Prošlo je točno godinu dana od otvorenja novog Muzeja nematerijalne baštine Riznice Međimurja, bisera kontinentalne Hrvatske, kojim je očuvana međimurska kulturna baština i tradicija kroz projekt vrijedan 45 milijuna kuna. Usprkos pandemiji koronavirusa, Riznica Međimurja postala je neizostavno mjesto sjeverozapadne Hrvatske koje se mora posjetiti, što potvrđuju i brojke - od otvorenja do danas bilježe 17 575 posjetitelja.

Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Zrinskih u Muzej nematerijalne baštine trajala je nekoliko godina, od 2017. – 2021., no isplatilo se čekati. „S nestrpljenjem smo iščekivali sat kada ćemo konačno javnosti otvoriti vrata uređenih prostora fortifikacije Staroga grada Zrinskih u Čakovcu oplemenjene novim muzejom, kafićem, multimedijalnom dvoranom i suvenirnicom. S ponosom i ljubavlju promatramo kako danas Stari grad živi u novom sjaju i namjeni.“, istaknula je ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan.

U posljednjih godinu dana Muzej Međimurja Čakovec, uključujući sve njegove postave, posjetilo je ukupno 22 992 posjetitelja. Za usporedbu, u 2019. godini, Muzej je imao 12 014 posjetitelja. Dvostruko više posjetitelja rezultat su atraktivnosti odličnog postava Riznice, ali i vrijednog rada djelatnika Muzeja koji marljivo surađuju s lokalnom zajednicom, udrugama, kulturnim društvima i zajedno s njima njeguju kulturnu baštinu Međimurja kroz razne aktivnosti.

„Stari grad Zrinskih, najvrjedniji spomenik feudalne baštine u Hrvatskoj, obnovljen je zahvaljujući najvećem ulaganju u kulturnu baštinu u povijesti Međimurja. Ovaj projekt međimurska je ideja koju je realizirala međimurska pamet te vrijedne i sposobne međimurske ruke, a ponosni smo što je muzej jedinstven u Hrvatskoj i šire ta da konačno živi punim plućima zahvaljujući mnogim sadržajima i manifestacijama.“, kazao je župan Međimurske županije Matija Posavec naglasivši da je Riznica Međimurja samo jedan u nizu projekta koji je potvrdio uspješnost privlačenja europskih fondova u Međimurju.

Stari grad Zrinskih samo je dio odličnih turističkih sadržaja koje Međimurje nudi. Osim prekrasne prirode, ukusnih domaćih proizvoda i jela te međimurskih vina koja su nedavno nagrađena s čak 25 Decantera, važan dio turističke ponude su i Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“ u Križovcu, Terme Sveti Martin, Skelarska i Mlinarska kuća u Žabniku, Matulov grunt u Frkanovcu, Centar Rudolf Steiner u Donjem Kraljevcu, Međimurska palača turizma – Ekomuzej Međimurje malo, a svakog vikenda do najvažnijih i najljepših atrakcija gornjeg Međimurja vozi „Hop on - hop off“ autobus, prvi takav destinacijski sustav u Hrvatskoj i šire izvan velikih gradova.

Međimurje već sada ostvarilo 3% više noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu

Nedavno je u Peklenici otvoren Spomen park naftaštvu, a u Murskom Središću Spomen dom rudarstvu. Uskoro nas očekuje otvorenje vidikovca na Mađerkinom bregu, a među strateškim razvojnim projektima koji su u planu za naredno razdoblje su revitalizacija dvorca Feštetić u Pribislavcu, Palača Međimurske popevke u Donjoj Dubravi, Centar za posjetitelje Međimurske vinske ceste, centri za interpretaciju Sveti Jeronim u Štrigovi, Dravski zlatari u Donjem Vidovcu i Halicanum u Svetom Martinu na Muri, kao i razvoj glampova i robinzonskih smještaja te daljnji razvoj Hop on – hop off sustava kroz električna vozila.

„Riznica Međimurja učvrstila je Međimurje na turističkoj karti Hrvatske, što vidimo i po broju gostiju koji nas posjećuju. Ostvarili smo 68% više noćenja u odnosu na prošlu godinu, a već sada imamo 3% više noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu, stoga do kraja godine očekujemo odlične turističke rezultate.“, kazao je direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula.

U subotu, 9. srpnja, na samu godišnjicu otvorenja Riznice Međimurja, organiziran je niz posebnih događaja. Prijepodne, od 10 do 11:30 sati za najmlađe će se održati besplatna edukativno-kreativna radionica Zmaj Pozoj (dob 6 +). Navečer, od 20 sati, u prekrasnom ambijentu atrija Staroga grada u Čakovcu pod zajedničkim imenom „Iz srca međimurske popevke – koncert Riznici Međimurja za 1. rođendan“ međimursku popevku interpretirat će 11 osebujnih međimurskih izvođača: Neven Kolarić, Ivan i Anka Lisjak, Marija Magdalena Kočila, Lidija Bajuk, Josip Brdar & glazbeni sastav Maruleki, Krunoslav & Martin Lajtman, Lea Šprajc, Zbor Pučpuljike, Tamara Korunek & Marko Žerjav, Nikola Grabar & Marino Tomasović, Cecilija Merkač Hudopisk.

Karte su besplatne, ali i ograničene, te ih možete podignuti u suvenirnici Riznice Međimurja. (Tekst: Međimurska županija, fotografije: Međimurska županija, Miroslava Novak Hranjec)

Prošlo je točno godinu dana od otvorenja novog Muzeja nematerijalne baštine, Riznice Međimurja. Dana 9. srpnja 2021. godine s nestrpljenjem smo iščekivali sat kada ćemo konačno javnosti otvoriti vrata uređenih prostora fortifikacije Staroga grada Zrinskih u Čakovcu oplemenjene novim muzejem, kafićem, multimedijalnom dvoranom i suvenirnicom. S ponosom i ljubavlju promatramo kako danas Stari grad živi u novom sjaju i namjeni.

Povodom prve godišnjice Riznice Međimurja organizirali smo za sve naše posjetitelje posebna događanja. Prijepodne, od 10 do 11.30 h za najmlađe će se održati besplatna edukativno-kreativna radionica, Zmaj Pozoj (dob 6 +). Navečer, od 20 sati, u prekrasnom ambijentu atrija Staroga grada u Čakovcu pod zajedničkim imenom Iz srca međimurske popevke – koncert Riznici Međimurja za 1. rođendan međimursku popevku interpretirat će za Vas 11 osebujnih međimurskih izvođača: Neven Kolarić, Ivan i Anka Lisjak, Marija Magdalena Kočila, Lidija Bajuk, Josip Brdar & glazbeni sastav Maruleki, Krunoslav & Martin Lajtman, Lea Šprajc, Zbor Pučpuljike, Tamara Korunek & Marko Žerjav, Nikola Grabar & Marino Tomasović, Cecilija Merkač Hudopisk.

Karte su besplatne, ali i ograničene, te ih možete podignuti u suvenirnici Riznice Međimurja. Nakon koncerta pozivamo vas na druženje i domjenak na terasi caffe bara Bedem.

U petak, 10. lipnja 2022., od 10 do 16 sati u Muzeju Međimurja Čakovec održana je II. Zrinijada – natjecanje učenika hrvatskih osnovnih škola koje baštine Zrinske u znanju o povijesti obitelji Zrinski.

Hrvatski povijesni muzej, kao organizator, i Muzej Međimurja Čakovec kao suorganizator i domaćin ovogodišnje Zrinijade, za sudionike natjecanja priredili su edukativne materijale, brojna pitanja, kreativne zadatke, kviz i scenski prikaz o obitelji Zrinski uz svečano proglašenje pobjednika i dodjelu nagrada. U scenskom su prikazu glumili: Magda Karavanić, Ivor Miklošević, Leon Bošnjak, Petar Vlašić i Bruno Krištofić te najmlađa glumica, Amalija Jeđud, učenica 1. A razreda III. OŠ Čakovec. Scenski je prikaz pripremila Jelena Roboz, muzejska pedagoginja, koja je bila i pripovjedač.

U Hrvatskom povijesnom muzeju naglasili su kako je Stari grad Zrinskih u središtu grada Čakovca, u kojem danas uspješno djeluje Muzej Međimurja Čakovec, najbolje moguće mjesto za organizaciju Zrinijade te je svojim ambijentom dodatni poticaj mladim natjecateljima u znanju o hrvatskoj velikaškoj obitelji Zrinski.

Prošlogodišnja I. Zrinijada održana je povodom obilježavanja velikih jubileja Petra Zrinskog, ali je održana mrežnim putem zbog uvjeta nastalih uslijed pandemije izazvane virusom COVID-19, a u njoj je sudjelovalo devet natjecateljskih ekipa.

U ovogodišnjoj Zrinijadi sudjelovali su četveročlani timovi učenika i mentora iz osam osnovnih škola: I. OŠ Čakovec, II. OŠ Čakovec, III. OŠ Čakovec, OŠ Ane Katarine Zrinski iz Retkovaca, OŠ Krunoslava Kutena iz Vrbovca, OŠ Petar Zrinski iz Jalžabeta, OŠ Slave Raškaj iz Ozlja i OŠ Štrigova.

Prvo mjesto osvojio je tim OŠ Slave Raškaj iz Ozlja, drugo je mjesto pripalo I. OŠ Čakovec, a treće III. OŠ Čakovec. Čestitamo učenicima i njihovim mentorima na sudjelovanju i popularizaciji povijesti slavne obitelji Zrinski i veselimo se novim susretima!

Ines Virč, muzejski pedagog

„UMIJEĆE IZRADE UPORABNIH PREDMETA OD KOMUŠINE NA PODRUČJU MEĐIMURJA“ upisano je službeno u Registar kulturnih dobara RH kao nematerijalno dobro pod registarskim brojem Z-7560. Prijavu za zaštitu umijeća je izradio i podnio LAG Međimurski doli i bregi još početkom ožujka 2021. godine. Ceker je ovim putem, uz sve ostale uporabne predmete od komušine, time dobio zasluženo priznanje!

Umijeće izrade uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja je 18. nematerijalno dobro na području Međimurja upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske sa statusom trajne zaštite.

U petak 17.6.2022. je na terasi caffe bara „Bedem“ u Starom gradu u Čakovcu održana konferencija za medije kako bi se javno obznanila, svim Međimurcima, ova draga vijest. Konferenciju su zajednički održali: LAG Međimurski doli i bregi, Međimurska županija, Turistička zajednica Međimurske županije, Muzej Međimurja Čakovec i općina Nedelišće. O cekerima su, svaki iz svog aspekta govorili: međimurski župan Matija Posavec, predsjednica LAG-a Sanja Krištofić, ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan, direktor TZMŽ Rudi Grula i načelnik općine Nedelišće Nikola Novak.

Cekeri su se redovito izrađivali u večernjim satima kad su se grupe pletačica iz susjedstva skupile. Uz rad se razgovaralo, pjevalo, poučavalo mlađe o svim aspektima života pa i izradi cekera. Prenošenjem umijeća izrade predmeta od komušine čuvaju se i jezični izrazi koji se polako gube; „luščije“ za komušinu, „luščara“ za posao spremanja kukuruza, „kolci“ i „bobice“ za osnovne oblike formiranja komušine, „žveplanje“ za proces sumporenja, odnosno izbjeljivanja cekera te „cekar“ kao jezičini kuriozitet u mjestima Črečan, Dunjkovec, Gornji Hrašćan, Macinec, Nedelišće, Pretetinec i Pušćine.

Ovo umijeće do danas su očuvali nositelji vještina, odnosno, u ovom slučaju, nositeljice. To su pletačice koje i danas izrađuju cekere (ili cekare) i maštovito ih ukrašavaju, ali i prenose ovo dragocjeno znanje na nove generacije.

Svoje mjesto cekeri su našli i u stalnom postavu muzeja nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“ čak i godinu dana prije nego što su ušli na listu.

Mjesto održavanja: Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
Trajanje izložbe: 30.6. – 28.7.2022.
Otvorenje: četvrtak, 30.6.2022. u 19,00 h

U sklopu 12. Umjetničke kolonije Štrigova 2022. otvorit će se retrospektivna Izložba akademskog kipara Petra Ujevića. Izložbu otvara povjesničarka umjetnosti Dunja Horvat Weitner koja je napravila izbor radova i napisala predgovor za katalog u kojemu između ostalog kaže:

Reljef i portretna plastika, sitna plastika veličine dlana, stilizirani kiparski „kolaž” i „ready made”, velika javna skulptura ili religiozni prikazi – izvedeni u čitavoj lepezi materijala poput drva, bronce, željeza, stiropora i gipsa – samo su neki segmenti stvaralaštva kipara Petra Ujevića.

Rođen u Krivodolu pokraj Imotskog 1961. godine, Ujević je studirao na Akademiji likovnih umjetnosti kod profesora Stipe Sikirice, Želimira Janeša i Branka Ružića. Većinu svojega radnog vijeka proveo je kao slobodni umjetnik, dok se u ranijim godinama intenzivno bavio izradom kiparskih scenografija za film. Njegovo maštovito i svestrano kiparstvo spontano nas navodi da mu potražimo zajednički nazivnik i da se zapitamo ne samo o suštini kiparske ekspresije nego i o značenju „stila” kao odrednice likovne poetike umjetnika. Je li moguće ostvariti se kao umjetnik na toliko različitih polja kiparstva? Ujevićeva umjetnost dokazuje da itekako jest, no za to su potrebne i stanovite predispozicije. Prije svega, potrebno je poznavati materijal s kojim se radi i efekte koji se njime mogu postići. Potrebno je predvidjeti suodnos koji stvoreni objekt čini s prostorom oko sebe i osjetiti njihovu cjelinu. Potrebno je biti otvorena i zaigrana uma i znati pronaći inovativno rješenje na zadanu temu. Za sve to treba znanje, iskustvo i mnogo, mnogo rada. I ne samo to – treba proživljavati i promišljati kiparstvo.

Gledajući male brončane plastike, poput Puža ili Stonoge, koji nas mame da ih pomilujemo i zavučemo prste u sve njihove udubine; ili brončane figuralne grupe, često religiozne ili filozofske, u kojima kipar suprotstavlja ritmizirane, usitnjene površine tijela i pravilne glatke plohe mizanscene naglašavajući organičnost živoga naspram hladnoće neživoga; ili pak jedan od Ujevićevih Oblaka od stiropora, lagan i stiliziran poput onih iz crtića ili dječjih predstava, i sami smo svjedoci različitim no jednako uspjelim rješenjima ovog kreativnog i sveobuhvatnog majstora profesionalca.

Ovaj sažeti opis kiparskog opusa Petra Ujevića poziv je za razgledavanje zanimljive i vrijedne izložbe skulptura.

“Pozoji, pesjaneki I pekinezeri – strašne zvijeri međimurske”

U petak, 10. lipnja, u prostorima „Riznice Međimurja“ održana je promocija triju knjiga čakovečkog autora Krunoslava Mikulana.

Na promociji su predstavljena tri romana za djecu; prve dvije knjige iz ciklusa Zmajeve družine „Zmaj ispod Starog grada“ i „Škola u opasnosti“ te prvi dio niza knjiga o psećem tajnom agentu Princu „Pekinezer Princ u službi Njezina Visočanstva“.

Na početku je okupljene pozdravila ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan, a u programu koji je moderirala Janja Kovač uz autora je sudjelovala i urednica sviju triju knjiga Dubravka Težak. Težak je govorila o Mikulanovim romanima iz perspektive nacionalne produkcije dječje književnosti, posebno fantastike, ističući da ovi romani dolaze u vrijeme kad nema drugih sličnih romana. Stoga smatra da su sva tri romana dobro prihvaćena od strane publike te da za čitalačku publiku nema straha.

Krunoslav Mikulan govorio je o romanima iz perspektive autora. Osvrnuo se na svoja prva književna djela koja su nastala još u osnovnoškolskim klupama, početke osmišljavanja romana o četvero prijatelja (Morani, Niki, Vatroslav i Sebastijanu) koji tvore Zmajevu družinu, interes za nadnaravna bića koja su lajt-motiv svih romana, smještanju radnje u stvarne međimurske lokacije. Priča o Zmajevoj družini te tajnom agentu Princu nastavlja se i dalje s obzirom na činjenicu da je autor najavio daljnje nastavke.

Poseban gost promocije bio je glavni lik „Pekinezera Princa“, tj. sam Princ, kućni ljubimac autorove obitelji.

Nakon gotovo jednosatne promocije pred ispunjenom multimedijalnom dvoranom, druženje je nastavljeno uz domjenak. Vjerni čitatelji mogli su dobiti i autorov autogram u knjige po sniženim cijenama. Promociju je izvođenjem svojih autorskih pjesama obogatila međimurska kantautorica Lea Šprajc.

Ukoliko ste propustili promociju i priliku za kupnju knjiga, možete ih naručiti na stranicama Naklade Ljevak po povoljnijim cijenama: https://www.ljevak.hr/8437-krunoslav-mikulan

U petak, 10. lipnja 2022. godine u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja održat će se promocija knjiga Krunoslava Mikulana iz ciklusa Zmajeva družina („Zmaj ispod starog grada“ i „Škola u opasnosti“) te novog serijala o psećem agentu Princu („Pekinezer Princ u službi Njezina Veličanstva“).

U svojim knjigama autor obilato koristi motive iz usmeno-predajne baštine Međimurja, poput predaje o zmaju Pozoju, vilama, vješticama, vukodlacima, pesjanekima.

Uz autora nam na predstavljanje dolazi i urednica svih triju naslova, gospođa Dubravka Težak. Svi naslovi tiskani su u nakladi "Ljevak" i moći će se nabaviti po promotivnim cijenama.

Glazbeni gost na predstavljanju knjiga je Lea Šprajc, a program vodi kustosica Janja Kovač.

U povodu Dana grada Čakovca, Muzej Međimurja Čakovec priredio je izložbu slika Željka Lesara. Izložba je otvorena u petak, 27.5.2022. u Izložbenom salonu.

Ovaj renomirani umjetnik, rođeni Čakovčanin, dugo godina živi i radi u Zagrebu. Član je HZSU  i HDLU, a izlagao je do sada na četrdesetak samostalnih i na desetak skupnih izložbi. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na slikarskom odjelu u klasi prof. Jordana. Ima status slobodnog umjetnika.

Na otvorenju izložbe pod nazivom "Arhajski torzo", u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec, izloženo je trinaest njegovih slika ženskih motiva u tehnici uglen/akrilik na platnu, dimenzija 150x140 cm.

Otvorenje su uveličali gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, likovni kritičar iz Zagreba, ujedno i autor predgovora u katalogu, Milan Bešlić, muzejska savjetnica Erika Nađ Jerković zaslužna za postav izložbe, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan te brojni posjetitelji. Iz zanimljivog izlaganja Milana Bešlića izdvajamo tek nekoliko rečenica o Lesarovu likovnom opusu:

„...Upravo u tom kontekstu može se čitati i novi ciklus slika Željka Lesara kojega je pokrio indikativnim naslovom: Arhajski torzo. Naime, slikar podcrtava samim naslovom značenjsku odrednicu ciklusa kazujući da usustavljuje dosadašnju vlastitu produkciju na istoj temi i u istom slikarsko/crtačkom postupku. Podvlači tradicijsku sastavnicu novog ciklusa na čijim je premisama koncipirao i dosadašnju vlastitu produkciju koju u ovoj seriji radova inventivno produbljuje dobro znanom crtačkom vještinom i većim unosom boje, gdjekad i po cijeloj površini naglašavajući njezinu značenjsku vrijednost. Ova pikturalna komponenta nije potisnula crtu, naprotiv, osnažila je njezinu elementarnost crtačkom vještinom zaokružujući formu u cjelovito likovno djelo u kojemu čitamo jasne otiske Lesarove autorske osobnosti. Čini se da crtač ne baštini samo veliko europsko crtačko iskustvo nego znalački tangira i dalekoistočno, poglavito ono kineske i japanske provenijencije.

Serijom novih radova u ciklusu Arhajski torzo, Željko Lesar nedvojbeno učvršćuje svoju stvaralačku individualnost na postmodernističkim premisama kojima je znalački asimilirao tradicijske vrijednosti. Valja kazati da sam proces asimilacije tih vrijednosti slikar ne razvija u ovom ciklusu njihovim ponavljanjem, nego obnavljanjem, to jest, inventivnom preobrazbom stvara nove vrijednosti u starom mediju i vječnom motivu koje snažno emaniraju vitalnom likovnom izražajnošću“.

Izložba slika Željka Lesara bit će otvorena do  26. lipnja 2022.

Autor fotografija: Silvio Benč

U srijedu 18. svibnja 2022. na Međunarodni dan muzeja, u Muzeju Međimurja Čakovec održana je tradicionalna manifestacija Mali školski kustosi. Podsjetimo se: Mali školski kustosi je kulturna priredba čija je zadaća osvješćivanje mlađih naraštaja o potrebi čuvanja starih predmeta i njegovanja uspomene na ljude i vrijeme kada su bili u svakodnevnoj upotrebi. Na taj način dajemo priliku starinama da kroz male kustose ispričaju svoju priču. To je korisno i poučno jer možemo praviti usporedbu između našeg i prošlog vremena. Nakon svake takve priče shvaćamo da predmeti čine neizmjerno bogatstvo interakcija s ljudima, ali da ljude ne čine sretnima ili nesretnima.

Predmeti su obična pomagala, a sreća ovisi o ljudima i njihovim međusobnim odnosima. Zato se nemojmo zavaravati mišlju da će nas današnja tehnologija učiniti sretnijima od naših prabaka i pradjedova. Ljudi dolaze i odlaze, a predmeti ostaju trajni svjedoci njihove prisutnosti na ovome svijetu. Stoga ih moramo čuvati i paziti, jer kroz njih iskazujemo poštovanje prema svojoj povijesti i ljudima koji su je obilježili.

Čestitamo malim kustosima i mentorima na sudjelovanju i izvrsnoj prezentaciji predmeta. Osobito se zahvaljujemo roditeljima, bakama i djedovima koji su svojim savjetima pomogli djeci da ispričaju priču o kolovratima, prešama, starim satovima, raspelima i fotoaparatima, narodnim nošnjama, peglama na žeravicu i drugim predmetima o kojima smo imali priliku čuti i naučiti na priredbi Mali školski kustosi 2022. Ove godine prijavilo se šest osnovnih škola s ukupno osam kustosa i isto toliko starih predmeta. Evo popisa sudionika:

1. OŠ Belica

Mentorica Emina Kefelja, mag. lik. ped.

Kustosica Tena Novak, 5.a razred

Predmet: međimurska ženska narodna nošnja

2. OŠ Nedelišće, PŠ Dunjkovec

Mentorica: Suzana Baksa, učiteljica

Kustosica: Magdalena Kirić

Predmet: pegla na žeravicu

3. OŠ Štrigova.

Mentorica: Anita Škvorc Branda, prof.

Kustosi: Juraj Valkaj 7.b – kolovrat, Matija Horvat 7.b – preša za vino

4. OŠ Jože Horvata Kotoriba

Mentorica: Romina Volar, učiteljica

Kustos: Lovro Erdelji, 6.b razred

Predmet: stari fotoaparat

5. OŠ Vladimira Nazora Pribislavec

Mentor: Marko Damiš, prof.

Kustosi: Ervin Šoltić 6.a – stari sat, Tara Lesjak 6. a - staro raspelo

6. OŠ Kuršanec

Mentorica: Ida Domišljanović, prof.

Kustos: Roan Posavec 8.a razred

Predmet: rudarska lampa na karabit

Vrijeme događanja: subota, 21.5.2022. od 12 – 14 h

Mjesto događanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja Trg Republike 7, Čakovec

Zbog velike posjećenosti izložbe umjetnika Stephana Lupina: „Lupinizam“ u Muzeju Međimurja Čakovec i brojnih upita građana za susret s umjetnikom, Muzej organizira neformalno druženje s autorom u subotu 21. svibnja 2022. od 12 do 14 sati.

Dođite, osobno se upoznajte i pitajte što Vas zanima.

Posjet Muzeju Međimurja Čakovec i Riznici Međimurja u subotu 21.5.2022. u vremenu od 10 – 14 sati je besplatan povodom Međunarodnog dana muzeja i Dana Grada Čakovca.

Vidimo se!