U nedjelju 16.10.2022. u Čakovcu se održalo sportsko natjecanje:  „Special power league: 16. izdanje nogometnog turnira za djecu i odrasle s teškoćama u razvoju“.  Domaćini i organizatori cjelodnevnog druženja i turnira bili su udruga „Pogled“ iz Nedelišća i NK Sloga Čakovec.

Ideja ovog projekta je druženje i aktivno bavljenje sportom djece i odraslih s teškoćama u razvoju kako bi se i oni mogli integrirati u društvo i biti prihvaćeni.

Dio programa bio je i posjet Starom gradu Zrinskih u Čakovcu i vođeni razgled stalnim postavima Riznice Međimurja. Naši kustosi dočekali su stotinjak djece, njihove trenere i poveli ih u razgled uz stručno vodstvo. Veselo i šaroliko društvo sastojalo se od sljedećih klubova:

HNK Hajduk Split (Udruga Sindrom Down 21 Split),

GNK Dinamo Zagreb (Udruga za sindrom Down-Zagreb),

NK Slaven Belupo Koprivnica (Sportska udruga Veliko srce),

HNK Rijeka (Rijeka 21),

NK Osijek (Centar za odgoj i obrazovanje “Ivan Štark”),

NK Istra 1961 Pula (Škola za odgoj i obrazovanje – Pula),

i NK Sloga Pogled (Udruga Pogled iz Nedelišća).

Većini je ovo bio prvi posjet Čakovcu i našem muzeju, a sudeći prema reakcijama, Riznica im se jako dopala. Napravili smo i jednu zajedničku fotografiju ispred bunara u dvorištu muzeja za sjećanje na ovaj divan posjet. Grad, županija i Muzej podržali su ovu akciju i želimo da što više djece i mladih sudjeluje u ovakvim pozitivnim projektima.

Muzej Međimurja Čakovec i ove se godine pridružio Danima europske baštine, manifestaciji koja se svake godine organizira u cijeloj Europi s ciljem promoviranja bogate europske baštine.

U šest dana, od 3. do 8. kolovoza, održao se niz radionica s lončaricom Đurđicom Horvat na kojima su polaznici upoznali tajne tradicijskog lončarstva, zaštićenog nematerijalnog dobra Republike Hrvatske.

Na radionicama su sudjelovali učenici Gospodarske škole Čakovec, Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, III osnovne škole Čakovec, I osnovne škole Čakovec, članovi Udruge slijepih Međimurske županije, štićenici Doma za starije i nemoćne osobe Ščavničar te polaznici waldorfske skupine Sunčeka dječjeg vrtića Cipelice.

Program je dio aktivnosti Muzeja Međimurja Čakovec, a posebno nove muzejske jedinice Muzeja nematerijalne baštine - Riznica Međimurja, da bude aktivan dionik zajednice u kojoj djeluju i s njom surađuje.

Muzej Međimurja Čakovec u suradnji s nositeljicom vještina Tradicijskog lončarstva na pdoručju sjeverozapadne Hrvatske Đurđicom Horvat organizira interaktivne radionice rada na lončarskom kolu.

U prvom dijelu radionice polaznicima radionice bit će predstavljen pojam nematerijalne baštine, načina zaštite i očuvanja nematerijalne baštine s naglaskom na tradicijsko lončarstvo.

U drugom dijelu će polaznici pod mentorstvom Đurđice Horvat raditi na lončarskom kolu s ciljem izrade predmeta od gline koji će si ponijeti doma.

Radionice su namijenjene učenicima osnovne i srednje škole, studentima, djelatnicima u obrazovnom, turističkom i gospodarskom sektoru te ranjivim skupinama. Ukupno će se održati pet radionica prilagođenih za svaku od navedenih publika.

Program je dio aktivnosti Muzeja Međimurja Čakovec, a posebno nove muzejske jedinice Muzeja nematerijalne baštine - Riznica Međimurja, da bude aktivan dionik zajednice u kojoj djeluju i s njom surađuje.

Radionice su besplatne, a održavat će se od 3. do 8. listopada 2022. godine u prostorima MMČ-a (Muzejski informativni centar) uz obaveznu prethodnu najavu.

Mjesto događanja: Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

Vrijeme trajanja izložbe: 30. 09. – 6. 11. 2022.

Otvorenje: Petak, 30.09.2022. u 18.00 h

Kustosice izložbe: Erika Nađ-Jerković, muzejska savjetnica
Magdalena Vrbanec, kustosica

Izložbom i katalogom skrećemo pozornost na sveukupno javno djelovanje Josipe Gattin Vojtjehovski tijekom četvrt stoljeća u krugu likovnih umjetnika sjeverozapadne Hrvatske te osobito njezin rad na čakovečkoj Pedagoškoj akademiji, gdje je kao voditeljica Katedre za likovnu umjetnost od 1961. do 1975. kontinuirano radila na unapređenju kvalitete izobrazbe budućih likovnih pedagoga. Njezini studenti postali su uspješni likovni pedagozi, umjetnici i kulturni djelatnici u raznim dijelovima Hrvatske, a u Varaždinu i Čakovcu to su Ernest Fišer, Jelena Valkaj, Robert Wrana, Slobodan Benković, Sunčanica Tuk i dr.

Ovo je ujedno prva samostalna slikarska izložba Josipe G. Vojtjehovski na kojoj su izložena djela sačuvana u njezinoj obitelji i čakovečkom Muzeju.

(autoportret) Slika: J.G. Vojtjehovski, Autoportret, 1957.

Josipa Filagić rođena je u Osijeku 1924.  a djetinjstvo je provela u Zlataru i Zagrebu gdje se i školovala. Na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisala se 1946. Diplomirala je na slikarskom odsjeku u klasi prof. Ive Režeka.  Tijekom studija upoznaje kolegu Ivu Gattina s kojim se vjenčala i rodila dijete.  Po završetku studija 1951. dolazi u Čakovec gdje isprva radi na Učiteljskoj školi. Izložba i katalog prate nekoliko faza njezina životna puta i profesionalne karijere u Čakovcu i Varaždinu sve do umirovljenja 1975. Umjetnica je živjela u Čakovcu sve do smrti 1994. godine.U tekstu muzejske savjetnice Erike Nađ-Jerković, autorice koncepta ovog projekta, obrađen je slikaričin životopis te sačuvani slikarski opus Josipe Gattin Vojtjehovski  i njezina izlagačka djelatnost na skupnim izložbama  slikara i kipara Hrvatskog zagorja i Međimurja u razdoblju od 1951. do 1975.

Likovno-pedagoški rad Josipe Gattin Vojtjehovski u razdoblju od 1951. do 1975. godine zasebna je tema koju je istražila  i obradila kustosica Magdalena Vrbanec, koja sudjeluje i u postavu izložbe.
Izložba je popraćena bogato ilustriranim katalogom s više od stotinu stranica  koji govori o umjetnici Josipi G. Vojtjehovski vraćajući nas u neka prošla vremena. Na njegovu grafičkom oblikovanju radila je diplomirana dizajnerica Rusa Trajkova.  (ENJ)

U sklopu VII. međunarodnog Zrinski Art Festivala, Muzej Međimurja Čakovec bio je domaćin dviju izložbi, performansa u atriju, ciklusa kiparskih radionica, predstavljanja stripa i promocije zbirke poezije.

Tema ovogodišnjeg Zrinski Art Festivala bila je SVJETLO I SJENE - tema koja pogađa duboko u sav vidljivi (svjetlo) i nevidljivi (sjene) svijet. Pritom su svjetlo i sjene dio moguće problematike svih kreativnih umjetničkih vrsta: od slikarstva i fotografije do stripa i kolaža; od skulptura i reljefa do prostornih instalacija; od videa, filma, animacija do performansi, kazališnih predstava, kazališta sjena, plesa i glazbe, te ambijentalne (geo-art, ili earth-art) umjetnosti. Zrinski Art Festival sve ih je objedinio i u pregršt umjetničkih događanja u 4 dana trajanja, od četvrtka 8. 9. – nedjelje 11. 9. 2022., posjetiteljima pružio intenzivan umjetnički doživljaj.

U petak 9. rujna 2022. u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja otvorena je Izložba fotografija članova Sekcije za fotografiju Hrvatske udruge umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) pod nazivom SVJETLO I SJENE. Izlažu: Janko Belaj, Saša Ćetković, Nina Đurđević, Hrvoje Grgić, Lorna Kijurko, Damir Klaić, Iva Lulić, Anto Magzan, Mario Majcan, Miro Martinić, Alan Matuka, Ratko Mavar, Zoran Osrečak, Zaneto Paulin i Mario Periša. Izložba ostaje otvorena do 30. rujna 2022. godine. Na otvorenju izložbe govorili su likovna kritičarka i kustosica izložbe Branka Hlevnjak, predsjednik Sekcije za fotografiju ULUPUH-a Janko Belaj te ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan Iz predgovora Branke Hlevnjak u katalogu izložbe saznajemo kako su se na poziv ovogodišnjeg Zrinski Art Festivala da se fokus razmišljanja i kreacija usmjeri na svjetlo i tamu, otvorile autorima fotografima brojne mogućnosti različitog, uvijek autorski obilježenog pristupa ovoj poticajnoj temi. Katkad to su jaki kontrasti snimljenih prizora, katkad doslovne igre svjetla i sjena, jedne od omiljenih i nepresušnih tema još od početaka moderne fotografije dvadesetih godina dvadesetog stoljeća. Varijacije na tu temu igre neobičnosti i iznenađenja, nastaju s predmetnim aranžmanima, ili su dio snimljenih urbanih ili prisnih ugođaja i prizora koji su u rasponu od erotike do autobiografija, portreta ili kulturnih zbivanja. Koliko fotografa toliko i raznolikih zapisa te slikovite i duhovite igre, bilo iz visokog rakursa ili sasvim niskog, sjene će se rado poigrati na tu temu.

Izložba ostaje otvorena do 30. 9. 2022. u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja.

Istu večer sat kasnije, u 19 h Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec otvorena je skupna izložba konceptualnih umjetnika pod nazivom LIGHT & SHADOW. Izlažu: Marijan Mirt, Ivana Mrčela, Ranko Ajdinović, Filip Novak, Dušan Vugrinec Vugi, Korana Gjalski Filipović, Iva Ružić, Arjun Šardi Puri, Diana Nazor Čorda, Brane Širca, Mirjana Drempetić Hanžić, Vesna Špoljar, Doroteja Cerovec, Nives Kocijan, Helena Hlišć. Izložbu su otvorile ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan i kustosica izložbe Branka Hlevnjak.

Izložba ostaje otvorena do 25. 9. 2022. u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec.

Večer je završila performansom „Kralj Sunca“ kojeg je izveo Piceferaj iz Splita.

Uz izložbe i performans u prostorijama Muzeja Međimurja kroz četiri dana održavale su se i kiparske radionice pod nazivom „EKSPERIMENT DUŠE“. Voditelji radionica bili su Arpad Slančik i Blanka Klaić. Polaznici su radili odljeve svojih lica i zatim ih pretvarali u staklo. Izložba radova polaznika kiparske radionice Eksperiment duše otvorena je u nedjelju 11. rujna 2022. u 17. 30 sati.

U nedjelju 11. 9. 2022. u Multimedijalnoj dvorani održane su i promocije zbirke poezije „NEURA“ Siniše Kolarića te predstavljanje stripa „BEZ BRKOVA“ Davora Schunka.

Višegodišnja suradnja Zrinski art festivala i Muzeja Međimurja Čakovec već je uhodana praksa i svake godine dobiva nove konture koje oplemenjuju naš muzej, a Festivalu pružaju sve prepoznatljiviji identitet. Umjetnički direktor festivala je Damir Klaić Ključ.

Mjesto događanja: Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

Vrijeme trajanja izložbe: 9. 09. – 17. 09. 2022.

Otvorenje: Petak, 9.09.2022. u 19.00 h

Kustos izložbe: Branka Hlevnjak

Izložba fotografija je postavljena u sklopu programa VII. Međunarodnog Zrinski Art Festivala.

Tema ovogodišnjeg Zrinski Art Festivala su Svjetlo i sjene - tema koja pogađa duboko u sav vidljivi (svjetlo) i nevidljivi (sjene) svijet. Pritom svjetlo i sjene su dio moguće problematike svih kreativnih vrsta: od slikarstva i fotografije do stripa i kolaža; od skulptura i reljefa do prostornih instalacija; od videa, filma, animacija do performansi, kazališnih predstava, kazališta sjena,  plesa i glazbe, te ambijentalne (geo-art, ili earth-art) umjetnosti.

Jer svjetlo je ono koje može obojati sav naš svijet, ne samo fizički, doslovno, nego i simbolički. Da bi ga bolje vidjeli treba nam tama. Da bi ga razumjeli trebaju nam sjene.

Naše svjetlo su i naši mladi kreativci, mladost koja mora i može prebroditi sve sjene koje su se nadvile na svakodnevicu i razoriti tamu koja vlada tamo gdje nema svjetla.

Svjetlo u kulturi i umjetnosti donose i umjetnici svojim viđenjem svijeta.  Svijet se gleda očima individualca i zato je tako šarolika slika o njemu. Svjetlo i sjene mogu poslužiti kao alat za oblikovanje ideja, kao što mogu biti dio metaforičkih, simboličkih i inih predodžbi...

Mr.sc. Branka Hlevnjak, Prof. povijesti umjetnosti, likovna kritičarka

AUTORI:

1. SLIKE/KOLAŽ/GRAFIKE/STRIP

RANKO AJDINOVIĆ

FILIP NOVAK

IVANA MRČELA

IVA RUŽIĆ

BENO ARTNAK

KORANA GJALSKI FILIPOVIĆ

DIANA NAZOR ČORDA

BRANE ŠIRCA

• FOTOGRAFIJE

DOROTEJA CEROVEC

VESNA ŠPOLJAR

NIVES KOCIJAN

HELENA HLIŠIĆ

DUŠAN VUGRINEC VUGI

KRUNOSLAV VEČENAJ

• DIZAJN

SUZANA BAILA

• SKULPTURE

MARJAN MIRT

ARJUN SARDI PURI

• INSTALACIJE

ARPAD SLANČIK / BLANKA KLAIĆ

MIRJANA DREMPETIĆ HANŽIĆ

PIA VINKA KLAIĆ

Mjesto događanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja

Vrijeme trajanja izložbe: 9. 09. – 29. 09. 2022.

Otvorenje: Petak, 9.09.2022. u 18.00 h

Kustos izložbe: Branka Hlevnjak

Izložba fotografija je postavljena u sklopu programa VII. Međunarodnog Zrinski Art Festivala.

Branka Hlevnjak, likovna kritičarka i kustosica izložbe o izložbi:

„Kada je riječ o fotografiji ili svjetlopisu, kako to hrvatski prijevod lijepo opisuje, odmah asociramo na svjetlo i tamu jer jedino u toj sprezi nastaju svjetlosni zapisi: bez tame ne vidimo svjetlo, bez sjene ne vidimo obrise, nestaje nam predodžba prostornosti i napokon, ako se krećemo bez sjene, priželjkujemo svjetlo, taj reflektor s neba, ili makar sjaj iz naših urbanih ili kućnih svjetiljki, ili blitz iz fotoaparata (doduše taj izbjegavamo jer kvari fine nijanse boja i međutonova, a očima dodaje nemogući refleks). Na poziv ovogodišnjeg Zrinski Art Festivala da se fokus razmišljanja i kreacija usmjeri na svjetlo i tamu, otvorio je autorima brojne mogućnosti različitog, uvijek autorski obilježenog pristupa poticajnoj temi. Katkad to su jaki kontrasti snimljenih prizora, katkad doslovne igre svjetla i sjena, jedne od omiljenih i nepresušnih tema još od početaka moderne fotografije dvadesetih godina dvadesetog stoljeća. Varijacije na tu temu igre neobičnosti i iznenađenja, nastaju s predmetnim aranžmanima, ili su dio snimljenih urbanih ili prisnih ugođaja i prizora koji su u rasponu od erotike do autobiografija, portreta ili kulturnih zbivanja. Koliko fotografa toliko i raznolikih zapisa te slikovite i duhovite igre, bilo iz visokog rakursa ili sasvim niskog, sjene će se rado poigrati na tu temu. Na posljetku sjetimo se bajke o Peteru Panu koji je ostao bez vlastite sjene. Što bismo mi učinili kad bi nestale sve sjene koje nas okružuju?“

AUTORI FOTOGRAFIJA:

1. Janko Belaj (Zagreb, 1965.)

Zagrebački je fotograf i grafičar koji se rano zaputio u svijet ovih tehnika. Prvi su mu radovi objavljeni koncem 70-tih godina, a od tada je fotografijama opremio više izložaba i monografija s područja povijesti umjetnosti (MUO, Muzejski prostor, Mimara, Narodna galerija u Ljubljani…). Radio je za niz raznih izdavača, marketinških agencija i dizajnerskih kuća (X-Press, Školska knjiga, Kult, OFM, CWH, Hand Design, McCann…). Godine 1998. osniva prvi domaći portal posvećen fotografiji (fotozine.org). Član je Sekcije za fotografiju ULUPUH-a, grupe Kadar 36 i HZSU-a. Uz niz skupnih izložaba, izlagao je reprodukcije i rekonstrukcije opusa I. K. Rangera u tri navrata u Lepoglavi, te samostalno “Svjetlopise” u Budvi i Solinu, “Iće i piće. Prije” u Zagrebu i Sisku, “Svjetlopise druge” i izbor kolor-fotografija iz kolekcije “Svjetlopisa” pod nazivom “Nesebični krajolici” u Sisku. Izbor iz kolekcije “Moj Klobuk” pokazuje u Koprivnici i Sarajevu, kolekciju “Samoubojitog Kosturka” u zagrebačkoj galeriji ULUPUH, s trojicom kolega izlaže “Srca Istre” u Rovinju, a za Muzej grada Požege radi seriju “790 godina / Požega u oku”. Treći ciklus crno-bijelih pejzaža pod nazivom “Svjetlopisi treći – široki vidici” pokazuje u Svetom Ivanu Zelini.

• Saša Ćetković (Zagreb, 1968.)

Završio je u Zagrebu Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna na odjelu fotografije. Treća je generacija fotografa u obitelji koja se posvetila fotografiji. Izlagao je na više od 50 skupnih žiriranih izložbi i 12 samostalnih u zemlji i inozemstvu. Član je ULUPUH-a i HZSU-a.

• Nina Đurđević (Brežice, Slovenija, 1980.)

Završila je Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu, smjer Filmsko i televizijsko snimanje te master program za fotografiju na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Članica je ULUPUH-a i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Redovno izlaže od 1998. godine i do sada je ostvarila četrdesetak skupnih i samostalnih izložba.

• Hrvoje Grgić (Zagreb, 1955.)

Iskušava (sebe i) fotografiju od novinske, reportažne, portreta, komercijalne i aplicirane fotografije kao i izlagačke. Rado promišlja (alternativno) razloge, utjecaje realnog trenutka na imaginarno/emotivno, na radne procese, kreiranje i finaliziranje/materijaliziranje ideje kroz medij fotografije, ali i srodne likovne tehnike. Autor pri svojim istraživanjima često koristi i atipična sredstva, pomagala i metode… Istražujući granice danog kao i eventualnu mogućnost transcendiranja /izlazak iz okvira, ovaj puta reinerpretira, kroz svijetlo s jedne strane i nužno prisutnu (u kadru) sjenu s druge transformaciju trodimenzionalnog objekta – šuplji valjak – u jednodimenzionalni (sjena/projekcija/transcedencija/ redukcija) prikaz radijantnog kvadrata. Autor smatra da, iako je fenomen poznat i prikazan, ipak nije konačno dorečen, odnosno da dopušta, pa i fascinira i time potiče eksperiment i reinterpretaciju.

• Lorna Kijurko (Ljubljana, Slovenija 1985.)

Odrasla je u Rovinju, a sada živi i radi u Zagrebu. Od 2014. godine posvećuje se vizualnom izražavanju putem medija fotografije. Radove isprepliće s vlastitim iskustvima i umjetničkim djelovanjem služi se kao tragovima interpretacije života. Ne ograničavajući se na određeni žanr, istražuje okolinu često stavljajući naglasak na crno bijeli izričaj. Njeni radovi izloženi su na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Autorica je prepoznatljivog ciklusa umjetničkih aktova “Živost”. Članica je HDLU-a i sekcije za fotografiju ULUPUH-a.

• Damir Klaić-Ključ (Čakovec, 1964.)

Multimedijalni umjetnik. Sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća počeo se baviti fotografijom, a zatim i grafičkim dizajnom. Samostalno je izlagao grafike, plakate i fotografije više od šezdeset puta u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, i Velikoj Britaniji. Sudjelovao je na više od četrdeset skupnih žiriranih izložbi u domovini, Sloveniji i Mađarskoj. Nakon 2010. bavi se konceptualnom fotografijom,

fotoperformansima i instalacijama.

Od 2016. do danas umjetnički je direktor i osnivač “Zrinski Art Festivala”.

• Iva Lulić (Zagreb, 1979.)

Nakon završene gimnazije upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu gdje je 2006. diplomirala povijest umjetnosti i etnologiju. Fotografskunaobrazbu stekla je na Arhitektonskom fakultetu – Studij dizajna, gdje je slušala i polagala trogodišnji izborni kolegij Fotografija i film. Godine 2012. dobitnica je ULUPUH-ove nagrade za najbolju mladu umjetnicu. Profesionalno se bavi fotografijom od 2006. godine djelujući kao nezavisna fotografkinja. Članica je ULUPUH-a i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika - HZSU-a.

• Anto Magzan (Zenica, 1979.)

Od 1998. živi i radi u Zagrebu. Profesionalni put započinje u Večernjem listu, a nastavlja ga u foto agenciji Pixsell. Od 2017. djeluje kao samostalni umjetnik te se paralelno posvećuje umjetničkoj, novinskoj i komercijalnoj fotografiji. Do sada je izlagao na osam samostalnih i više od pedeset skupnih izložbi. Član je Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i ULUPUH-a gdje predsjeda Nadzornim odborom.

• Mario Majcan (Zagreb,  1966.)

Upisao je Muzičku akademiju u Zagrebu 1985. godine. Zaposlio se na HRT-u 1991. g. Fotografiju je prvi puta izlagao u Umjetničkom paviljonu na izložbi “Hrvatska fotografija” 1994.g. Nakon toga je imao više samostalnih i grupnih izložbi. Najčešće djeluje na polju reklamne, arhitektonske i portretne fotografije. Član ULUPUHa je od 2008. godine.

1. Miro Martinić (Zagreb, 1967.)

Od 1994. u potpunosti se posvećuje fotografiji kao životnom pozivu. U svojoj karijeri radi reportaže, portrete, fotografiju arhitekture, modna snimanja, ilustracije i uvijek pronalazi načina da pokaže svoj osobni pristup, nikad nametljiv, a opet prepoznatljiv i sasvim drugačiji. U profesionalnom angažmanu surađuje sa mnogobrojnim tvrtkama i kulturnom scenom. Također intenzivno radi na njegovanju starih fotografskih tehnika.

1. Alan Matuka (Zagreb, 1966.)

Fotografijom se počeo baviti u ranoj mladosti, da bi se u ranim 90-tim preselio u London radi stručnog studija i daljnjeg usavršavanja. 1992.-93. završio je A stupanj, smjer fotografije (slušao fotografiju i umjetnost i obrt) na London College of Printing. Od 1995 radi kao samostalan umjetnički fotograf u svom studiju. Sredinom 2001. seli se u Zagreb gdje otvara fotografski studio i nastavlja umjetnički i komercijalni rad. Alan Matuka je stalni član RPS-a (Royal Photographic Society of Great Britain), ULUPUH-a i Zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske. Lista klijenata mu se uglavnom sastoji od internacionalnih reklamnih i design agencija, te direktnih klijenata iz industrije.

1. Ratko Mavar

Fotograf – samostalni umjetnik. Završio je fotografiju na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna. Profesionalno se bavi umjetničkom, reklamnom i novinskom fotografijom. Član je ULUPUH i HZSU. Dobitnik je mnogih fotografskih nagrada u zemlji i inozemstvu. Autor je fotografija na više plakata, nosača zvuka, fotomonografija i knjiga. Održao je 10 samostalnih izložbi, a sudjelovao ili žirirao više skupnih. Razvio je originalni umjetnički projekt Body Art Photo.

1. Zoran Osrečak (1962.)

Profesionalni i umjetnički fotograf koji djeluje u Svetom Ivanu Zelini i Zagrebu. Fotografijom se bavi od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu, odsjek fotografije, radi kao profesionalni fotograf i snimatelj. Umjetnički djeluje na velikom broju skupnih te je autor je pet samostalnih fotografskih izložbi u zadnje četiri godine. Član je ULUPUH-a.

1. Zaneto PAULIN (pravo ime Ivan Kustić)

Medijski je manipulator, fotograf, novinar, grafički dizajner, producent, glazbeni kritičar.

1987. / Producent i koautor multimedijalnog koncepta:

GLAMOUR IZA VELVETNE ZAVJESE / GLAMOUR BEHIND THE VELVET CURTAIN premijerno prikazanog

na samostalnoj izložbi u najznačajnijoj europskoj fotogaleriji IL DIAFRAMMA u Milanu na poziv jednog od najznačajnijih europskih teoretičara fotografije Lanfranca COLOMBA.

2009. / Dobitnik specijalne nagrade na fotografskom natječaju THE MOST SIGNIFICANT PHOTOGRAPH OF A CONTEMPORARY WORK OF ART, Biennala u Veneciji.

2009. za vizualnu interpretaciju instalacije TWENTYTWO LESS TWO, legendarnog talijanskog umjetnika

Michelangela Pistoletta. Izlagao u grupi nagrađenih autora tog natječaja u palači CÀ GIUSTINIAN, sjedištu umjetničkog Biennala u Veneciji 2010.

2011. - 2022. / Autor nekoliko desetaka multimedijalnih samostalnih izložbi, između ostalih, projekta ARHENNALE (posvećen Biennalu arhitekture u Veneciji 2010.), RONDO ISTRIANO (izbor iz desetogodišnje fotografske arhive portreta Istriana, 2013.), FUNDAMENTALZ (personalna posveta Art Biennalu u Veneciji 2014.), FREEZPACE (analiza Biennala arhitekture u Veneciji 2018.), ISTRIAN 21st CENTURY LEGENDS (2021.), ART MASTERPIECES ACCORDING TO Z@N (2022.) itd.

Sve koncepte realizira u vlastitom, originalnom fotografskom formatu THUMBNAILS.

SVJETLO I SJENE
Tema ovogodišnjeg Zrinski Art Festivala su Svjetlo i sjene - tema koja pogađa duboko u sav vidljivi (svjetlo) i nevidljivi (sjene) svijet. Pritom svjetlo i sjene su dio moguće problematike svih kreativnih vrsta: od slikarstva i fotografije do stripa i kolaža; od skulptura i reljefa do prostornih instalacija; od videa, filma, animacija do performansi, kazališnih predstava, kazališta sjena, plesa i glazbe, te ambijentalne (geo-art, ili earth-art) umjetnosti.

Jer svjetlo je ono koje može obojati sav naš svijet, ne samo fizički, doslovno, nego i simbolički. Da bi ga bolje vidjeli treba nam tama. Da bi ga razumjeli trebaju nam sjene.

Naše svjetlo su i naši mladi kreativci, mladost koja mora i može prebroditi sve sjene koje su se nadvile na svakodnevicu i razoriti tamu koja vlada tamo gdje nema svjetla.

Svjetlo u kulturi i umjetnosti donose i umjetnici svojim viđenjem svijeta. Svijet se gleda očima individualca i zato je tako šarolika slika o njemu. Svjetlo i sjene mogu poslužiti kao alat za oblikovanje ideja, kao što mogu biti dio metaforičkih, simboličkih i inih predodžbi...

Uostalom, za vlastite ideje zasvijetlit će vam „žaruljica“ u glavi!

Ovu temu Zrinski Art Festivala treba shvatiti i doslovno i prenesenog značenja kao:
- svjetlosni show
- promišljanje o svjetlu i sjenama
- kreativna igra

Mr.sc. Branka Hlevnjak, Prof. povijesti umjetnosti, likovna kritičarka

ORGANIZATORI:
Bast-Art, ULUPUH, Muzej Međimurja Čakovec

POKROVITELJI:
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Čakovec, HEP

MJESTO ODRŽAVANJA:
Muzeja Međimurja Čakovec – atrij, Izložbeni salon, Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Centar za kulturu Čakovec

UMJETNIČKI SAVJET:

Mr.sc. Branka Hlevnjak, prof. povijesti umjetnosti , Likovna kritičarka

Maša Hrustek Sobočan, prof. i dipl. povjesničar umjetnosti, viša kustosica i ravnateljica u Muzeju Međimurja Čakovec

Nikolina Mekovec, plesni pedagog i koreograf

Damir Klaić, ULUPUH

UMJETNIČKI DIREKTOR FESTIVALA:

Damir Klaić, ULUPUH

Na samu godišnjicu otvorenja novog Muzeja nematerijalne baštine Riznice Međimurja, 9.7.2022., u prekrasnom ambijentu atrija Starog grada Zrinskih u Čakovcu održan je koncert pod nazivom „Iz srca međimurske popevke – koncert Riznici Međimurja za 1. rođendan“.

Međimursku popevku interpretiralo je 11 međimurskih izvođača: Neven Kolarić, Ivan i Anka Lisjak, Marija Magdalena Kočila, Lidija Bajuk, Josip Brdar & glazbeni sastav Maruleki, Krunoslav & Martin Lajtman, Lea Šprajc, Zbor Pučpuljike, Tamara Korunek & Marko Žerjav, Nikola Grabar & Marino Tomasović, Cecilija Merkač Hudopisk. Atrij je bio u potpunosti ispunjen, a izvođači su oduševili publiku. Uz manji broj tradicionalnih interpretacija, velika većina izvođača odlučila je napraviti iskorak i popevku interpretirati vlastitim modernim izričajem. Dobro raspoložena publika uživala je gotovo dva sata u tom nesvakidašnjem događaju. Repertoar se sastojao od jednostavnijih izvedbi do maestralnih interpretacija za publiku s ponešto profinjenijim ukusom. U reprezentativnom i savršeno akustičnom prostoru atrija palače Zrinskih koncert je dobio dodatnu dimenziju i u pogledu kvalitete ozvučenja koje je i više nego zadovoljilo. Tako se opet, po zna koji put, pokazalo kako je atrij upravo idealan za ovakve glazbene događaje.

U uvodu programa posjetiteljima su se obratili ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan kao domaćin i međimurski župan Matija Posavec. U svom pozdravnom izlaganju Maša Hrustek Sobočan je naglasila udvostručenje broja posjetitelja u odnosu na vrijeme prije otvorenja Riznice, kazavši da je to rezultat maštovito i stručno postavljenih postava novog muzeja, ali i „vrijednog rada muzejskih djelatnika i njihove suradnje s lokalnom zajednicom, udrugama, kulturnim društvima u cilju njegovanja međimurske kulturne baštine“. Župan Matija Posavec pak je pridodao kako se Međimurje ponosi temeljitom obnovom Staroga grada i uređenošću novih muzejskih postava u Riznici Međimurja. Usto je najavio veći broj dodatnih ulaganja u kulturnu baštinu i međimursku turističku ponudu. Svečanosti su nazočili i drugi uzvanici i ugledni građani Čakovca i Međimurja, među kojima i saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić te čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini.  

Program su izvrsno vodili Janja Kovač i Ivan Novak, a na kraju večeri rezala se i torta Riznici za 1. rođendan.

Stari grad Čakovec u svakom je pogledu riječi postao ponos grada Čakovca i čitavog Međimurja, ali i vrhunska kulisa mnogim kulturnim događanjima te trenutno proživljava svoju najživlju godinu.

Fotografije: Silvio Benč