Nakon Koprivnice i Varaždina, izložba o životu i djelu dugo prešućivanog hrvatskog povjesničara dr. Rudolfa Horvata (Koprivnica, 14. ožujka 1873. - Zagreb, 25. svibnja 1947.) otvorena je i u Čakovcu. U multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja, Horvatov opus predstavili su autori stručne koncepcije izložbe i tekstova: viši kustos Muzeja grada Koprivnice, Dražen Ernečić, muzejska savjetnica Gradskog muzeja Varaždin Spomenka Težak te viša kustosica Muzeja Međimurja Čakovec Ana Šestak.
Posjetitelje je pozdravila ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan, a samu izložbu otvorio je ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini. Autori izložbe predstavili su dr. Rudolfa Horvata s aspekta njegova zasebnog doprinosa povijesti Koprivničkog kraja, Grada Varaždina i Međimurske županije. Ana Šestak je u svom izlaganju, među ostalim, citirala hrvatskog književnika i predsjednika čakovečkog ogranka Matice hrvatske, prof. dr. Zvonimira Bartolića, koji je u svojoj uvodnoj napomeni pretiska Horvatove „Poviesti Međimurja“ iz 1993. godine napisao da smo „svi mi, netko više netko manje, svoja prva znanja o Međimurju, znanja o njegovoj teškoj povijesti, stjecali od Rudolfa Horvata“. I doista, nastavila je Šestak, usprkos nekim njezinim nedostacima, i danas gotovo svi koji pišu o povijesti Međimurja konzultiraju ovu knjigu čije je prvo izdanje tiskano prije više od jednog stoljeća.
Kako je na otvorenju istaknuto, dr. Rudolf Horvat je u svom polustoljetnom radu stvorio ogroman pisani i govorni opus o kojem najbolje na slikovit način govore sljedeće brojke: objavio je 56 knjiga iz hrvatske povijesti, što je u prosjeku nešto više od jedne knjige godišnje, u brojnim i raznim novinama i stručnim časopisima objavio je više od 1200 povijesnih članaka, što je iznosilo dva naslova mjesečno te je diljem Hrvatske održao više od 2000 predavanja, gotovo jedno predavanje tjedno. U svom rodnom gradu Koprivnici održao je niz predavanja te napisao i objavio prvu knjigu iz povijesti Koprivnice: „Poviest slob.i kr. grada Koprivnice“1943. godine.
Kao povjesničar napisao je i brojne knjige o povijesti hrvatskih gradova a među njima i „Povijest grada Varaždina“ za koju je dovršio rukopis 1936. g., no knjiga je objavljena tek 1993. godine te također i rukopis 1938. za knjigu „Kulturna povijest grada Varaždina“ koja je objavljena 2020. godine. Od posebnog su političkog i društvenog značaja bile i njegove knjige „Poviest Medjumurja“ 1908. i zatim dopunjeno izdanje te knjige „Poviest Međimurja“ 1944. g. U kontekstu vremena i političko-ratnih događanja u to vrijeme i jedna i druga poslužile su kao argumentacija da je Međimurje oduvijek bilo hrvatsko. „Povijest Međimurja“ objavljena je u najnovijem pretisku Matice hrvatske Čakovec 1993. godine.
Obilježavajući 75. godišnjicu njegove smrti Muzej grada Koprivnice, Gradski muzej Varaždin i Muzej Međimurja Čakovec organizirali su tematsku, povijesnu i memorijalnu izložbu s namjerom podsjećanja na njegov život i djelo. Izložba se može pogledati u multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja do 11. studenoga 2022. godine.
