Okrugli stol o životu i djelu Ljube Kuntarića
U sklopu višednevnog obilježavanja 100. obljetnice rođenja skladatelja Ljube Kuntarića, u Galeriji Centra za kulturu Čakovec u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, Muzeja Međimurja Čakovec i Centra za kulturu, održan je okrugli stol „O životu i djelu Ljube Kuntarića“. Bila je to prilika da se o tom glazbenom velikanu, osim njegove glazbene i profesionalne karijere, dozna ponešto o njemu samom kao i njegovom životu.
Ljubo Kutnarić rođen je 20. lipnja 1925. godine u Čakovcu. Već od najranije dobi počinje se baviti glazbom, a paralelno s Gimnazijom, u Varaždinu pohađa Glazbenu školu. U rodnom gradu svira u jazz i zabavnom orkestru, a glazbeno školovanje nastavlja u Požegi. Diplomirao je na hidrogradnju na Tehničkom fakultetu. Kuntarić je većinu svog života živio u Voloskom kraj Opatije, a svojim radom i opusom trajno je zadužio hrvatsku glazbenu kulturu.
Svaki iz svoje perspektive, bilo suradnika ili prijatelja, o Kuntariću i njegovom stvaralaštvu govorili su Goran Crnković, predsjednik riječkog ogranka Matice hrvatske, Jadranka Čubrić iz Hrvatske glazbene unije Primorsko-goranske županije, Hrvoje Hegedušić, glazbenik i producent, počasni član Hrvatskog društva skladatelja, David Vugrinec, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti, Đuro Bel, poduzetnik i predsjednik Zrinske garde Čakovec te Tajana Vidović, kustosica Muzeja Međimurja Čakovec, voditeljica kulturno-povijesnih zbirki i autorica izložbe „Falat zemlje šteri ima dušu“ posvećene Ljubi Kuntariću, a koja je bila postavljena povodom 95 rođendana tog skladatelja. Moderator je bio Dejan Buvač.
Govornici su se osvrnuli na njegovu svestranost i bogat stvaralački opus. Naime Kuntarić je za života skladao više od dvije tisuće skladbi popularne, te 680 sakralne tematike. Skladao je opere, operete, filmsku glazbu, pisao kompozicije za tamburu, mandolinu, 40ak komornih i više od 200 zborskih skladbi, 180 klapskih, te 160 skladbi za djecu. Prisjetili su se kako je uvijek sa sobom nosio neke od svojih radova, najprije notne zapise, a kasnije na novim medijima odnosno na CD-ima i uvijek među glazbenicima tražio tko će izvesti neke od njegovih skladbi.
Ono što također treba napomenuti je i da je bio izuzetno uspješan u svom primarnom zanimanju. Naime bio je inženjer hidrogradnje. 50-tih i 60-tih godina prošlog stoljeća radio je na nekoliko značajnih projekata u Hrvatskoj, primjerice vodovodu Cres – Lošinj.
- Muzej Međimurja Čakovec čuva njegovu ostavštinu, notne zapise, festivalske knjižice, plakate, scenska djela, osobne fotografije, osobnu dokumentaciju. On je bio vrijedan sakupljač svoje vlastite arhive. To je nešto najvrjednije, za osobu koja prepoznaje svoj talent, svoju širinu. On je sve svoje pjesme pisao u jednu malu crnu knjižicu koji smo mi digitalizirali kao i cjelokupnu ostavštinu, rekla je među ostalim Vidović i podsjetila na izložbu „Falat zemlje šteri ima dušu“ koja je također digitalizirana i dostupna na stranicama Muzeja Međimurja Čakovec. Kustosica je uz to najavila postavljanje te izložbe u Požegi, Opatiji i Zagrebu.
U glazbenom dijelu programa nastupila je riječka glazbenica Vivien Galletta, uz klavirsku pranju Aleksandra Valenčića.
