Ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan, opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin, ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma Nataša Ivančević te autorica izložbe i viša kustosica Tajana Vidović.

Gostujuća izložba o životu i djelu Ljube Kuntarića u Hrvatskom muzeju turizma u Opatiji

U spomen na 100. obljetnicu rođenja te povodom 10. godišnjice smrti skladatelja i inženjera Ljube Kuntarića, Hrvatski muzej turizma ugostio je izložbu Muzeja Međimurja Čakovec posvećenu njegovu životu i stvaralaštvu. Usred prekrasnog opatijskog perivoja u petak 22. svibnja na impozantnom stubištu vile Angioline svečano je otvorena izložba posvećena našem Međimurcu.

Brojni posjetitelji okupili su se kako bi odali počast autoru čije su melodije obilježile generacije i ostale trajno upisane u glazbenu povijest Opatije, Kvarnera i Hrvatske. Na otvorenju su govorile ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma Nataša Ivančević, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan te autorica izložbe Tajana Vidović, a izložbu je službeno otvorio opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin.

Posebno emotivan trenutak večeri bio je koncert Davida Danijela koji je interpretacijom Kuntarićevih pjesama podsjetio koliko njegova glazba i danas živi među publikom. Otvorenju su prisustvovali i članovi obitelji Ljube Kuntarića – kći Đurđica Eržišnik, unuci Ivor i Nikolina te praunuke koji s velikom predanošću čuvaju uspomenu na njegov život i rad.

Izložba u gostima

U glazbenom te inženjerskom pogledu povezao je različite krajeve Hrvatske – od Međimurja, preko Požege, pa sve do Opatije i Voloskog. Nakon izložbe u Čakovcu (2020.) i Požegi (2025.), gostovanje u Opatiji bio je logičan nastavak povezivanja kulturnih institucija i predstavljanja bogate ostavštine koju čuva Muzej Međimurja Čakovec.

Naslov izložbe na međimurskom dijalektu je „Falat zemlje šteri ima dušu…“ u prijevodu glasi „Komad zemlje koji ima dušu…“. Simbolično asocira na njegovo Međimurje, bogatu ostavštinu i širinu stvaralaštva, ali i toplinu, emociju i dušu koju je unosio u svaku skladbu i svaki građevinski projekt.

U prostranom izložbenom prostoru vile Angioline predstavljena je bogata Kuntarićeva arhivska građa, tlocrti hidrosanitarnih projekata uz hotele kvarnerskoga kraja, osobne fotografije, rukom pisani i tiskani notni zapisi, nagrade, knjižice zabavnih festivala, plakati glazbeno scenskih djela i gramofonske ploče koje donose uvid u njegovu glazbenu i inženjersku djelatnost.

Posebnu atmosferu pedesetih i šezdesetih godina dočarava retro ambijent s namještajem, gramofonom i radio prijemnikom ispunjen glazbom i sjećanjima. Prvi puta javnosti je predstavljen Porin za životno djelo (2009.) – najveće hrvatsko glazbeno priznanje, koje je obitelj Kuntarić posebno za ovu prigodu ustupila.

Ova izložba ponajprije ističe važnost skladatelja – stvaratelja ideje iz koje nastaje melodija kao završni glazbeni proizvod. Kada govorimo o pjesmi, često najprije pamtimo izvođače ili stihove, dok skladatelji ostaju u pozadini. No upravo onistvaraju melodije koje žive među ljudima, koje se prenose na nove generacije i ostaju trajni dio naše kulturne baštine.

Opatijski festival te osnivanje Melodije Istre i Kvarnera

Njegov ulazak u svijet domaće zabavne glazbe obilježen je 1953. godine kada je s pjesmom „Ta tvoja ruka mala“ osvojio prvu nagradu na zagrebačkom festivalu. Suradnja s najvećim imenima tadašnje glazbene scene – Ivom Robićem, Gabi Novak, Betty Jurković, Radojkom Šverko, Markom Novoselom i drugima – afirmirala ga je kao jednog od najvažnijih skladatelja hrvatske zabavne glazbe.

Upravo iz tog razloga, naglasak izložbe stavljen je i na njegov doprinos razvoju opatijske festivalske scene. Opatijski festival, osnovan 1958. godine, ubrzo je postao najvažniji festival zabavne glazbe u tadašnjoj Jugoslaviji, a Kuntarićeve skladbe poput „Ko biseri sjajni“, „U sjeni palme“, „Autobus Calypso“ i „U nedilju, Ane!“ obilježile su njegove zlatne godine. Kuntarić je bio i jedan od inicijatora osnivanja festivala Melodije Istre i Kvarnera (MIK), koji je od 1964. godine promovirao čakavski izričaj i mlade autore zapadnog dijela Hrvatske, a s vremenom postao jedan od simbola glazbenog identiteta Istre i Kvarnera.

Inženjer Ljubo Kuntarić

Iako je široj javnosti najpoznatiji kao skladatelj zabavne glazbe, Ljubo Kuntarić ostvario je iznimnu karijeru i kao građevinski inženjer hidrogradnje. Od 1951. godine živio je u Voloskom, gdje je usporedno razvijao glazbenu i inženjersku djelatnost. Od 1959. radio je u tvrtki Opatijaprojekt, unutar koje je osnovao Hidro-sanitarni odjel. Sudjelovao je u izgradnji kanalizacijskih i vodovodnih sustava te hotelskih kompleksa s vanjskim bazenima punjenima morskom vodom diljem Kvarnera i Istre. Njegov rad ostavio je trag u projektima hotela Ičići, Belvedere u Opatiji, hoteli u Crikvenici, Senju i Plitvičkim jezerima, kao i u brojnim turističkim objektima od Lovrana do Cresa. U malenom gradiću s dušom stvarao je, radio i živio sa svojom obitelji sve do smrti 2016. godine.

Programi uz izložbu

Uz izložbu će se održati i popratni programi - predavanje Tajane Vidović o životu istvaralaštvu Ljube Kuntarića 19. lipnja te autorsko stručno vodstvo izložbom 20. lipnja. Također, publicist Velid Đekić 2. srpnja održat će predavanje posvećeno Kuntarićevu doprinosu rock’n’roll glazbi.

Izložba u Hrvatskom muzeju turizma u Opatiji otvorena je do 5. srpnja, pa ako vas put odvede do Kvarnera, svakako je posjetite.