Ostavština velikana u novom ruhu
Prvi školovani, a ujedno i jedan od najvećih međimurskih slikara, Ladislav Kralj Međimurec rođen je 24. travnja 1891. u nekadašnjoj Priločkoj ulici na broju 188 u Čakovcu. Laci je bio četvrto, najmlađe dijete u obitelji Josipa i Barbare Kralj. Živahan dječak koji se u drugome razredu isticao u kaligrafiji, u trećemu razredu vrlo dobro riše, a u četvrtome razredu je njegov likovni rad odlično ocijenjen.
Slikarstvo je počeo učiti u Ostrogonu, a nastavio je na likovnoj akademiji u Budimpešti od 1910. do 1912., kada je unovačen. Služenje vojnoga roka pretvorilo se u trajnu mobilizaciju do kraja 1. svjetskog rata, u kojem mu je život bio spašen zahvaljujući Međimurcu čije ime nije ostalo zapisano. Nakon rata, nastavlja studij u Beču na likovnoj akademiji kod prof. Rudolfa Jettmara gdje je diplomirao 1924. godine.
Dvadesetih godina prošloga stoljeća pridružuje se neformalnom čakovečkom krugu u kojem su bili i dr. Ivan Novak, dr. Vinko Žganec, Josip Štolcer Slavenski, Nikola Pavić i Lujo Bezeredi. Oni su se povezali s intelektualcima preko Drave te, kako je napisala Priska Kulčar, povijesno i kulturno postaše sudbinski vezani za Varaždin, gdje su se mimo „povijesne dužnosti” njihove pojedinačne sudbine učvrstile u prijateljstvu i u umjetnosti.
Od 1926. uz svoje prezime dodaje nadimak Međimurec po čemu je ostao prepoznatljiv do danas. Kao likovni pedagog radi do početka 2. svjetskog rata tijekom kojeg živi u Krkancu kraj Varaždina, a od 1945. godine živi i stvara u Čakovcu kao samostalni umjetnik. Djela mu stilski obuhvaćaju raspon od secesijskoga naturalizma i postimpresionističkih tendencija do apstraktnoga ekspresionizma. Stvarao je u tehnikama grafike, ulja, akvarela i pastele te radio crteže primijenjene namjene.
Ladislav Kralj Međimurec umro je u svom domu, u tadašnjoj ulici Moše Pijade broj 7, 9. veljače 1976.
Njegova žena Slavka o njemu i njihovom životu zapisala je: Život nam je bio skladan, lijep, pun sadržaja. Kralj kao čovjek bio je neobično plemenit, dobar i osjećajan. Povučen, skroman i vrlo osjetljiv, naizgled je mirno podnosio sve nedaće života jer je nalazio mir i zadovoljstvo u svom radu.
Iste je godine Slavka Kralj darovala njihovu kuću s pokućstvom, osobnim predmetima i preostalim slikarskim opusom Općini Čakovec. Tim je darovanjem uz Kraljeva djela iz fundusa Likovne galerije Muzeja Međimurja Čakovec nastala Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Međimurca.
Kraljeva rodna kuća
Kuća Ladislava Kralja Međimurca u kojoj je živio sa suprugom Slavkom nalazi se u samom središtu Čakovca, u Ulici Ruđera Boškovića 7. Dio je zaštićene kulturnopovijesne cjeline grada Čakovca izgrađena je krajem 19. stoljeća i primjer je ondašnje poluurbane prizemnice s klasicističkim obilježjima.
Godine 1979. u njoj je otvoren mali muzej posvećen životu i radu Kralja, čiji je postav osmislila tadašnja kustosica Priska Kulčar koja je i autorica njegove monografije.
Zbirka se sastoji od stambenog dijela u kojem su slikarev atelje, dnevni boravak i spavaća soba sa osobnim stvarima te likovne galerije sa najreprezentativnijim Kraljevim umjetničkim djelima od 1923. do 1972. godine. Osim kuće, sačuvan je i izvorni izgled građanskog vrta.
Energetska obnova Memorijalne kuće Ladislava Kralja Međimurca
Radovi na energetskoj obnovi Memorijale kuće Ladislava Kralja Međimurca počeli su u studenom 2024. godine i trebali bi biti dovršeni u kolovozu 2025. godine, dok je ukupno trajanje projekta do siječnja 2026. godine kada bi zbirka trebala ponovo otvoriti svoja vrata.
Obnova obuhvaća postavljanje toplinske izolacije, zamjenu stolarije, podova, elektroinstalacija, ugradnju dizalica topline i fotonaponske elektrane čime će se uštedjeti na potrošnji energije za više od 60 posto, ali i smanjiti zagađenje zraka uzrokovano fosilnim gorivima. Osim uštede značajno će se poboljšati mehanička otpornost i stabilnost objekta, kao i otpornost na požar.
Ova je obnova ujedno i prilika za modernizaciju postojećeg postava kao i za unapređenje uvjeta za čuvanje eksponata. Iako će autentičan ambijent Kraljeve kuće biti zadržan planiraju se noviteti u vidu multimedije čime će biti omogućena interaktivnost i pristupačnost te obogaćena interpretacija.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 278.792,55 eura s PDV-om. Projekt je sufinanciran sredstvima iz EU fondova (214.256,29 eura) u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Preostali dio sredstava osiguravaju Međimurska županija (35.669,73 eura) i Muzej Međimurja Čakovec (28.866,53 eura). Nositelj projekta obnove je Muzej Međimurja Čakovec, a projekt vodi Međimurska energetska agencija MENEA. (Marta Horvat, Anamarija Horvat Šantl)
