Mjesto održavanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Trajanje izložbe: 25. 6. – 30. 8. 2026.
Otvorenje: četvrtak, 25. 6. 2026. u 18 sati
Organizator: Grupa Contra Zagreb, Općina Štrigova i TZ Općine Štrigova
Autor stručne koncepcije: Dunja Horvat Weitner
U sklopu 16. Umjetničke kolonije Štrigova otvara se izložba „Misterij ljubavi“ na kojoj će biti predstavljeni crteži i grafike s motivima akta i erotske tematike, koji istražuju odnos tijela, emocija i duhovnosti. Kroz različite grafičke tehnike i crtačke izraze posjetitelji će moći pratiti kako su umjetnici prikazivali ljubav, intimnost, čežnju i ljepotu ljudskog tijela.
Misterij ljubavi
Proces umjetničkog stvaranja oduvijek je ostao obavijen velom tajne. U njegovu ishodištu nalazi se Eros – stvaralačka sila koja pokreće i umjetnika i promatrača, spajajući tjelesno i duhovno, prolazno i vječno. Ova izložba istražuje upravo taj prostor susreta, gdje se ljudsko tijelo pojavljuje kao jedan od najstarijih i najintrigantnijih motiva umjetnosti.
Kroz crteže i grafike akt se otkriva ne samo kao prikaz fizičke ljepote, već kao mjesto na kojem se zrcale čežnja, bliskost, žudnja i potraga za smislom. Urezana linija bakropisa, snažan rez drvoreza ili suptilan potez tuša svjedoče o nastojanju umjetnika da opipljivu materiju pretvori u emotivni i duhovni doživljaj.
Povijest zapadne umjetnosti pokazuje kako je erotika stoljećima oscilirala između slavljenja i zabrane. Od antičkog veličanja nagosti, preko srednjovjekovne sumnje prema tijelu, do renesansnog povratka akta i kasnijih moralnih ograničenja, erotski je motiv ostao trajan izvor umjetničke inspiracije. Upravo su razdoblja cenzure često poticala nastanak najintrigantnijih i estetski najrafiniranijih prikaza ljudske intimnosti.
Posebno nadahnuće za razumijevanje umjetničkog stvaranja pruža Platonov Simpozij, u kojem je Eros opisan kao vječna žudnja za ljepotom i besmrtnošću. Umjetnici su, prema toj misli, „trudni dušom“ – stvaraju djela koja postaju njihovo duhovno potomstvo. Grafički listovi predstavljeni na ovoj izložbi upravo su takvi tragovi čežnje, pretočeni u trajne oblike.
Prava erotska umjetnost ne nudi jednoznačne odgovore niti puku tjelesnost. Ona živi u nagovještaju, igri i tajni, pozivajući promatrača da istodobno osjeti i promišlja. U tom susretu pogled postaje sudionik stvaranja, a čin promatranja gotovo jednako važan kao i čin nastanka djela.
Ova izložba poziva nas da linije, sjene i oblike promatramo čitavim bićem – umom i tijelom. Kako u svom tekstu ističe kustosica izložbe Dunja Horvat Weitner, na ovim djelima biologija i duhovnost napokon se rukuju bez srama, dokazujući da je čin gledanja, baš kao i čin stvaranja, duboko erotičan i svet čin u kojem se, makar na trenutak, dotiče vječnost.
