Na osnovu Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 28. veljače 2022. o prestanku važenja Odluke o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja na virus SARS-CoV-2 te posebne sigurnosne mjere obveznog predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti COVID-19 radi ulaska u prostorije javnopravnih tijela, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan donosi

ODLUKU
o ukidanju Odluke o posebnoj mjeri obaveznog testiranja zaposlenika Muzeja Međimurja Čakovec

I.
Od utorka 01. ožujka 2022. godine ukida se Odluka o posebnoj mjeri obveznog testiranja na virus SARS-CoV-2 svih zaposlenika Muzeja Međimurja Čakovec, Klasa: 502-01/21-01/01, Urbroj: 2109-12-24-4.

II:
Ujedno se ukida i obveza predočavanja EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju za sve stranke koje dolaze u službene prostorije u kojima rade osobe iz točke I. ove Odluke, posjetitelje Muzeja, sve pružatelje usluga koji pružaju različite usluge u tim prostorima ili su angažirani za određene poslove u njihovim prostorima ili druge osobe koje dolaze u muzejske prostore po bilo kojoj osnovi.

III:
Ova Odluka objavit će se na oglasnoj ploči Muzeja Međimurja Čakovec i na službenim mrežnim stranicama Muzeja, a stupa na snagu danom donošenja.

Ravnateljica Muzeja:
Maša Hrustek Sobočan

Svaka muzejska izložba na svoj je način lijepa i svaka izaziva pozornost kulturne javnosti. Izložbe su svojevrstan okular u bogatstvo kulture jednog naroda, ali ne treba smetnuti s uma da istodobno pripadaju svjetskoj baštini. Posjećenošću, izrečenim i zabilježenim dojmovima to je pokazala je i etno-izložba Tibeti u Međimurju i Podravini, koja je gotovo tri mjeseca plijenila pozornost znalaca i građana u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec. Posve opravdano, jer tibet-robec je jedan od najljepših i najuočljivijih dijelova međimurske i podravske narodne nošnje, detalj bez kojega bi ona bila vidljivo siromašnija. Ljepota i finoća tkanina, jarke boje, zadivljujući cvjetni uzorci i rese, jedva da se mogu opisati riječima – to naprosto treba vidjeti i ostati zatečen maštom i vještinom žena koje su ih izvezle. Nije stoga čudo da je svaka vlasnica na svoj tibet pazila kao na suho zlato i nastojala sačuvati njegovu izvornu ljepotu za svoje kćeri i unučice.

Nakon što su najljepši primjerci bili izloženi u čakovečkom muzeju, u petak, 18. veljače 2022. isti postav otvoren je i u Galeriji Koprivnica. Autorice izložbe, više kustosice Muzeja grada Koprivnice i Muzeja Međimurja Čakovec, Marija Mesarić i Janja Kovač, uložile su mnogo truda i znanja kako bi te prekrasne marame, od kojih neke dosežu veličinu od preko dva metra, nakon međimurske, u najboljem svjetlu predstavile i podravsko-koprivničko-križevačkoj kulturnoj javnosti.

Izložba je postavljena u veoma prikladnom prostoru Galerije Koprivnica, a samo otvorenje popratili su zainteresirani građani, novinari i poznatiji kulturni djelatnici grada Koprivnice i županije. Uvodne govore održali su ravnatelji dvaju muzeja, Maša Hrustek Sobočan (MMČ) i Robert Čimin (MGK). Oni su se osvrnuli na bogatstvo etno-baštine sjeverozapadne Hrvatske i izrazili uvjerenje kako će se ovakav oblik suradnje dvaju muzeja nastaviti i ubuduće, s ciljem jačanja i njegovanja građanske svijesti o potrebi čuvanja narodne tradicije ovog dijela Lijepe Naše. Stručni doprinos postavljanju izložbe dale su i konzervatorice i restauratorice Hrvatskog konzervatorskog zavoda iz Zagreba: Matea Bilogrivić, Venija Bobnjarić-Vučković. Gordana Car i Maja Vrtulek. Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, gradova Čakovca i Koprivnice te Muzeja Međimurja Čakovec i Muzeja grada Koprivnice.

Nazočnoj publici postav su podrobnije predstavile autorice Marija Mesarić i Janja Kovač, a zapažena je bila i prisutnost članica Društva izvornog folklora iz Koprivničkog Ivanca, koje su uživo dočarale izgled podravskih i međimurskih tibeta. 

Mjesto održavanja: Multimedijalna dvorana u „Riznici Međimurja“
Vrijeme održavanja: petak, 25.2.2022. u 19 h

Uz vrlo atraktivnu izložbu fotografija „Čovjek i grad“ autor Zoran Kolarić sprema nam i fotografsko predavanje.

U Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec trenutno je izloženo 38 crno-bijelih umjetničkih fotografija urbane tematike. Svaka fotografija plod je zaustavljene ljudske radnje u urbanom prostoru nekog od europskih gradova. Zoranove kompozicije, iznimne i unikatne estetike, nastale su u Istanbulu, Adani, Puli, Pragu, Šibeniku, Lisabonu, San Marinu, Riminiju, Skopju, Čakovcu, Zagrebu, Bujama i Subotici.

Pozivamo Vas da prvo pogledate izložbu u Izložbenom salonu Muzeja (ulaz iz atrija) zašto će vam biti potrebno nekih 30 minuta i zatim produžite do Multimedijalne dvorane na katu novo otvorene „Riznice Međimurja“ gdje će se održati predavanje uz prezentaciju.

Kroz vizualno putovanje svojim fotografijama Zoran će se dotaknuti sljedećih tema:

• Što (ni)je ulična fotografija?
• Kratka povijest (ulične) fotografije
• Vrste ulične fotografije
• Što i gdje fotografirati na ulici (motivi)?
• S čime fotografirati - (ne)potrebna foto i ostala oprema
• Duša (priča, emocija, estetika i stil) i tijelo (kompozicija,svjetlo,kadar, boja) dobre (ulične) fotografije
• Kako fotografirati ljude na javnom prostoru (vidljivost/nevidljivost, pristup ljudima, etička pitanja, što je javni prostor)
• Post obrada (što je i koliko je dozvoljeno u obradi ulične fotografije)

Kao što vidite teme su sjajne i zato ne razmišljajte predugo, već pohodite ovo predavanje i saznajte od našeg umjetnika male tajne zanata...

Vidimo se u petak!

Mjesto održavanja: Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

Trajanje izložbe: 11.2. – 13. 3. 2022.

Otvorenje: petak, 11.2.2022. u 18,00 h

U novoj izložbenoj sezoni 2022. godine predstavljamo čakovečkog fotografa Zorana Kolarića. Ovaj fotograf iznimnog senzibiliteta svoja tankoćutna opažanja urbanih prostora donosi nam na izložbi „Čovjek i grad“.

U Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec predstavit će svoj rad u 38 crno-bijelih fotografija. Svaka njegova fotografija plod je zaustavljene ljudske radnje u urbanom prostoru nekog od europskih gradova. Njegove iznimne kompozicije nastale su u Istanbulu, Adani, Puli, Pragu, Šibeniku, Lisabonu, San Marinu, Riminiju, Skopju, Čakovcu, Zagrebu, Bujama i Subotici.

Zoran Kolarić (1971.) rođen je u Čakovcu, gdje i danas živi. Fotografijom se bavi posljednjih desetak godina. U svom fotografskom radu usredotočen je na ulično-dokumentarnu fotografiju, portret, akt i plesnu fotografiju. Dosad je imao dvije samostalne izložbe te je sudjelovao na više od sto skupnih međunarodnih i domaćih fotografskih izložbi.

Iako je prilično samozatajan, njegove fotografije nagrađene su preko 50 puta u Hrvatskoj i inozemstvu. Nositelj je umjetničke fotografske titule EFIAP.

Član je Fotokluba Zagreb, Fotokluba Čakovec te Foto kluba Klik Sveta Nedjelja.

Također, dio je neformalnog fotokolektiva nekolicine hrvatskih fotografa s kojima je povezan kroz interes za uličnu fotografiju te zajedničke fotoprojekte. Njihov rad rezultirao je zajedničkom izložbom „Gradovi“ u Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi Zagreb 2020. godine.

Djeluje i u području popularizacije fotografije kroz fotografske radionice koje vodi u sklopu hrvatskih fotoklubova te čakovečkoga projekta Fotkenzi.me.

Radi na priručniku o uličnoj fotografiji koja bi trebala izići iz tiska do kraja 2022. godine te na monografiji s temom ulične fotografije.

www.zorankolaric.com

Muzej Međimurja Čakovec uključio se u petak, 28.1.2022. svojim programima na 17. po redu Noć muzeja. Iako se pandemijska situacija od prošle godine nije mnogo promijenila, za razliku od 2021. u kojoj se Noć muzeja obilježila isključivo online programima, cijepljenje građana i uvođenje Covid potvrda omogućilo je u ovoj godini kontrolirano provođenje manifestacije u realnom vremenu i prostoru.

Tema ovogodišnje Noći muzeja bila je: „Muzeji između stvarnog i digitalnog“ pa smo sukladno temi u Muzeju pripremili i održali popratne programe za građane i djecu. S programom za ciljane skupine školske djece krenuli smo već od jutarnjih sati. Održane su dvije radionice na temu „„Mini hologram i digitalno u muzeju“ koje je osmislila i vodila profesorica čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog Melita Sambolek. U popodnevnom terminu održane su dvije radionicena temu „Upoznaj Stari grad kroz VR i HoloLens naočale“ koje je vodila muzejska pedagoginja Ines Virč. Službeno otvorenje Noći muzeja u 18 h sati održano je u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja. Promovirana je Knjiga priča i prezentiran turističkoi proizvod projekta „Living castles“. Od 18 sati građani su krenuli s besplatnim razgledom svih stalnih i izložbenih postava, palače, Riznice Međimurja i Izložbenog salona s tematskom izložbom „Tibeti u Međimurju i Podravini“. U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja bio je postavljen punkt mješovite i virtualne stvarnosti s virtualnim (VR) naočalama i naočalama za hologramske projekcije (HoloLens) na kojem su svi posjetitelji mogli upoznati i isprobati najnoviju tehnologiju virtualne i mješovite stvarnosti. Noć muzeja posjetili su i međimurski župan Matija Posavec i čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini.

Muzej Međimurja Čakovec u Noći muzeja 2022. posjetilo je ukupno 1500 posjetitelja. Hvala svima od srca što sudjelujete na našim programima!

Fotografije: Silvio Benč i Mario Golenko

Iako se 2021. godina broji u drugu godinu u nizu s ograničenjima uslijed globalne pandemije Covidom-19, u čemu osobit danak plaćaju upravo javne ustanove tipa muzeji, čiji je redovan posao rad s posjetiteljima, Muzej Međimurja Čakovec uspio je ostvariti izvanredne rezultate, unatoč ograničavajućim okolnostima.

Posjećenost našem muzeju povećala se više nego 300% naspram prošle 2020. godine te smo s brojke 4 115 posjeta u 2020. godini napravili veliki skok na 15 187 posjeta. Tome možemo pripisati otvorenje dodatne muzejske jedinice u sklopu obnovljene fortifikacije Starog grada, Muzeju nematerijalne baštine Riznici Međimurja. Od otvorenja za javnost 9. srpnja do 31.12.2021. samo Riznicu posjetilo je 8 729 osoba. Posjećenosti je također doprinijelo i otvorenje novog stalnog postava „Zrinski i čakovečki Stari grad“ 1. veljače 2021. na obnovljenom 2. katu JI krila palače Starog grada. Stalni postav u palači posjetilo je ukupno 3 686 osoba. Ostatak čine posjete povremenim izložbama i edukativnim radionicama 2021. godini na koje smo osim djece uključili i odrasle osobe.

U 2021. priveli smo kraju dva velika projekta EU fondova: projekt „Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada u muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja“ i projekt „LIVING CASTLES - Mreža "živih" dvoraca i ljetnikovaca kao oblik održivog turizma za očuvanje i promicanje kulturnog nasljeđa“.  U sklopu oba projekta odrađeni su građevinski i infrastrukturni radovi, oplemenjeni su stalni postavi i dodatni sadržaji za posjetitelje te je u njih integriran popriličan broj aplikacija i uređaja suvremene informatičke tehnologije. Dodatno su zaposlene 3 nove osobe (recepcionar u suvenirnici, domar i muzejski vodič), a radno vrijeme Muzeja tijekom ljetnih i jesenjih mjeseci produženo je na svih 7 dana u tjednu do 18 sati. U zimskim mjesecima uz manju posjećenost uvedeno je i zimsko radno vrijeme.

Zakjučak je da smo 2021. godinu završili s ostvarenim svim planiranim aktivnostima, odličnom posjećenošću, a u narednoj 2022. godini očekujemo još veći priljev turista i posjetitelja.

U statističkom zaključnom pregledu protekle godine naš posao može se predstaviti kroz sljedeće brojke:

• ZAVRŠENI PROJEKTI EU FONDOVA: 2 („Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada u muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja“ i projekt „LIVING CASTLES“)
• GRAĐEVINSKI RADOVI: kompletno obnovljena fortifikacija starog grada
• UREĐENI NOVI STALNI POSTAVI: 2 – „Riznica Međimurja“ i „Zrinski i čakovečki Stari grad“
• BROJ OSMIŠLJENIH NOVIH VODSTVA: 3 + 1 specijalizirano tematsko vodstvo za slijepe i slabovidne osobe Riznicom Međimurja
• IZLOŽBE: 9

„Falat zemlje šteri ima dušu...“ – izložba povodom 95. godišnjice rođenja Ljuboslava Ljube Kuntarića, EVA VUKINA: „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“, RUSA TRAJKOVA: „Plave i crvena“, GORAN PETRAČ: „U jednome dahu“, VI. Zrinski Art festival - 160. obljetnica rođenja dr. Rudolfa Steinera, DAVORIN MANCE: „ Jugozapadna utjeha“, Izložba radova s likovnog natječaja „Zrinski i čakovečki Stari grad Čakovec“, „Zavičajni autori iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec“ - 40. godina izložbenog prostora Centra za kulturu Čakovec,   „Tibeti u Međimurju i Podravini“

• VIRTUALNE IZLOŽBE: 5

„Zrinski i čakovečki Stari grad“, „Uskrsni običaji uz Dravu“, „U ritmu vremena: grafički dizajn Pavla Vamplina“, „Muzej za Pogled 2020. / Virtualna izložba kao stvaralački poticaj“, „Jugozapadna utjeha“

• BROJ ODRAĐENIH RADIONICA: 64
• BROJ POLAZNIKA RADIONICA: 830
• OBJAVLJENIH STRUČNIH ČLANAKA: 20
• OBJAVLJENIH PUBLICISTIČKIH ČLANAKA: 53
• BROJ NOVIH PREDMETA U FUNDUSU: 2.503
• BROJ INVENTIRANIH PREDMETA U FUNDUSU: 29 160
• BROJ POSJETA MUZEJU: 15.187
• ONLINE POSJEĆENOST: 1.342.759 posjeta online muzejskim sadržajima

Detaljno Izvješće o radu Muzeja možete proučiti na našim mrežnim stranicama: www.mmc.hr/Dokumenti MMČ-a.

Maša Hrustek Sobočan

Vrijeme događanja: petak, 28. 1. 2022., od 09 do 00 h
Slobodan ulaz za sve građane: 18 – 00 h
Mjesto događanja: stalni postavi Riznice Međimurja i palače Staroga grada Zrinskih; izložbeni salon, multimedijalna dvorana, Muzejsko-informativni centar

Posjet svim stalnim postavima i izložbenom salonu u Noći muzeja je besplatan! Za ulaz u muzejske postave potrebno je predočiti valjanu Covid potvrdu.

Muzej Međimurja Čakovec uključuje se svojim programima na 17. po redu Noć muzeja. Iako se pandemijska situacija od prošle godine nije mnogo promijenila, za razliku od 2021. u kojoj smo Noć muzeja obilježili isključivo „online“ programima, cijepljenje građana i uvođenje Covid potvrda omogućit će nam u ovoj godini kontrolirano provođenje manifestacije u realnom vremenu i prostoru.

Ovogodišnji program Noći muzeja prilagođen je osnovnoj temi „Muzeji između stvarnog i digitalnog“. Iako će stalni postavi našega muzeja za posjetitelje biti otvoreni uz besplatan razgled od 18 sati, s programom za ciljane skupine školske djece krećemo već od jutarnjih sati. Održat će se dvije radionice u dva termina u jutarnjim i poslijepodnevnim satima na kojima će učenici dobiti priliku isprobati i upoznati tehnologiju virtualnih (VR) i naočala za hologramske projekcije (HoloLens). Radionicu „Upoznaj Stari grad kroz VR i HoloLens naočale“ vodit će muzejska pedagoginja Ines Virč, a radionicu „Mini hologram i digitalno u muzeju“ vodit će profesorica čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog Melita Sambolek. Na službenom otvorenju Noći muzeja održat ćemo promociju Knjige legendi i turističkoga proizvoda projekta „Living castles“ u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja s početkom u 18 sati. Od 18 sati građani mogu krenuti s besplatnim razgledom svih stalnih i izložbenih postava, a to su: palača, Riznica Međimurja i Izložbeni salon s tematskom izložbom „Tibeti u Međimurju i Podravini“. U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja bit će postavljen punkt mješovite i virtualne stvarnosti s virtualnim (VR) naočalama i naočalama za hologramske projekcije (HoloLens) na kojem će svi posjetitelji moći upoznati najnoviju tehnologiju virtualne i mješovite stvarnosti.

Detaljan program:

1. Radionica „Mini hologram i digitalno u muzeju“
   u dva termina: 9 – 10.30 h i 10.30 – 12.00 h
   Muzejsko-informativni centar (MIC)
   voditeljica: Melita Sambolek, prof. Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec
   *radionice u dogovoru sa školamaRadionica za učenike osnovnih škola na kojoj će djeca upoznati digitalne sadržaje u muzeju, s osobitim obzirom na hologram. Učenici viših razreda svoj će mini hologram i izraditi, dok će mučenicima nižih razreda biti prikazana izrada mini holograma, a predavanje i radionica obuhvatit će i druge digitalne sadržaje u Muzeju Međimurja Čakovec.
   
2. Radionica „Upoznaj Stari grad kroz VR i hololens naočale“
   u dva termina: 13.30 – 15 h i 15.30 – 17 h
   Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
   voditeljica: Ines Virč, muzejska pedagoginja
   *radionice u dogovoru sa školamaRadionica za učenike osmih razreda osnovne škole na kojoj će upoznati tehnologiju virtualne i mješovite stvarnosti uz upotrebu virtualnih (VR) i naočala za hologramske projekcije (HoloLens). VR naočale nude panoramski pogled iz zraka na Stari grad Čakovec i okolni park i virtualnu šetnju kroz nove stalne postave Riznice Međimurja. HoloLens naočale pak omogućuju upoznavanje arhitekture čakovečkog Starog grada i njegovu virtualnu izgradnju. Napomena: navedene naočale namijenjene su korisnicima starijim od 13 godina. Na radionici učenici će uz stručno vodstvo i pod nadzorom upoznavati i koristiti novu tehnologiju.
   
3. Otvorenje Noći muzeja uz promociju Knjige legendi i turističkog proizvoda projekta „Living castles“
   Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja u 18 hJeste li čuli koju legendu o tajnim stanovnicima dvoraca? Znate li da svaki dvorac ima svoje neobične stanovnike. Pridružite nam se na promociji Knjige legendi i saznajte muzejske tajne iz 7 različitih dvoraca: Stari grad Čakovec, Stari grad Varaždin, Dvor Veliki Tabor, dvorac Oršić, dvorac Rakičan, Ptujski dvorac i Celjska utvrda. Za promociju tih dvoraca osmišljena je dječja slagalica/puzzla sastavljena od 7 dijelova sa zanimljivim prikazima svakog dvorca. Dijelove slagalice skupljate prilikom posjeta svakom pojedinom dvorcu/muzeju. Nakon što skupite svih 7 dijelova slagalice na dar dobivate maskotu projekta Living castles, malog simpatičnog duha igračku.
   Posjetiteljima će se uz to ukratko predstaviti i druge aktivnosti realizirane uz projekt Living castles.
   
4. Besplatan razgled svih stalnih i izložbenih postava za posjetitelje
   Palača, Riznica Međimurja i Izložbeni salon (izložba „Tibeti u Međimurju i Podravini“) od 18 h do 00 h
   
5. Posjeti Punkt mješovite i virtualne stvarnosti:
   „Stari grad kroz VR i HoloLens naočale“ za sve posjetitelje
   Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja od 19 h do 00 hSvi posjetitelji koji dosad nisu bili u mogućnosti upoznati tehnologiju virtualne i mješovite stvarnosti uz upotrebu virtualnih (VR) i naočala za hologramske projekcije (HoloLens) neka ovu Noć muzeja iskoriste i uživaju u nekoj drugoj stvarnosti. Napomena: navedene naočale namijenjene su korisnicima starijim od 13 godina.

Nakon pune tri godine građevinskih radova, osmišljavanja i opremanja novih muzejskih postava, 9. srpnja 2021. godine otvorena je potpuno obnovljena fortifikacija Staroga grada Zrinskih u Čakovcu. U kulturno-povijesnom i turističkom smislu, za Međimurje je to bio događaj desetljeća, a nacionalni mediji proglasili su ga značajnim i u hrvatskim okvirima. Naraštaji koji dolaze morat će se dobro potruditi da sličan pothvat ponove u ostatku ovoga stoljeća. Impresije prvih posjetitelja bile su laskave, a cjelokupni dojam učinjenog povećavala je činjenica da je fortifikacija – za razliku od palače koja se sustavno obnavljala – desetljećima bila potpuno zapuštena i prazna. Tek su rijetki pojedinci uopće uočavali taj problem, još rjeđi ga spominjali, a oni koji su imali neku ideju u koju svrhu bi taj ogroman prostor mogao služiti mogli su se izbrojati na prste jedne ruke. Stoga mnogi u to vrijeme nisu shvatili performans najpoznatije hrvatske performerice Vlaste Delimar, koja je u okviru projekta „Provesti noć...“ s Milanom Božićem, svojedobno prespavala u polurazrušenoj fortifikaciji Staroga grada. Performans u Čakovcu, ali i u drugim gradovima sa sličnim objektima, imao je za cilj ukazati na dragocjene prostore diljem Hrvatske koji nepravedno zjape prazni, potpuno zanemareni i sramotno zapušteni. Potez Vlaste Delimar, premda u tipično performerskom ekscentričnom stilu, polučio je kakav-takav efekt. Osim podsmijeha neupućenih, neki su ipak sramežljivo pognuli glave. Makar i samo nakratko.   

Zrinski su tijekom svojih „dvaju plačućih stoljeća Hrvatske“, kako ih je svojedobno okarakterizirao književnik Pavao Ritter Vitezović,  učvrstili zidine čakovečke utvrde po najvišim standardima izgradnje takvih objekata, ali kada je krajem 17. stoljeća opasnost od Osmanlija prošla, fortifikacija je izgubila važnost. Dugo nakon propasti Zrinskih čitav kompleks je propadao, a od potpunog uništenja spasili su ga grofovi Althan, koji su tijekom 18. stoljeća obuhvatnim građevinskim intervencijama obnovili i palaču i fortifikaciju. Baš je u njihovo vrijeme, primjerice, toranj premješten s palače na ulazni bastion. Dolaskom Feštetića krajem tog stoljeća stara vojnička i kulturna važnost čakovečke utvrde polako nestaje u magli nadolazeće industrijalizacije i začetaka ekspanzije kapitala. Dio spomeničkog kompleksa pretvoren je polovinom 19. stoljeća u tvornicu šećera.

Potom su uslijedile godine nebrige i propadanja koje su kulminirale početkom tridesetih godina prošloga stoljeća kada se odnekud pojavila ideja da se sve to sruši i proda kao stari građevinski materijal. Od te ludosti Stari grad je spasio briljantan potez međimurskih obrtnika koji su ga 1933. godine kupili i počeli djelomice obnavljati. U njihovom posjedu ostao je do 1948. godine kada prelazi pod ingerenciju komunističkih vlasti. Tijekom II. svjetskog rata palača i fortifikacija služile su kao zatvor za protivnike mađarskog režima, a nakon rata zatvore je – o čemu se desetljećima držao jezik za zubima – koristila i zloglasna jugoslavenska tajna policija UDBA (Uprava državne bezbednosti).

Stvari su se počele mijenjati 1954. godine, kada je u prostorima fortifikacije otvoren Gradski muzej Čakovec. U palači je, naime, bila smještena Ekonomska škola te još šest drugih korisnika pa je muzej smješten u 136 kvadrata fortifikacijskog prostora, koji je dobrim dijelom još uvijek služio i u stambene svrhe. Tek odlaskom Gimnazije iz palače Zrinskih, godine 1967., stvorili su se uvjeti za preseljenje, tada već Muzeja Međimurja Čakovec, u prostraniju i primjereniju zgradu palače. Premještanjem muzeja prostori fortifikacije ostaju u drugom planu, a sve aktivnosti na obnovi usmjerene su na palaču. U prvoj polovini sedamdesetih, u gornji dio ulaznog bastiona smjestio se Radio Čakovec (započeo s radom 1968.), a nekako u to vrijeme u sjevernom bastionu utvrde otvara se popularni čakovečki disko-klub, poznatiji pod imenom Rupa. Polovinom osamdesetih Radio Čakovec seli se u svoj sadašnji prostor iznad Knjižnice „Nikola Zrinski“, a zatvara se i disko pa fortifikacija doslovno postaje slijepo crijevo Staroga grada i samoga grada Čakovca. Sve to traje do početka devedesetih i nešto kasnije, kada smo konačno shvatili što u kulturno-turističkom smislu predstavlja Stari grad Zrinskih. Tada je nad ulaznim bastionom izgrađeno improvizirano krovište čime je spriječena daljnja devastacija i moguće urušavanje te jedinstvene bolte zbog razarajućeg djelovanja vode i vlage.  

Nažalost, to je bilo uglavnom sve. Fortifikacije na duže vrijeme opet zaboravljena. Tijekom rata nije bilo novca, a nakon njega smatralo se da postoje važniji prioriteti. Sve se promijenilo kada je krenula sjajna ideja da se taj zapušteni prostor iz temelja obnovi te da se iskoristi za potpuno novi muzej nematerijalne baštine, uređen i opremljen prema svim standardima i pravilima suvremene muzeologije. To je danas muzej „Riznica Međimurja“, jedan od najmodernijih muzejskih prostora u Hrvatskoj. Stoga završimo ovaj kratki osvrt o fortifikaciji Staroga grada u pomalo pjesničkom, optimističkom i novogodišnjem raspoloženju:

                                                                   -------------------------------

Starče naš stameni. Koliko si zima prezimio, koliko studeni pretrpio, koliko ljudi utoplio, kolikim ratnicima rane vidao, kolike u grob otpravio... s kolikim se nepravdama i poniženjima pomirio, kakvih se hvala i divljenja naslušao, kolikim bijedama i nebrigama svjedočio, koliko te ljudi proslavilo, a koliko tek ponizilo... I još stojiš tu...i kao da se smiješiš... Pa sretna ti nova godina starino naša, tvoja kalvarija je prošla. Budućnost ti sjedi u krilu.

(Naslovna fotografija pehara prije i nakon provedenih konzervatorsko-restauratorskih postupaka (MMČ 29060 (1-2))

Muzejska djelatnost na području Republike Hrvatske provodi se u okviru Zakona o muzejima te osim nabave, istraživanja, stručne i znanstvene obrade muzejske građe obuhvaća i njezinu trajnu zaštitu. Muzejska građa i muzejska dokumentacija štite se kao kulturno dobro, stoga su muzeji dužni čuvati iste u odgovarajućim uvjetima i štiti ih u skladu sa zakonskim propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara da bi se u što izvornijem obliku prenijela budućim naraštajima te u svrhu obrazovanja, proučavanja i uživanja služila općem interesu.

Muzeji provode preventivnu zaštitu muzejske građe i muzejske dokumentacije koja obuhvaća osiguranje primjerenih mikroklimatskih uvjeta (temperature i relativne vlažnosti zraka), svjetlosnih uvjeta, uništavanja nametnika, kontrolu osoblja i korisnika te ostale preventivne postupke. Kao obvezna mjera zaštite provodi se fotografiranje svakog muzejskog predmeta, a u skladu s razvojem tehnologije, muzeji provode i zaštitu digitalnih zapisa radi osiguravanja njihove trajnosti. Većina spomenutih poslova spada pod ingerenciju kustosa dok poslove konzervacije i/ili restauracije muzejske građe obavlja stručno muzejsko osoblje specijalizirano za provođenje konzervatorsko-restauratorskih radova. U nedostatku istih, takve poslove, u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljaju druge specijalizirane pravne i fizičke osobe.

Muzejski predmet iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec na kojem je bilo nužno provesti konzervatorsko-restauratorske radove bio je pehar dodijeljen 1934. godine najboljoj nogometnoj momčadi Čakovca. Pehar od posrebrene mjedi ima veliku važnost za političku i društvenu povijest Međimurja jer je vezan za događaj proglašenja Čakovca gradom 23. rujna 1934. godine. Kada je Čakovec napokon dobio status grada, organizirana je svečanost i proslava u sklopu koje je održana prijateljska nogometna utakmica između dvaju čakovečkih klubova, Čakovečkog športskog kluba (ČŠK) i Građanskog. S rezultatom 1:0 pobijedila je momčad ČŠK-a i tom prigodom, kao najbolja nogometna momčad grada Čakovca, osvojila taj pehar.

Sportsko društvo Čakovečki športski klub imalo je niz sportskih sekcija, pa osim nogometa kao najpopularnijeg sporta, djelovala je sekcija hazene, stolnog tenisa, tenisa, klizanja, kuglanja, atletike, plivanja, a preko zime vrlo aktivna bila je šahovska i dramska sekcija. Iako je klub djelovao već godinu dana ranije, službeni početak rada Čakovečkog športskog kluba počinje 1920. godine. Te je godine primljen u državni nogometni savez čime je na području Međimurja započelo razdoblje organiziranog igranja nogometa. Kako je Čakovečki športski klub dominirao sportskim životom grada, 1925. godine dobio je drveni stadion. Izgrađen je preko puta kompleksa čakovečkoga Starog grada, s njegove sjeverne strane, a u produžetku stadiona izgradilo se 1926. i pravo tenisko igralište. Na tom je stadionu djelovao nogometni klub sve do 1987. godine, kada je za potrebe Univerzijade u Zagrebu izgrađen Sportsko-rekreacijski centar Mladost. Kako je izgubio svoju funkciju, stadion je krajem 1980-ih godina srušen, a drvenu baraku tada Nogometnog kluba MTČ-Sloga preuzeo je Teniski klub Franjo Punčec Čakovec. Prilikom preuzimanja barake, Bojan Ružić, danas direktor TK-a Franjo Punčec, pronašao je spomenuti pehar. Pehar je bio izložen u prostorijama Teniskog kluba sve do 2018. godine kada je posuđen Muzeju Međimurja Čakovec za potrebe organiziranja prigodne izložbe Sport u Međimurju. Izložba je bila otvorena na Noć muzeja 2018. godine, a time je pehar napokon prezentiran široj javnosti. Nakon izložbe, TK Franjo Punčec pehar je darovao Muzeju, a on se danas čuva u okviru muzejske zbirke Sport u Međimurju.

Nepovoljni mikroklimatski uvjeti tijekom više od 80 godina ostavili su trag na peharu, stoga je bilo potrebno provesti određene konzervatorsko-restauratorske postupke da bi mu se vratio prvotni sjaj. Radovi su provedeni krajem 2020. godine, a naglasak je bio na otklanjanju nečistoća i oksida. Postupak čišćenja provodio se u nekoliko faza, nakon skidanja površinske nečistoće ostao je sloj oksida koji se dodatno čistio posebnim otopinama. U donjem dijelu pehara, na spoju njegova stupa i trbušastog dijela, pehar je bio mehanički olabavljen, pa je nakon rastavljanja i čišćenja, ponovno učvršćen u svom središnjem dijelu. Također, zapunjena je i učvršćena pukotina s donje strane poklopca pehara. Nogometni pehar je na par lokacija mehanički lagano udubljen, a na poklopcu mu nedostaje figura nogometaša. Zbog nedostatka figure i informacije u obliku fotografije nije se izvodila nova figura te se nisu izvodili ispravci deformacija na peharu da uslijed naprezanja materijala ne bi došlo do većih oštećenja. Na kraju je pehar prelakiran i zaštićen specijalnom otopinom čime je spriječeno njegovo daljnje propadanje pa je isti zaštićen od štetnih mikroklimatskih uvjeta.

Provedenim konzervatorsko-restauratorskim radovima na peharu je otkriven žig LENK AUSTRIA, na temelju čega smo saznali da je pehar rad renomirane austrijske tvrtke Lenk. Također, radovi su omogućili izlaganje pehara u budućem novom stalnom postavu Muzeja Međimurja Čakovec. Pehar će biti izložen i na ogled dostupan javnosti, a u postavu će biti prezentirana i njegova uloga i značaj za povijesni razvoj sporta u Čakovcu. Do realizacije spomenutog, Muzeju predstoji provedba konzervatorsko-restauratorskih radova i na drugim vrijednim muzejskim predmetima koji će u budućnosti biti prezentirani u stalnom postavu palače Muzeja.

Magdalena Vrbanec, kustosica povijesnih zbirki

Kustosica etnografskih zbirki Janja Kovač sudjelovala je 29. i 30. studenog 2021. godine na konferenciji „Rural and Small-town Communities: Local heritage and Identities in an Urbanising World“.

Kustosica Kovač održala je izlaganje naslova „What is the price of (intangible) culture?“ u kojem je prezentirala rezultate petogodišnjega rada na istraživanju nematerijalne baštine u sklopu projekta „Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine“. Posebno se osvrnula na lončarstvo i medičarstvo kao primjer vještina koje su prošle veliku transformaciju uslijed urbanizacije Međimurja u posljednjih pedesetak godina.

Konferencija se održala na Sveučilištu Södertörn, Stockholm u organizaciji CBEES-a (Center for Baltic and East European Studies), Sveučilišta Södertörn, Instituta za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Varšavi, SIEF-a (Société Internationale d´Ethnologie et de Folklore) i Instituta za etnologiju, Češka akademija znanosti.