Mjesto događanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Vrijeme događanja: srijeda, 13.12.2023. u 12 sati

Srdačno Vas pozivamo na promociju novog muzejskog kalendara za 2024. godinu. Muzejski kalendar za 2024. godinu posvećen je najpoznatijem međimurskom slikaru Ladislavu Kralju Međimurcu (1891. - 1976.)

Povjesničar umjetnosti Grgo Gamulin uvrstio je Ladislava Kralja Međimurca u anale začetaka modernog hrvatskog slikarstva. U ambijentu njegove rodne kuće na adresi Ruđera Boškovića 7 u Čakovcu može se vidjeti: pokućstvo, osobne stvari, priznanja, slikarev atelje i galerija slika u različitim tehnikama, a u građanskom se vrtu održavaju kulturne priredbe s ciljem popularizacije života i djela Ladislava Kralja Međimurca i likovne umjetnosti općenito.

U nadolazećoj 2024. godini napunit će se 45 godina od formiranja Memorijalne zbirke Ladislava Kralja Međimurca u Muzeju Međimurja Čakovec i od kada Muzej Međimurja Čakovec brine o kući i ostavštini Ladislava Kralja.

Promocijom kalendara ujedno želimo najaviti i javnosti prezentirati i novi projekt: „Energetska obnova Memorijalne kuće Ladislava Kralja Međimurca“ koji nam predstoji u 2024. godini.

Za ovaj projekt Ministarstvo kulture i medija RH dodijelilo je sredstva u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“ u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). (MHS)

1. BOŽIĆNE RADIONICE U MUZEJU

Najljepše odbrojavanje u godini uskoro počinje. Sudjelujte u božićnim muzejskim radionicama i izradite najljepše božićne ukrase. Dovoljna je samo mašta jer: „Mašta će nas često odvesti u svjetove koji nikada nisu postojali, a bez njih ne idemo nikamo.“

Gdje? Muzejsko-informativni centar (MIC) – ulaz iz atrija
Kada? U terminima navedenim na letku, od 6. – 16.12.2023.

2. PREDAVANJE O BOŽIĆNIM OBIČAJIMA U MEĐIMURJU

Adventsko i božićno vrijeme obiluje danima svetaca kao i blagdanima koji su iznimno značajni za tradicijsku kulturu. Pridružite nam se na predavanju na kojem ćete imati prilike čuti zašto zimu započinjemo na blagdan svete Katarine, kada je najbolje predviđati za koga ćete se udati, što morate započeti raditi na svetu Luciju ili koga ne smijete primiti u kuću na sam Božić.

Gdje? Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Kada? Petak 8.12.2023. u 18 sati

3. MEĐIMURSKI BOŽIĆNI PARTY

Druženje uz kuhano međimursko vino, kuhani međimurski đin, vrući čaj i glazbu oko bunara Starog grada u organizaciji caffe bara „Bedem“.

Gdje? Dvorište Starog grada
Kada? Petak 8.12.2023. u 19 sati

4. BAKA PRIČALICA MEĐIMURSKIH BAJKI

Ako je priča slatka, onda će svi slušati, posebno kad je priča baka. Kažu: „Ako ne poznajete drveće, možete se izgubiti u šumi. Međutim, ako ne poznajete priče, možete se izgubiti u životu.“ Dođite u Muzej Međimurja Čakovec i uživajte u međimurskim bajkama s bakom pričalicom međimurskih bajki...

Gdje? Vjenčaona Stari grad Čakovec
Kada? Svake subote za vrijeme trajanja Adventa u 10 sati 2./9./16./23. 12. 2023.

Kao dio ovogodišnjih božićnih ukrasa vanjskog dijela Starog grada u Čakovcu posegnuli smo za starinskom tehnikom izrade kinča od krep papira i žice. Pomogle su nam majstorice od zanata, čuvarice baštine i vješte izrađivačice kinča, gospođe Nada Tomašek i Katarina Blažon iz Dekanovca.

One dolaze iz donjeg dijela Međimurja u kojem je još uvijek živo ovo tradicionalno umijeće ukrašavanja. S obzirom da se radi o predimenzioniranim predmetima koji su veličinom morali moći parirati ogromnom prostoru za koji su bili namijenjeni – haustoru Starog grada, majstorice su se odlučile na izradu ogromnih božićnih kugli ukrašenih tradicionalnim cvjetovima - božićnim zvijezdama te za izradu tradicionalnog božićnog lustera. U manjoj kugli koja je promjera 1 m nalazi se 36 ručno napravljenih zvijezdi, dok se u većoj kugli promjera 1,5 m nalazi čak 66 zvijezdi! S obzirom da na svaku zvijezdu dolazi 24 grančice bora, uz cvjetove ovdje imamo i impresivnu količinu od 2448 ručno napravljenih zelenih borovih grančica! Svaka čast Nadi i Katici na velikom trudu, no kako kažu, zaslužan je i Nadin muž Martin Tomašek, i to upravo za izradu ovih bezbrojnih zelenih grančica. Kod izrade božićnog lustera pomoć kod rezanja žice pružio je i Nadin sin.

Izradom ovih ukrasa uzete su u obzir tri tradicionalne asocijacije vezane uz Božić: božićni luster ili lampaš, božićna kugla i božićna zvijezda.

Naziv kinč dolazi od mađarske riječi „kincs“, u prijevodu blago ili vrijednost. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj ta je riječ poprimila i značenje nakit, ukras, ljepota, blago. Kinč nikako nije isto što i „kič“, nešto pretjerano, neukusno, niske ili nikakve umjetničke vrijednosti.

Kinč je umijeće izrade tradicijskog cvijeća i ukrasa od krep-papira i žice. Ukrase su izrađivale žene u večernjim satima tijekom cijele godine, ali osobito od jeseni do kasnog proljeća kad u vrtovima nije bilo cvijeća. Cvjetni ukrasi izrađuju se rezanjem i svijanjem papira. Cvjetovi mogu biti različitih oblika i boja, najčešće zelene, crvene, plave i bijele. Mogu se i povezivati u vjenčiće ili bukete.  Cvjetni su se ukrasi izrađivali i za vjerske svetkovine: Božić i Uskrs. Božićno kinčenje je započinjalo na Badnjak poslijepodne kada su se kinčile svete slike, kipovi i kućni oltari, a predvečer se kitio bor, krispan ili smrekove grane. Ukrašavaju se jabukama, orasima omotanima u ukrasne papire preostale od čokolade ili bombona, bombonima salonima te trakama (girlandama) i cvijećem od krep-papira.

Za izradu cvjetova bila je potrebna i određena vještina te se u selu znalo koje žene izrađuju najljepše predmete. Od njih su se ukrasi i naručivali. Materijal je svaka žena sama donosila. Za uslugu se izrađivačici davala rakija, brašno, jaja ili bi se pomoglo kod sezonskih radova.

Kao zaštićeno hrvatsko nematerijalno kulturno dobro pod nazivom "Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita kinča s područja sjeverozapadne Hrvatske" nalazi se na "Listi zaštićenih kulturnih dobara" Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Kinč je zastupljen i prezentiran u stalnom postavu Muzeja nematerijalne baštine Međimurja – Riznici Međimurja. (MHS)

Prvi adventski vikend je započeo i čitavim gradom sjaje božićna svjetla i magična atmosfera koju donosi ovaj dio godine. Kao dio programa Adventa u Starom gradu Čakovec održan je u nedjelju navečer koncert međimurske sopranistice Marije Vidović.

Koncert je održan u atriju Starog grada, a za posjetitelje je bio besplatan, kao i kuhano vino podijeljeno uoči koncerta. Marija je pjevala pjesme sa svojeg albuma „Christmas Classics“ i oduševila publiku svojim glasom i  pojavom. Voditelj koncerta bio je Filip Horvat.

Marija Vidović, rodom iz Donje Dubrave, sopranistica je međunarodne karijere koja je svoje glazbeno školovanje započela u Varaždinu, a studirala je i magistrirala u Beču i Stuttgartu na Sveučilištu za glazbu i umjetnost. Nastupala je već u nekim od najpoznatijih svjetskih koncertnih dvorana, poput Musikvereina u Beču, Gasteiga u Münchenu i Opere de Bellas Artes u Meksiku. Živi u Beču, a povremeno i u Zagrebu gdje jednom mjesečno snima tv show „Trenutak sreće“ u kojem vodi razgovore s raznim gostima.

Marijin nastup bio je sjajan i nadamo se da ćemo Mariju imati prilike još koji puta gledati i slušati u atriju Starog grada.

Ovaj koncert dio je adventskog programa u Starom gradu Čakovec kojeg zajednički organiziraju Međimurska županija, Turistička zajednica Međimurske županije i Muzej Međimurja Čakovec.

[ADVENTSKI PROGRAM U ČAKOVEČKOM STAROM GRADU]

U Starom gradu u Čakovcu pripremili smo adventski program koji traje od 2. – 23. prosinca 2023. godine. Na izbor imamo za svaki uzrast ponešto. Sudjelujte u božićnim muzejskim radionicama od 6. – 16. 12. 2023. i izradite najljepše božićne ukrase. Pridružite nam se na muzejskom turniru u igranju „Pamtilice“ 2. 12. 2023. i osvojite vrijedne nagrade! Dođite svake subote u Muzej Međimurja Čakovec i slušajte baku pričalicu međimurskih bajki… Priredili smo i božićni koncert međimurske sopranistice Marije Vidović 3. 12. 2023. na kojem će izvoditi pjesme sa svog božićnog albuma „Christmas classics“. Adventsko i božićno vrijeme obiluje danima svetaca kao i blagdanima koji su iznimno značajni za tradicijsku kulturu. Pridružite nam se 8. 12. 2023. na predavanju etnologinje Janje Kovač na kojem ćete imati prilike čuti o božićnim običajima u Međimurju. Nakon predavanja družimo se na Međimurskom božićnom partyju uz kuhano međimursko vino, kuhani međimurski đin, vrući čaj i glazbu oko bunara Starog grada u organizaciji caffe bara „Bedem“. Promocija novog muzejskog kalendara za 2024. godinu održat će se 13. 12. 2023. Kalendar je posvećen najpoznatijem međimurskom slikaru Ladislavu Kralju Međimurcu (1891. - 1976.). Godinu završavamo s otvorenjem velike i značajne izložbe: „Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein“ 15. 12. 2023. Povod izložbe je 100. obljetnica rođenja legendarne hrvatske balerine i glumice rođene u Čakovcu Lili Chaky Legenstein.  Izložba će predstaviti sve članove vrlo uspješne i za Grad Čakovec značajne, ali nažalost u javnosti malo poznate obitelji Legenstein. Obitelj Legenstein je preuzimanjem Kavane Royal u Čakovcu 1925. godine značajno obogatila sportski, ali i društveni život grada u međuratnom razdoblju.

Detaljne podatke o vremenu i mjestu događanja vidite na priloženim letcima i plakatu.

Pratite FB i Instagram stranice Muzeja Međimurja Čakovec za informacije o pojedinim programima.

Adventski program u Starom gradu priređuju: Međimurska županija, Turistička zajednica Međimurske županije, Muzej Međimurja Čakovec i caffe bar Bedem.

U Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u tijeku je izložba pod nazivom Lončarska obitelj Lesjak,autorice Janje Kovač, kustosice etnografskih zbirki našeg muzeja. Riječ je o 156 izloženih predmeta koje su između 1960. i 1969. godine izradili i MMČ-u donirali najpoznatiji čakovečki lončar Ivan Lesjak, njegov sin Antun i unuka Đurđica Horvat. Posebnost izloženih predmeta je u tome što su svi izrađeni ručno, na lončarskom kolu i predstavljaju vrlo zorno prikazanu tradicijsku baštinu Međimurja.

Pozivamo vas da razgledate ovu vrijednu izložbu o kojoj će vas tijekom posjeta, uz prikazivanje filma o međimurskom lončarstvu, podrobnije upoznati naši vodiči. Posjete su besplatne i primaju se u grupama do 35 učenika ili odraslih.

U srijedu, 29. studenoga u 17 sati, Muzej će organizirati besplatno vodstvo za pojedinačne posjete građana, a u subotu, 2. prosinca, u prijepodnevnim satima, u Multimedijalnoj dvorani biti će organiziran nagradni turnir za djecu i odrasle na temu lončarstva pod nazivom Pamtilica. S igrom i njezinim pravilima možete se prethodno upoznati u muzejskoj suvenirnici.

Izložba se može razgledati  u radno vrijeme muzeja, a bit će otvorena do 3. prosinca. Prijave za grupe primamo na e-mail: posjete@mmc.hr ili na telefon 040/310 040.

Muzej Međimurja Čakovec jedan je od organizatora prvog međunarodnog skupa „Nematerijalna kulturna baština u porječju Mure i Drave“ koji će se održati od 9. do 11. studenog 2023. godine.

Povodom 20. godišnjice usvajanja Konvencije o nematerijalnoj baštini čovječanstva koju je 2003. godine usvojio UNESCO o ovoj izuzetno aktualnoj temi govorit će se iz perspektive etnologije, antropologije, povijesti, arhitekture, gastronomije te književnosti. Na konferenciji će sudjelovati ukupno 29 izlagača iz pet država (Hrvatske, Slovenije, Srbije, Albanije i Austrije).

Svečano otvorenje skupa i plenarno predavanje održat će se u Centru za kulturu „Rudar“ u Murskom Središću s početkom u 11 sati. Plenarno predavanje „Regionalni pristupi očuvanju žive tradicije u Hrvatskoj“ održat će dr. sc. Mirela Hrovatin iz Ministarstva kulture i medija.

Skup se nastavlja drugog dana u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Međimurja Čakovec cjelodnevnim izlaganjima. Treći dan skupa rezerviran je za studijski izlet po Međimurju.

Organizatori skupa su Centar za istraživanje Međimurja, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, a suorganizatori Muzej Međimurja Čakovec i Turistička zajednice Međimurske županije.

Pozivamo vas da prisustvujete predavanjima; nije potrebna najava niti se plaća kotizacija. Raspored izlaganja pronađite u privitku.

U prekrasnom ambijentu sinagoge u Lendavi, u petak 27. listopada 2023. godine otvorena je izložba poznate slikarice Priske Kulčar, pod imenom „Mini retrospektiva“. Izložba je nastala u suradnji dvaju muzeja, Galerije – Muzej Lendava i Muzeja Međimurja Čakovec. Izloženi su radovi iz fundusa čakovečkog muzeja koje je umjetnica donirala u fundus, a koji čine zbirku „Priska Kulčar“.

Otvaranje izložbe vodio je direktor lendavskog muzeja Dubravko Baumgartner, ujedno i inicijator izložbe. Analizu izloženog slikarskog opusa publici je izložio slovenski povjesničar umjetnosti Franc Obal koji je ujedno i autor predgovora kataloga. U ime čakovečkog muzeja i umjetnice Priske Kulčar obratila se ravnateljica čakovečkog muzeja Maša Hrustek Sobočan. Na žalost, umjetnica nije prisustvovala otvorenju zbog visokih godina (91).

Iako Prisku smatramo čakovečkom umjetnicom, Lendavčani je smatraju i svojom, s obzirom da je živjela prvih nekoliko godina u Lendavi. Priska Kulčar rođena je 10. veljače 1932. godine u Motvarjevcima, Slovenija. Obitelj Kulčar živjela je u Lendavi do 1937. godine kada seli u Čakovec.

Na varaždinskoj Gimnaziji maturirala je 1951. godine, a Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo, upisuje 1952. godine u klasi profesora Jerolima Miše. Nakon diplome, od 1958. do 1976. godine radila je kao učitelj i profesor, likovni pedagog u osnovnim školama u Soblincu i Sesvetama te u Čakovcu na Učiteljskoj školi i Gimnaziji. U Muzeju Međimurja započinje raditi kao kustos 1977. godine te preuzima donaciju Ladislava Kralja Međimurca, koju je njegova supruga Slavka Kralj poklonila godinu dana ranije. Do otvorenja zbirke za javnost 1979. godine Priska Kulčar izrađuje idejni projekt ambijentalnog stalnog postava s galerijom slika u rodnoj kući slikara, inventira fundus zbirke i brine o restauriranju slikarovih djela i pokućstva. Nakon otvorenja zbirke za javnost bavila se edukativno - pedagoškim aktivnostima vezanim uz prezentaciju slikarove ostavštine te je radila na pripremi opsežne monografije o Ladislavu Kralju, koja je izišla iz tiska 1989. godine.

Paralelno s poslovima kustosa tekao je i njen slikarski rad prezentiran na samostalnim izložbama u Zagrebu, Čakovcu i Grožnjanu višekratno, te u Murskoj Soboti i Szombathelyju.

Izlagala je na brojnim skupnim izložbama s umjetnicima sjeverozapadne Hrvatske i kao članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika u domovini i inozemstvu. Bila je članica međunarodnih likovnih kolonija u Prilepu, Lendavi, Grožnjanu i Počitelju. Pripada prvoj generaciji umjetnika koji su 1964. započeli uređivati i revitalizirati istarski gradić Grožnjan, postupno ga afirmirajući na domaćoj i međunarodnoj likovnoj sceni kao Grad umjetnika. Tamo je stvarala u ljetnim mjesecima sve do 1990-tih.

U Muzeju Međimurja postavila je svoju retrospektivnu izložbu 1992. godine.

Njen slikarski opus monografski je obradio povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić 1996. godine na poticaj čakovečkog Centra za kulturu gdje je bila dugogodišnja vanjska suradnica na postavljanju brojnih izložbi i oblikovanju scenografije glavne pozornice za posebne prigode.

Izrazita je predstavnica figurativnog slikarstva i u svojim djelima problematizira odnos čovjeka i povijesnog prostora, koristeći jezik simbola koji njezine slike čini nadrealističkim. Autorica je značajna jer je svojim djelom izvršila utjecaj na mlađe generacije ovdašnjih likovnih umjetnika od koji je najpoznatiji slikar Željko Kipke.

Izložbu u Lendavi možete pogledati do 1. 2. 2023. godine.

Mjesto događanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja

Vrijeme: Četvrtak, 26. 10. 2023. u19.30 sati

Otvorenje: 27. 10. 2023. u 18 sati

Kustos izložbe: Franc Obal

Predavači: Dragutin Kliček i Kristijan Petrović

U organizaciji Muzeja Međimurja Čakovec te Međimurske županije, u četvrtak, 26. listopada 2023., u višenamjenskoj dvorani Riznice Međimurja spojit će se znanost i onostrano u tematskoj večeri posvećenoj - Mjesec. Novinarski dvojac ispripovijedati će dvije priče koje iz različitih kutova gledanja pričaju o istoj stvari.

Dragutin Kliček, član astronomskog društva Vega pripovijedati će o malo poznatim činjenicama vezanim za jedini zemljin prirodni satelit, a Kristijan Petrović poznatiji kao " Mračni pripovjedač - The Dark Storyteller" prizvati će jedno od najkrvoločnijih stvorenja na kojeg Mjesec utječe - vukodlaka. Zajedno će zagrebati u daleku i bližu povijest te proći kroz niz legendi i priča na kojima ćete susresti drevne vladare i njihove rituale te antička božanstva s vučjim karakteristikama, ali i prve istraživače svemira koji su svjesno kročili u smrt. 

Predavanja ususret Noći vještica počinju u 19:30 sati, a ulaz je besplatan.

U utorak, 17. listopada 2023. u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Međimurja Čakovec držana je svečana promocija novog nematerijalnog dobra s područja Međimurja: „Umijeće izrade črnih pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi“.

Novo upis na listu prezentiran je javnosti upravo na isti dan kada se u svijetu slavi 20. godišnjica usvajanja UNESCO-ve Konvencije o nematerijalnoj baštini čovječanstva. UNESCO je na Općoj skupštini u Parizu 17. listopada 2003. godine usvojio Konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, dok u Republici Hrvatskoj Konvencija stupa na snagu 2006. godine. Hrvatska se time obvezala provoditi zaštitu i očuvanje nematerijalne kulturne baštine te je do danas kao rezultat istraživanja, dokumentiranja i popisivanja u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano 215 nematerijalnih kulturnih dobara, od kojih je 21 upisano na UNESCO-ove popise nematerijalne kulturne baštine.

Trenutno u Međimurju brojimo 16 nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, od kojih su dva upisana i na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a:

1. Međimurska popevka – tradicijski napjev Međimurja  (upisano i na UNESCO-vu listu)

2. Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske (upisano i na UNESCO-vu listu)

3. Medičarski obrt na području SZ Hrvatske,

4. Svetomarska mikrotoponimija

5. Štrigovska skupina govora

6. Tradicijsko lončarstvo na području SZ Hrvatske

7. Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije

8. Umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskome zagorju

9. Umijeće izrade tradicijske pokladne maske pikač

10. Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita – kinč

11. Umijeće izrade nakita – božićnog lustera na području sjeverozapadne Hrvatske

12. Umijeće sviranja na tamburama farkašicama u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj

13. Umijeće vađenja zlata – zlatarenje u Međimurju

14. Hrvatske tradicije slavljenja sv. Martina biskupa

15. Umijeće izrade uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja (2022.)

16. Umijeće izrade črnih pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi u Međimurju

Umijeće izrade črnih pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi u Međimurju upisano je u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7738, a rješenje o upisu donijela je Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija dana 4. listopada 2023. godine. Uz rješenje naveden je i popis nositelja kulturnog dobra:

1. Biserka Vučenik, Donja Dubrava
2. Marko Vučenik, Donja Dubrava
3. KUU „Seljačka sloga“ Donja Dubrava

Črnim pisanicama posvećen je i jedan dio muzeja nematerijalne baštine Riznica Međimurja koji je 2021. godine otvoren u revitaliziranoj fortifikaciji Starog grada Zrinskih.

Prilikom predstavljanja ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan govorila je općenito o nematerijalnim kulturnim dobrima, dok je o samim nositeljima rekla:

„Izradu črnih pisanica je od zaborava u Međimurju spasila gospođa Biserka Vučenik, koju znamo kao tetu Bibu. Teta Biba godinama radi na prezentaciji toga umijeća kroz svoje kreacije, ali i kroz edukativne radionice na kojima uči vještinu izrade črnih pisanica i mlade i starije Međimurce. Puno puta smo s njom surađivali u našem muzeju i velika nam je čast što danas možemo biti prvi i čestitati joj što je njezino ime upisano u registar nositelja umijeća nematerijalne baštine Republike Hrvatske, kao i njezinom sinu Marku Vučeniku koji je također s našim muzejom surađivao ne nekoliko projekata. Čestitamo isto tako i KUU „Seljačka sloga“ Donja Dubrava i njihovoj predsjednici Štefici Kovač koji su izuzetno aktivni i na području Međimurja, Hrvatske, ali i izvan države.“

O samom procesu izrade prijave i detaljnije o črnim pisanicama govorila je Janja Kovač, viša kustosica MMČ-a, koja je i radila na prijavi dobra. Tom prilikom je kazala:

„Specifičnost međimurskih pisanica je u prepoznatljivim posebnim motivima i crnoj boji koja dominira na oslikanim jajima te s pisanicama povezan običaj sestrenja i bratimljenja u kojem prijateljice ili prijatelji razmjenjuju pisanice, što simbolizira njihovu trajnu povezanost, gotovo kao da su krvni sestra ili brat.“  

Na što nas obvezuje tradicija bojanja pisanica i činjenica da je uvrštena u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, bilo je novinarsko pitanje na koje je odgovorila viša kustosica Janja Kovač:

„Da, ta činjenica nas više obvezuje nego što nam daje nekakva prava ili pak zadovoljstvo. Obvezuje nas u smislu zaštite tog dobra, što znači aktivno ga i dalje razvijati, prezentirati i kroz organizaciju radionica i sličnih aktivnosti prenositi budućim naraštajima, za što su zaduženi nositelji kulturnog dobra i Muzej Međimurja Čakovec. U tom smislu je važno i stalno praćenje stanja na terenu i daljnje istraživanje tog dobra.“

Na važnost tradicije bojanja pisanica s gledišta turističke ponude Međimurja osvrnuo se direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, dok se međimurski župan Matija Posavec zahvalio svim pojedincima i udrugama koje predano rade na očuvanju međimurske baštine i nesebično ju prenose na nove naraštaje.

Biserka Vučenik prenijela je svoja iskustva u stvaranju črnih pisanica prisutnim posjetiteljima, a zatim je prezentirala izradu pisanica. U tome joj je pomagao sin Marko, dok su članice KUU „Seljačka sloga“ iz Donje Dubrave, Ivana i Dora, prezentirale običaj sestrinstva.

Ispred KUU „Seljačka sloga“ Donja Dubrava promociji je prisustvovala aktualna predsjednica Štefica Kovač.