Tri dana znanja, razmjene iskustava i novih poznanstava
Trodnevni znanstveno-stručni skup 18. Hrvatsko-slovenske etnološke paralele, održan od 9. do 11. studenog 2026.g. u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja u Čakovcu, uspješno je priveden kraju. Nakon dvodnevnih izlaganja, treći dan sudionici su proveli na zajedničkom izletu Međimurjem.
Hrvatsko-slovenske etnološke paralele su zajednički projekt Hrvatskog i Slovenskog etnološkog društva koji je započeo 1981. godine u bijenalnom formatu te s izmjenom domaćina na hrvatskoj i slovenskoj strani. Dosad je održano 17. skupova, a čakovečko je bilo 18. izdanje tog najdugovječnijeg projekta suradnje između dvaju susjednih društava. Susret koji je ove godine uz hrvatsko i slovensko etnološko društvo organizirao i Muzej Međimurja Čakovec, još je jednom potvrdio važnost dugogodišnje hrvatsko-slovenske suradnje, stručnog dijaloga i zajedničkog promišljanja o očuvanju i istraživanju kulturne baštine.
Tijekom dvodnevnog programa, pod ovogodišnjom temom „Glazba, ples i dinamika promjena”, okupila su se 33 izlagača iz Hrvatske i Slovenije koji su kroz etnološka, muzikološka i muzeološka istraživanja i ukupno 27 predavanja otvorili niz zanimljivih pitanja o tradicijskoj glazbi, plesu, običajima i njihovim promjenama u suvremenom društvu. Izlaganja i druženje etnologa potaknula su konstruktivne rasprave, razmjenu znanja i iskustava te otvorila nove perspektive za daljnja istraživanja. Posebna pozornost posvećena je međimurskoj popevki i njezinu značaju za kulturni identitet Međimurja, ali i brojnim drugim temama koje svjedoče o bogatstvu i raznolikosti tradicijske kulture s obje strane granice.
Važan dio susreta činilo je i neformalno druženje, posebice kroz večernji program „Etno jam”, uz zvuke tradicionalne međimurske popevke, kojim su sudionici imali priliku doživjeti dio glazbene baštine kraja u kojem su se okupili. Treći, ujedno i završni dan obilježio je zajednički izlet Međimurjem, tijekom kojeg su sudionici imali priliku pobliže upoznati kulturnu, povijesnu i tradicijsku baštinu domaćina. Time je stručni program dobio i doživljajnu dimenziju. Osamnaeste Hrvatsko-slovenske etnološke paralele završile su novim spoznajama i povezivanjem stručnjaka iz dviju zemalja uz zajedničku poruku da se kulturna baština najbolje čuva onda kada se o njoj istražuje, razgovara, dijeli znanje i surađuje.
