja Međimurca u Čakovcu.

Novinari su također upoznati i s drugim projektima obnove i revitalizacije kulturnih objekata te o najnovijem priznanju MMČ-a koje je od Hrvatskog muzejskog društva dobila viša kustosica Janja Kovač za monografiju Nematerijalna baština Međimurja. O tome su govorili su ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan, međimurski župan Matija Posavec i direktor Međimurske energetske agencije d.o.o. MENEA, Alen Višnjić.

Ravnateljica Hrustek Sobočan je istaknula da muzej već nekoliko godina izdaje tematski novogodišnji kalendar. Ove godine u kalendaru su po mjesecima prikazana djela akademskog slikara Ladislava Kralja Međimurca. Naime, kako je rekla, MMČ će doskora obilježiti 45-tu obljetnicu upravljanja njegovom rodnom kućom u kojoj je uređen ambijentalni postav i likovna galerija. Izbor Kraljevih djela potpisuje muzejska savjetnica Erika Nađ Jerković, a grafički dio posla odradila je akademska slikarica Rusa Trajkova. Kalendar se može kupiti u muzejskoj suvenirnici po cijeni od deset eura. Ukupna cijena energetske obnove Kraljeve rodne kuće, nastavila je Hrustek Sobočan, iznosit će 226.402,54 eura, pri čemu je iznos prihvatljivih troškova 214.256,29 eura uz stopu sufinanciranja od 95%. Radovi će započeti na proljeće, financirat će se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a završetak se očekuje se tijekom proljeća 2026. godine. Administrativni voditelj projekta je Međimurska agencija d.o.o. MENEA, s kojom je MMČ izrađivao prijavu projekta. Inače, na projektu rade: direktor Alen Višnjić i viša stručna suradnica za energetiku Karla Novak i ravnateljica MMČ-a.

Maša Hrustek Sobočan osvrnula se i na godišnju nagradu Hrvatskog muzejskog društva, koju je prije nekoliko dana na svečanosti u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu dobila viša kustosica MMČ-a Janja Kovač. Župan Posavec naglasio je kako županija kontinuirano ulaže u projekte obnove spomenika kulture te je pohvalio Eriku Nađ Jerković na ideji i realizaciji kalendara, a Janji Kovač čestitao na dodijeljenoj nagradi.

U utorak, 12. prosinca 2023. godine, u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu održana je svečanost u povodu dodjele nagrada za muzejska ostvarenja u 2022. godini te nagrade za životno djelo Hrvatskog muzejskog društva.

Među nagrađenima za prošlogodišnja muzejska ostvarenja bila je i naša Janja Kovač, viša kustosica etnografskih zbirki Muzeja Međimurja Čakovec.

Dodijeljeno priznanje odnosi se na njezino sudjelovanje u projektu istraživanja nematerijalne baštine Međimurja i, kao krajnji rezultat tog rada, monografiju objavljenu krajem prošle godine pod nazivom „Nematerijalna baština Međimurja“. Janja je u knjizi detaljno opisala devetnaest dobara s aktivnim nositeljima vještina na području Međimurja.

Knjiga je zamišljena kao popularno štivo za široko čitateljstvo s ciljem upoznavanja pojma nematerijalne baštine te prisutnih dobara na području Međimurja. Stoga nije opterećena znanstvenim aparatom, već se na kraju knjige nalazi popis preporučene literature za svako pojedino dobro ukoliko netko želi nastaviti istraživati neku od tema. Kako bi bila dostupna što široj publici pisana je dvojezično (hrvatski i engleski jezik). Uz tekst o svakom pojedinom dobru, knjiga je bogato opremljena visokokvalitetnim fotografijama nositelja vještina fotografiranima prema uputama autorice kako bi se u njima uhvatila srž nematerijalne baštine. Gdje god je to bilo moguće, fotografirani su nositelji vještina u svom prirodnom okruženju, odnosno okruženju u kojem prakticiraju pojedine vještine, umijeća i znanja. Nastanak takvih fotografija iziskivao je pomno promišljen cilj knjige i usku suradnju autorice s odabranim fotografom. Svečana promocija knjige održana je 5. prosinca 2022. godine u Multimedijalnoj dvorani „Riznice Međimurja“.

Janji Kovač je nagradu uručila predsjednica Hrvatskog muzejskog društva Vlasta Krklec.

Čestitke kolegici Janji na još jednoj nagradi!

(foto: Andrej Švogar, Gradski muzej Varaždin)