Muzeji stvaraju svoje zbirke na temelju predmeta pribavljenih poglavito otkupom, darovanjem ili terenskim radom i istraživanjem te na drugi zakonom dopušteni način, kako piše u Zakonu o muzejima. Ako bismo spomenute načine pribavljanja predmeta u slučaju našeg Muzeja rangirali po učestalosti prvo mjesto pripalo bi darovanju na drugom mjestu bio bi terenski rad dok su otkupi već dulje razdoblje na začelju ove liste, govoreći ovaj put isključivo iz perspektive likovnih zbirki.
Jedanaest spomenutih zbirki s blizu 8000 muzejskih predmeta svojom brojnošću i likovnim atributima čine značajan dio ukupnog fundusa Muzeja Međimurja Čakovec. Većina predmeta prispjela je u muzej darovanjem ponajprije zavičajnih likovnih umjetnika a potom i drugih hrvatskih ili stranih autora koji su izlagali u Izložbenom salonu MMČ-a. I ovom prigodom kao baštinici zahvaljujemo Ladislavu Kralju-Međimurcu, Luji Bezerediju, Angeli Bek, Pavlu Vamplinu, Pavlu Vojkoviću, Mariji Zidarić, Priski Kulčar, Josipu Grgevčiću, Mihaelu Štebihu i brojnim drugim slikarima i kiparima koji su nam darovali svoja vrijedna djela, što je sukladno pravilima struke trajno zabilježeno u muzejskoj dokumentaciji.
Na podulju listu muzejskih donatora od listopada ove godine upisano je i ime koprivničke akademske slikarice Sunčanice Tuk (Sarajevo, 1944.) koja već nekoliko godina živi i djeluje u Varaždinu. Diplomirala je likovni odgoj na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu 1968. a zatim i slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti 1971. u Zagrebu. Od tada je članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Samostalno je izlagala 26 puta i na stotinjak skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu. U izdanju „Pastorale“ objavljena joj je monografija, čiji je autor Marijan Špoljar. Nekoliko je puta nagrađivana.
Domaća likovna publika imala je priliku pogledati samostalne izložbe Sunčanice Tuk u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja 1993. i u čakovečkom Centru za kulturu 2002. Retrospektivna izložba ove umjetnice bila je priređena u zagrebačkoj Galeriji Prsten (Dom HDLU) 2017. a zatim se mogla razgledati u koprivničkom i varaždinskom muzeju. O slikarskoj osobnosti i kvalitetama Sunčanice Tuk probranim riječima svjedoče likovni kritičari Marijan Špoljar, Ive Šimat Banov, Nada Beroš, Nataša Šegota Lah i Ivica Župana koji je napisao: Sunčanica je iznimna osobnost hrvatskog slikarstva i njezin profinjeni slikarski jezik čudesne konfesionalnosti ide u ono najljepše i najvrjednije što danas imamo u likovnoj umjetnosti (2000.) te da samo autentičan umjetnik može s tako malo materijala otvarati i rastvarati toliki broj krucijalnih pitanja. (2018.)
Muzej Međimurja Čakovec preuzeo je polovicom listopada ove godine donaciju slikarice S. Tuk koja sadrži 42 djela na papiru u različitim tehnikama i poetsko-grafičku mapu „Sunčanica Tuk – Slavko Jendričko 99“ s pet autoričinih sitotisaka. Vrijednost ove donacije je 186.000,00 kuna. Nakon stručne obrade donacija će biti predstavljena publici početkom 2023. Uz iznimnu zahvalnost umjetnici na pomnom odabiru doniranih radova ožalošćeni smo činjenicom da zbog trenutačnog pomanjkanja prostora u muzejskim čuvaonicama nismo mogli preuzeti i vrijedne slikaričine radove na platnima većih formata.
Unatoč potvrđenim kvalitetama obiman opus Sunčanice Tuk dijeli neizvjesnu sudbinu s cjeloživotnim opusima brojnih istaknutih ali i široj javnosti nedovoljno poznatih hrvatskih umjetnika u situaciji kada ne postoji umjetničko tržište niti kontinuirana i smislena politika tj. državna skrb za umjetničke djelatnosti u najširem smislu, što posljedično i jedinice lokalne uprave čini nezainteresiranima, jer se kultura općenito percipira isključivo kao potrošač. Spašavajući što se spasiti da umjetnici uglavnom daruju šakom i kapom, a sreća je ako njihovi radovi dospiju u javne institucije poput muzeja, gdje postupkom inventarizacije postaju zaštićeno kulturno dobro.
Poput većine nepovlaštenog pučanstva u nas i likovni umjetnici su do daljnjeg tek marginalna socijalna skupina, koja obavlja različite poslove boreći se za golu egzistenciju, dok ih se s različitim izlikama besramno žica da poklanjaju plodove svog kreativnog rada za koji su se školovali. Istodobno se podrazumijeva da muzeji planiraju otkup npr. privatnih etno-zbirki, stilskog namještaja ili povijesnih artefakata od građana, dok je otkup od profesionalnih umjetnika poglavito povezan s nekoliko naših nacionalnih muzeja, naravno ukoliko ste se u postojećim uvjetima uspjeli nametnuti kao jedan od nacionalnih likovnih prvaka.
Erika Nađ-Jerković, muzejska savjetnica
