U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja predstavnici i nositelji novih nematerijalnih kulturnih dobara; umijeća međimurskih pokladnih običaja i umijeća izrade predmeta od vrbove šibe u Kotoribi i okolici; Ervin Vičević, načelnik Općine Selnica, Ivan Levačić iz KUD-a Selnica, Danijela Sabol, predsjednica Društva žena Kotoriba, Ksenija Virgej, KUD Kotoriba, Dario Friščić, načelnik Općine Kotoriba, Karolina Bajkovec Horvat, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Kotoriba, Zoran Radmanić, direktor Međimurjepleta Mura d.d. Kotoriba, Zoran Turk, ravnatelj Centra za kulturu Rudar Mursko Središće održali su radni sastanak s ravnateljicom Muzeja Međimurja Mašom Hrustek Sobočan i Janjom Kovač, višom kustosicom, voditeljicom etnografskih zbirki.
Ravnateljica MMČ-a Hrustek Sobočan istaknula je da će Muzej Međimurja Čakovec biti potpora i pružiti pomoć nositeljima da se glas o novim kulturnim dobrima čuje što dalje. Pritom im je čestitala na uspješnoj realizaciji zaštite dobara. Raspravljalo se i o daljnjim postupcima vezanima uz promociju i prezentaciju novih međimurskih kulturnih dobara. Dogovoreno je da će svako dobro i nositelji biti prezentirani javnosti na konferenciji za medije, kao i u drugom, dopunjenom izdanju knjige Nematerijalna baština Međimurja autorice Janje Kovač. Predstavljanje dobara planira se tijekom listopada i studenog, dok je promocija knjige „Nematerijalna baština Međimurja“ planirana za prosinac. Već se započelo s aktivnostima, odrađeno je fotografiranje izrade predmeta od vrbove šibe u Kotoribi na kojem je uz nositelje vještina bila i naša kustosica Janja Kovač, isto slijedi i za međimurske pokladne običaje.
Nova kulturna dobra Međimurja
Lafre u Turčišću, čaplje i štrki u Podturnu, cimeri u Murskom Središću i pikači u Selnici su međimurski pokladni običaji koji objedinjuju izradu i nošenje maski. Svaka od tih maski čini dio identiteta i kulturne baštine pojedinog mjesta i njihova specifična lokalna obilježja. Za izradu većine tih maski; lafre, čaplje i štrke te pikače koriste se prirodni materijali, drvo, rogovi, slama, dok su cimeri izrađeni mahom od krep papira. Sve maske odlikuje ručna izrada lokalnih majstora ili osoba koje ih nose tijekom pokladnih ophoda. Nositelji pokladnih običaja danas su uglavnom članovi udruga građana i folklornih društava koji svake godine sudjeluju u pokladnim ophodima u Hrvatskoj i inozemstvu, te pojedinci po selima koji izrađuju maske. To su Centar za kulturu Rudar Mursko Središće, KUU Čaplja Podturen, KUU Lafra Turčišće, KUD Podturen, KUD Općine Selnica, Muzej Međimurja Čakovec, Turistička zajednica Grada Čakovca, Udruga Pikač Selnica.
Umijeće izrade predmeta od vrbove šibe proizlazi iz specifičnosti prirodnog okruženja i kulturno-povijesnog naslijeđa. Vještina izrade predmeta od šibe prakticirala se gotovo u cijelom Međimurju, a izrađivale su se košare, stolovi, stolice, sjedalice, sanduci, ljuljačke i drugo. Dana se najviše šibe plete u Kotoribi i pojedinim mjestima Donjeg Međimurja. Danas u Međimurju postoji nekoliko poduzeća koja se profesionalno bave izradom i prodajom predmeta od šibe te nekoliko pojedinaca. Učenje te vještine prenosi se izravnom podukom kod iskusnih košaraša. Tu je vještinu prepoznala i lokalna zajednica Donjeg Međimurja kao svoju tradiciju, posebno Kotoriba koja među ostalim organizira i manifestaciju na temu košaraštva. Nositelji nematerijalnog kulturnog dobra umijeća izrade predmeta od vrbove šibe u Kotoribi i okolici su Međimurjeplet Mura d.d., Košaraštvo Podgorelec Kotoriba, Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba, Učenička zadruga Mura OŠ Jože Horvata Kotoriba, Društvo žena Kotoriba i KUD Kotoriba.
Trenutačno brojimo 13 nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, od kojih su dva upisana i na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a.
