U Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u petak 5. travnja 2024. otvorena je vrijedna izložba pod nazivom: „Likovna baština iz muzejske zbirke Židovske općine Zagreb“. Izložba okuplja 29 umjetnika s djelima koja datiraju u 20. i 21. stoljeće te prezentiraju neke od antoloških primjera moderne i suvremene hrvatske povijesti umjetnosti.

Izložba predstavlja estetsko-stilski pluralizam umjetničkih pojava i karakteristične autorske vokacije od moderne do transmoderne. Radi se o vrlo poznatim imenima hrvatske povijesti umjetnosti 20. i 21. stoljeća koji su se bez obzira na predznak židovstva dokazali i ostvarili kao vrhunski umjetnici. Na izložbi imamo prilike vidjeti čak 51 djelo nastalo u razdoblju od 1913. do 2008. godine, najviše slikarstva i u nešto manjoj mjeri kiparstva i keramike. Riječ je o sljedećim autorima: Oskar Herman, Milan Steiner, Hinko Juhn, Stella Skopal, Eugen Feler, Duško Šibl, Rafael Talvi, Adolf Weiler, Alfred Pal, Maja Hajon, Marta Erlich – Tompa, Valerija Singer, Melita Kraus, Predrag Goll, Vera Fischer, Vera Dajht Kralj, Peter Weisz, Vesna Vinski, Ivan Rein, Ivan Čerić, Bruno Mascarelli, Karlo Sirovy, Viktor Bernfest, Rene Bachrach Krištofić, Zlatko Bourek, Toni Franović, Tamara Ukrainčik, Živa Kraus i Ina Druter.

Izložba je nastala u suradnji Muzeja, Židovske općine Čakovec i Židovske općine Čakovec.

Inicijalna autorica izložbe je povjesničarka umjetnosti prof. Mira Wolf, kustosica Zbirke judaike Židovskog muzeja, otvorenog 2016. godine u sklopu Židovske općine Zagreb u Palmotićevoj ulici u Zagrebu. Za organizaciju i postav izložbe u čakovečkom muzeju pobrinula se Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica i muzejska savjetnica čakovečkog muzeja.

Prilikom otvorenja izložbe publiku je pozdravila ravnateljica Hrustek Sobočan te u uvodnom govoru istaknula da o snazi ove izložbe svjedoči i podatak da je većina respektabilnih imena autora izloženih ovdje godinama prisutna u stalnim postavima hrvatskih muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Riječ je zatim preuzeo dr. Andrej Pal, predsjednik Židovske općine Čakovec i jedan od organizatora, naglasivši kako je ovo jedno od brojnih događanja i aktivnosti kojima se općina bavi te najavio što nas još očekuje u 2024. godini. Sam čin otvorenja izložbe pripao je županu Međimurske županije Matiji Posavcu. Otvorenje izložbe jedno je od prvih događanja u sklopu Dana Međimurske županije koji će trajati čitav mjesec travanj. Otvorenju je nazočila i gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini.

Izložba se može pogledati svaki dan, od ponedjeljka do nedjelje, u sklopu radnog vremena Muzeja, do 28.4.2024. Ulaz je besplatan.

Fotografije: Petar Sabol

U petak 5. travnja u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u 18 sati otvaramo izložbu s reprezentativnim djelima umjetnika židovskog podrijetla. Djela datiraju u 20. i 21. stoljeće i prezentiraju neka od antoloških djela hrvatske povijesti umjetnosti.

Izložbom u Muzeju Međimurja Čakovec vrijedan izbor iz likovnog fundusa Židovske općine Zagreb drugi se put predstavlja javnosti. Prvi put izložba je predstavljena zagrebačkoj publici u Galeriji Kranjčar 2022. godine.

Zbirka je godinama sakupljana zahvaljujući donacijama brojnih umjetnika, uglavnom židovskog porijekla te predstavlja estetsko-stilski pluralizam umjetničkih pojava i karakteristične autorske vokacije od moderne do transmoderne. Radi se o vrlo poznatim imenima hrvatske povijesti umjetnosti 20. i 21. stoljeća koji su se bez obzira na predznak židovstva dokazali i ostvarili kao vrhunski umjetnici. Na izložbi imamo prilike vidjeti čak 51 djelo nastalo u razdoblju od 1913. do 2008. godine, najviše slikarstva i u nešto manjoj mjeri kiparstva i keramike. Riječ je o sljedećih 29 autora: Oskar Herman, Milan Steiner, Hinko Juhn, Stella Skopal, Eugen Feler, Duško Šibl, Rafael Talvi, Adolf Weiler, Alfred Pal, Maja Hajon, Marta Erlich – Tompa, Valerija Singer, Melita Kraus, Predrag Goll, Vera Fischer, Vera Dajht Kralj, Peter Weisz, Vesna Vinski, Ivan Rein, Ivan Čerić, Bruno Mascarelli, Karlo Sirovy, Viktor Bernfest, Rene Bachrach Krištofić, Zlatko Bourek, Toni Franović, Tamara Ukrainčik, Živa Kraus i Ina Druter.

Umjetnost autora židovskoga porijekla na našem području nije do sada bila obrađivana kao zasebna cjelina za što, do osnivanja Židovskoga muzeja u Zagrebu 2016. godine, nije bilo potrebe. Židovske umjetnike međusobno ne povezuje nikakav manifest, deklarativna ikonografija ili stilska jedinstvenost. Njihova umjetnost ni po čemu se ne razlikuje od one koju producira sredina u kojoj žive, a kao i svugdje, i ovdje individualna snaga pojedinca određuje kvalitetu i inovativnost djela.

Židovskom kulturom sve do kraja 19. stoljeća vladao je ikonoklazam s obzirom na to da je židovska religija branila figurativne prikaze Boga smatrajući da ga ljudska ruka ne može dočarati. Ni kipovi ni slike izrađeni po ljudskom modelu nisu bili poželjni jer se time ugađa čovjekovoj taštini. Početkom 20. stoljeća pojavila se apstraktna umjetnost koju su židovski umjetnici objeručke prihvatili jer se bespredmetno izražavanje ne protivi učenju Tore kao ni Božjim zakonima. Umjetnici židovskoga porijekla bili su jedni od inicijatora svjetskih modernističkih pokreta te su odigrali značajnu ulogu u kreiranju suvremenih umjetničkih izričaja. Da spomenemo neke: Marc Chagall, El Lissitzky, Naum Gabo, Antoine Pevsner, László Moholy Nagy, Frida Khalo, Amedeo Modigliani, Barnett Newmann, Marck Rhotko, Roy Lichtenstein, itd. 

Što se tiče hrvatskih imena autora koji su predstavljeni na izložbi, oni su već godinama prisutni u stalnim postavima hrvatskih muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Izložba je nastala u suradnji Židovske općine Zagreb, Muzeja Međimurja Čakovec i Židovske općine Čakovec.

Pripremila: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica

Drugo predavanje u sklopu Popularnih predavanja petkom u MMČ-u održano je 29. ožujka 2024. u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja.

„O vremenu, klimi i još koječemu“ iznimno zanimljivo i poučno predavanje održao je Zoran Vakula, diplomirani inženjer fizike, meteorolog i urednik na HRT-u, čovjek koji uvijek promovira meteorologiju, čak i putem meteostripa, meteoslikovnica, meteokarikatura i kazališnih predstava za djecu, povremeno glumi, recitira, prezentira, vodi, rimuje i režira, a u posljednje vrijeme još i piše i objavljuje za svoju nakladu.

Brojni posjetitelji, posebno najmlađi, naučili su koja je razlika između vremena i klime, saznali su zanimljive izreke vezane uz vrijeme i pojedine svece, ali i sve o lokalnom i globalnom zatopljenju i još koječemu. Na predavanju su sudjelovali i polaznici Geografske grupe III. OŠ Čakovec, pod vodstvom profesorice Vesne Katuša, koji su tijekom predavanja postavljali zanimljiva pitanja, a odgovori predavača bili su i poučni i kreativni – fotografije govore više od riječi.

Vidimo se na sljedećem predavanju, 26. travnja 2024. od 19 do 20.30 sati, kada u Multimedijalnu dvoranu Riznice Međimurja dolazi dr. sc. Deniver Vukelić koji će održati popularno predavanje pod naslovom „Progoni vještica u Hrvatskoj u srednjem i ranom novom vijeku“.

Veselimo se susretu!

Mjesec travanj u Muzeju Međimurja Čakovec priprema za posjetitelje brojne zanimljivosti.

U sklopu ciklusa edukativno-kreativnih radionica s nositeljima vještina, 15. travnja 2024. u 14 sati, održat će se radionica slikarstva pod naslovom Vibrantni Matisse. Radionicu će voditi poznata likovna i grafička umjetnica Rusa Trajkova koja je diplomirala na Odsjeku grafičkoga dizajna Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu 2009. godine, a iza sebe ima mnogobrojne izložbe u Hrvatskoj i u inozemstvu. Edukativno-kreativna radionica inspirirana je stiliziranim aktovima Henria Matissea i namijenjena je učenicima četvrtih razreda srednje škole i studentima, a održat će se u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja. Polaznici će upoznati život i djelo umjetnika čiji radovi i danas pozivaju na pažnju i divljenje, a u kreativnom će dijelu slikati akrilom na platnu uz potpuni doživljaj vibrantne boje u primarnim i sekundarnim tonovima.

I ove godine, u tjednu od 22. do 27. travnja 2024. godine, Muzej Međimurja Čakovec u suradnji s Gimnazijom Josipa Slavenskog Čakovec, Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (Odsjekom u Čakovcu), Međimurskim veleučilištem u Čakovcu i Knjižnicom „Nikola Zrinski“ Čakovec sudjeluje na Festivalu znanosti koji se održava u brojnim gradovima diljem Hrvatske. Radionice, izložbe i predavanja, vezana uz znanost i znanstvenike, okupit će djecu vrtićkoga uzrasta, niže i više razrede osnovnih škola, srednjoškolce, studente i umirovljenike. Središnja tema ovogodišnjega Festivala je inteligencija, a obilježit će se i brojne obljetnice.

Dana 26. travnja 2024. od 19 do 20.30 sati u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja popularno predavanje pod naslovom Progoni vještica u Hrvatskoj u srednjem i ranom novom vijeku održat će dr. sc. Deniver Vukelić. Deniver je završio studij povijesti i hrvatskog jezika i književnosti te doktorirao na etnologiji i antropologiji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se znanstvenim istraživanjima magije, procesa za magijske zločine, starovjerja, novovjerja i drugih srodnih tema. Od 2012. godine predsjednik je udruge za europsku i hrvatsku antičku, srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu oživljenu povijest i kulturu Red Čuvara grada Zagreba (Zagreb).

Od 1. travnja 2024. Muzej Međimurja Čakovec uvodi ljetno radno vrijeme. Pratite Facebook i mrežne stranice Muzeja Međimurja Čakovec! Veselimo se susretima u Muzeju!

Iza nas već je i druga odrađena radionica u sklopu ciklusa radionica s nositeljima vještina u 2024. godini, točnije, 14. ožujka 2024. održane su dvije radionice izrade črnih pisanica pod vodstvom gospođe Biserke Vučenik, nositeljice vještine. Na prvoj su radionici sudjelovali učenici šestog i sedmog razreda III. OŠ Čakovec s profesoricom Sanjom Janušić, a na drugoj učenici 4. B razreda s razrednicom Ivanom Pongrac, također iz III. OŠ Čakovec. Radionice izrade črnih pisanica organizirane su u suradnji s Knjižnicom Nikola Zrinski Čakovec.

Postupak izrade črne pisanice počinje iscrtavanjem kontura voskom na ljusci jajeta pomoću drvenog štapića na čiji je vrh namotan komad bakrene žice oblikovan kao kljun – kičica. Kičica se nadnosi nad svijeću, a kad se dovoljno zagrije umače se u vosak. Iscrtavaju se motivi i vertikalno se ispisuje poruka. Polja unutar iscrtanih kontura se zatim ukrašavaju flomasterima ili tintom i pune se voskom (čoskaju se), jednakom tehnikom kao što se iscrtavaju konture. Iscrtana pisanica se oboji u crnu boju potapanjem jajeta u vodu u kojoj smo prije prokuhali čađu i boju za tkanine. Posljednji korak je brisanje voska toplom pamučnom krpom, a ispod njega ostaje vidljiva izvorna boja ljuske te šarene boje.

Črne pisanice izrađivale su se u Međimurju za Pisanu nedelju, odnosno nedjelju nakon Uskrsa. Njihova izrada je vrlo zahtjevna, a svaka črna pisanica je minuciozno izrađeni unikat. Specifične su po svojo crnoj boji podloge i floralnim motivima koji upućuju na usvajanje barokne kulture plemića i građanstva među seoskim stanovništvom Međimurja. Dosadašnja istraživanja upućuju na mogućnost da su se ovakve pisanice izrađivale oko 1860-ih na području donjega Međimurja.

Pisanice su sastavni dio običaja „sestrenja“ i „bratimljenja“. Dva mladića ili dvije djevojke se „bratime“ i „sestre“ tako da jedan drugom naizmjenično pružaju pisanice u ruku uz istovremeno govorenje: „Sestra, nevesta, / Za naveke sestra“ ili „Brat, brat, / Za naveke brat.“ Ovaj je običaj odjek raširenog južnoslavenskog običaja, a u pisanim izvorima zabilježen je već 1895. godine.

Osim u običaju „sestrenja“ i „bratimljenja“, pisanice su se koristile i kao poklon u vrijeme Uskrsa. Tako bi kuma darovala kumče, prijateljice jedna drugu, pa čak i mladići djevojke o čemu govore prigodni natpisi na njima poput: „Ovo se jaje za poljubac daje.“

Umijeće izrade črnih pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi u Međimurju upisano je u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7738. a rješenje o upisu donijela je Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija dana 4. listopada 2023. godine. Uz rješenje naveden je i popis nositelja kulturnoga dobra: Biserka Vučenik (Donja Dubrava), Marko Vučenik (Donja Dubrava) i KUU Seljačka sloga (Donja Dubrava). Črnim pisanicama posvećen je i dio muzeja nematerijalne baštine Riznice Međimurja koji je 2021. godine otvoren u revitaliziranoj fortifikaciji Starog grada Zrinskih.

Dana 14. ožujka 2024. u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja otvorena je dokumentarna izložba o zaštićenom nematerijalnom dobru črnim pisanicama i običaju sestrenja i bratimljenja. Postav su pripremile muzejska pedagoginja Ines Virč i etnologinja Janja Kovač uz svesrdnu suradnju Biserke Vučenik, Marka Vučenika, autora izloženih fotografija te Knjižnice "Nikola Zrinski" Čakovec. Uz brojnu publiku, uglavnom mladih i djece, otvorenju su nazočili etnologinja dr. sc. Mirela Hrovatin iz Ministarstva kulture i medija, ravnateljica čakovečke knjižnice Ljiljana Križan, županijska pročelnica Nives Kolarić Strah, ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan i knjižničarka Sandra Mikac.

Izložba će biti otvorena do 14. travnja 2024.

Autor fotografija je Marko Vučenik.

Druga radionica u sklopu ciklusa radionica u godini vještina održat će se 14. ožujka 2024. od 10.00 do 11.30 h i od 13.00 do 14.30 h pod vodstvom gospođe Biserke Vučenik, nositeljice umijeća izrade črnih pisanica i običaja sestrenja i bratimljenja. Pozivamo učenike četvrtih i viših razreda osnovnih škola, srednjoškolce, studente, ali i sve zainteresirane, da nam se pridruže i saznaju sve o črnoj pisanici jer: „Svaka črna pisanica je zapravo minuciozno izrađeni unikat”.

Prijave za radionice primaju se na e-adresu: ines.virc@mmc.hr

Veselimo se susretu u Muzeju!

U petak, 29. ožujka 2024. u 19 sati održat će se drugo predavanje u sklopu PPP-a.

U Riznicu Međimurja dolazi diplomirani inženjer fizike, meteorolog i urednik na HRT-u, čovjek koji uvijek promovira meteorologiju, čak i putem meteostripa, meteoslikovnica, meteokarikatura i kazališnih predstava za djecu, povremeno glumi, recitira, prezentira, vodi, rimuje i režira, a u posljednje vrijeme još i piše i objavljuje za svoju nakladu. Iz svega navedenog jasno je da iz vedra neba, ali ne u rebra, već u Riznicu Međimurja, dolazi ZORAN VAKULA. Ukoliko ga želite i osobno upoznati, vrata su širom otvorena.

Ulaz na sva predavanja je besplatan i nije potrebna prethodna najava.

Program je namijenjen širokoj publici, a provodit će se u prostorima u kojima je omogućen ulazak i osobama s invaliditetom.

Veselimo se susretu u Muzeju!

Autorica logotipa, umjetnica Rusa Trajkova, osobno nam je objasnila značenje unikatnog logotipa koji je kreirala za 70. obljetnicu Muzeja Međimurja Čakovec.

„Logotip kao vizualni identitet povodom sedamdesete obljetnice Muzeja Međimurja Čakovec napravljen je u STILU KONSTRUKTIVIZMA. Nije bilo teško doći do idejnog rješenja s obzirom na to da je muzej mjesto gdje se stvara, prezentira i čuva kultura i umjetnost, a umjetnost je uvijek usmjerena prema ljudima. Znak ima nekoliko poveznica s konstruktivizmom, ispričat ću vam jednu po jednu.

Prva poveznica s konstruktivizmom je ta što riječ u svom korijenu znači IZGRADNJU I PRAKTIČNOST umjetničkih oblika, jednako kao i umjetnost prilagođenu duhu vremena.

Druga poveznica je GEOMETRIJSKA APSTRAKCIJA kao osnovni likovni element u konstruktivističkom izričaju. Linijski oblikuje tipografsku kraticu Muzeja Međimurja Čakovec MMČ i uvećani, stilski usklađen broj 70 kao naglasak na proslavu rođendana.

Treća poveznica bila je godina početka upotrebe konstruktivizma na području Hrvatske. Pojavio se oko 1950 godine, u doba kada je osnovan i Muzej (1954.), iako tridesetak godina nakon što je već bio dio u zapadnoeuropske umjetničke scene. Zahvale za to idu velikim imenima hrvatske moderne umjetnosti kao što su Julije Knifer, Ivan Picelj, Vojin Bakić i drugi. Od tada je do danas prošlo sedamdesetak godina što se idealno uklopilo u koncept.

Četvrti razlog je to da konstruktivizam karakterizira samostalni rad, samostalno učenje, a NAGLASAK JE NA PROCESU I TEŽNJI UVIJEK KA BOLJEM što naš Muzej s punim plućima i u velikom zamahu i čini.“

Ovim putem zahvaljujemo Rusi što je u likovnost unijela dubinsko značenje i samu srž izgradnje  naše institucije.

Prvo predavanje iz tek započetog muzejskog programa pod nazivom Popularna predavanja petkom (PPP), održano je u petak navečer, 23. veljače 2024., u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja. Predavač koji je otvorio ciklus gostovanja poznatih i popularnih osoba bio je vrlo uspješan kvizaš dr. sc. Krešimir Sučević Međeral, najpoznatiji po HRT-ovoj emisiji Potjera. Riječ je o čovjeku nevjerojatno široke lepeze znanja, koji o sebi i svom kvizaškom hobiju ima što reći, a to je prepoznala i naša domaća publika: dvorana je bila dupkom puna.

Po završetku klasične gimnazije Krešimir upisuje studij opće lingvistike te mađarskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Zagrebu.  Kasnije završava poslijediplomski studij i stječe titulu doktora znanosti na području lingvistike i hungarologije. Radio je kao  znanstveni novak u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a područje njegova znanstvenog djelovanja, kako stoji u njegovoj biografiji, su mađarsko-hrvatski jezični kontakti, sociolingvistika i antropološka lingvistika, leksikografija i terminološka istraživanja. Predavao je mađarski jezik kao vanjski suradnik na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kvizovima se zarazio još u vrijeme popularne Kviskoteke, a kasnije je i sam sudjelovao u sličnim emisijama. Kako sam kaže jak je u zemljopisu, povijesti i općenito društvenim područjima, a smatra kako je slab u književnosti, filmu, likovnoj umjetnosti, stripu i većini klasične glazbe.

Njegovo muzejsko predavanje imalo je povijesni štih pa su posjetitelji mogli štošta čuti i naučiti o prvim tiskovnim i kasnije elektroničkim i pub  natjecanjima u znanju. Posebno je naglasio pojavu prvih hrvatskih kvizova, počevši od 1965. godine pa do današnjih energičnih i brzih kvizova, kao što je Potjera. Opširno je govorio i o vrsti kvizova te o svojim osobnim iskustvima na tom području. Uglavnom, vrlo zanimljivo i poučno izlaganje.

Sljedeći predavač bit će ništa manje poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula. U petak, 29. ožujka na istom mjestu, u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja.

U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja 28. veljače 2024. održana je konferencija za novinare povodom 70. obljetnice postojanja Muzeja Međimurja Čakovec. Retrospektivu rada najpoznatijeg i najposjećenijeg međimurskog muzejskog prostora iznijela je ravnateljica Maša Hrustek Sobočan.

Gradski muzej Čakovec je osnovan 19. veljače 1954. godine kao ustanova, a osnovao ga je tadašnji Narodni odbor Općine Čakovec. Novootvorena ustanova definirana je kao kompleksan muzej zavičajnoga tipa, što je i danas. Od samih početaka muzejska sakupljačka politika vezana je isključivo na područje Međimurja, a karakter muzeja definiran je kao kulturno-prosvjetni. Muzej je u začetku imao dva zaposlenika: direktora i kustosa Aleksandra Schulteisa, akademskoga kipara i velikoga entuzijasta u očuvanju kulturne baštine te Stjepana Leinera, administrativnoga službenika, fotografa i preparatora.

U početku su otvorene četiri izložbene prostorije stalnoga postava u vanjskoj zgradi Staroga grada (fortifikaciji). Kvadratura prostora za izložbene prostorije te za ured i muzejsku čuvaonicu iznosila je u vrijeme otvorenja muzeja 136 m². U vrijeme otvorenja muzejski fundus brojio je 854 predmeta. Formirane su ove zbirke: arheološka, etnološka, historijska, kulturno-historijska, zbirka NOB-a, umjetnička i numizmatička.

Usporedbe radi - danas Muzej Međimurja Čakovec raspolaže s fundusom od gotovo 31.000 predmeta podijeljenih unutar 53 zbirke. Prvobitne zbirke s vremenom su prerasle u Arheološki, Etnografski, Kulturno-povijesni i Povijesni odjel s mnogim specijaliziranim zbirkama.

Muzej obitava u Starom gradu u Čakovcu, no moramo razlikovati ta dva pojma. Kompleks Starog grada nosi svoj posebni status kulturnog dobra.

Stari grad Čakovec stavljen je pod zaštitu te dobiva status kulturno-povijesnog spomenika Rješenjem Konzervatorskoga zavoda Hrvatske u Zagrebu 1. srpnja 1955. godine. Godine 1962. vlasnikom Staroga grada postaje Muzej.

Danas je to najveći profani (svjetovni) spomenik Međimurske županije sa statusom zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značenja za Republiku Hrvatsku.

U našem slučaju radi se o vrlo specifičnoj situaciji da se Muzej mora brinuti i o obnovi kompleksa Starog grada. Nismo poput nekih muzeja koji se mogu baviti isključivo muzejskom djelatnošću, naša briga seže i do pronalaženja financiranja za sve radove, moramo tijesno surađivati s Konzervatorskim odjelom, pratiti i voditi sve građevinske radove i konstantno se brinuti o obnovi i održavanju.

Muzej Međimurja Čakovec danas kotira vrlo visoko u nacionalnom muzejskom rangu. Istakli smo se unazad nekoliko godina na nekoliko razina – po broju provedenih projekata EU fondova, građevinskoj obnovi Starog grada, s nagrađenim modernim stalnim postavom Riznice Međimurja, s visokim postotkom inventirane građe, digitalizirane građe i dokumenata, inovativnim pristupom kod edukacijskih programa, da navedem samo neke, te nas često navode, u Hrvatskom muzejskom društvu i Muzejskom dokumentacijskom centru, kao krovnim muzejskim institucijama, drugima kao primjer dobre prakse.

Muzej će čitavu godinu slaviti svoju obljetnicu raznim programima. Evo započeli smo sa ciklusom „Popularna predavanja petkom u MMČ-u“, novom formom događanja, te ćemo svaki zadnji petak u mjesecu imati jednu poznatu osobu iz područja znanosti, književnosti, glazbenog i javnog života kao predavača. Krenuli smo i sa ciklusom edukativno-kreativnih radionica svakog 14. dana u mjesecu s nekim od nositelja vještina ili umjetnikom.

Središnje slavlje biti će niz događanja kroz čitav mjesec svibanj: otvorenje izložbe „Oton Iveković – slikareva posveta Zrinskima“ koju pripremamo u suradnji s dr.sc. Snježanom Pintarić, zatim otvorenje dokumentarne izložbe: „Stari grad Čakovec – naš dom“, Dani otvorenih vrata stalnih postava, Dani otvorenih vrata arheološkog kompleksa Svete Jelene u Šenkovcu, manifestacija „Mali školski kustosi“, predavanje dr.sc. Nataše Štefanec o Jurju Zrinskom te svečanost obljetnice 29.5. koja se poklapa s Danom grada Čakovca. Osim toga, u pripremi je i monografija o Starom gradu u Čakovcu te novi vodič stalnim postavom Riznice Međimurja koji će svjetlo dana ugledati tijekom ove godine.

Početkom mjeseca svibnja čeka nas i odlazak u Portugal na finale izbora Nagrade za najbolji europski muzej (EMYA – European Museum of the Year Award) za koji smo nominirani i uspješno prošli u finalni izbor, kao jedini hrvatski muzej.

U ime osnivača muzeja govorio je župan Međimurske županije Matija Posavec, naglasivši kako Međimurje prirodnim znamenitostima i kulturno-povijesnom baštinom nadilazi svoje granice. Odlučili smo to snažno sačuvati, jer kroz kulturu i najviše projiciramo naš identitet koji je naša najveća vrijednost. Obnovom Rizinice unijeli smo novi život u cijeli taj prostor. Vidi se to po broju posjetitelja, raznim manifestacijama, izložbama i svega što Muzej radi. Ovih 70 godina je jasni pokazatelj da nam se kultura isplati, moramo ju čuvati te u nju ulagati - kazao je, među ostalim Posavec, čestitavši svim prijašnjim sadašnjim muzejskim djelatnicima jubilarnu godišnjicu MMČ-a.

Logotip obilježavanja 70. obljetnice MMČ-a osmislila je i izradila akademska umjetnica Rusa Trajkova, a napravljen je u duhu konstruktivizma. Predstavlja usmjerenost na izgradnju i produktivnost koja prati naš muzej zadnje desetljeće.