Od početka 13. stoljeća kao posjednike u Međimurju možemo pratiti ne samo neke od najuglednijih plemićkih obitelji svojega vremena u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, već i obitelji srednjoeuropskoga značaja. Te obitelji imaju veliki utjecaj na politička zbivanja u Kraljevstvu, a neke, kao Zrinski, glavni su akteri u obrani Kraljevstva od Osmanlija. Do posjeda i časti koje su često s njima povezane dolaze zbog svoje vjernosti kralju, a kako je plemstvo stalež koji ratuje ta se vjernost obično dokazivala u bitkama.

Ti ratni sukobi nikad nisu bili samo jednostavan okršaj dviju suprotstavljenih strana. Iza njih uvijek stoji niz okolnosti koje su dovele i utjecale na njih te su kompleksni kao uostalom i život u pograničnim područjima u kasnom srednjem i ranom novom vijeku.

Iako se osmanska opasnost od 16. stoljeća stalno osjećala u Međimurju, ono je prirodno zaštićeno rijekama Murom i Dravom te je svega nekoliko puta ozbiljno bilo ugroženo. No, zbog klimatskih promjena i malih ledenih doba u drugoj polovini 16. stoljeća, tijekom sve hladnijih i dugotrajnijih zima, rijeke i močvare su se zamrzavale te omogućavale upade osmanske vojske tijekom cijele godine. Kako bi zaštitili svoj najvažniji posjed Zrinski su od druge polovine 16. stoljeća izgradili uz rijeku Muru lanac stražarnica i utvrda. Maketa jedne takve stražarnice (čardaka) u omjeru 1:2 izložena je i u našem postavu.