U sklopu ciklusa Popularna predavanja petkom u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja u Starom gradu u Čakovcu održano je predavanje jednog od najuglednijih hrvatskih povjesničara, profesora povijesti Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Nevena Budaka. Tema – „Dva vladara ili kako se stvarala hrvatska povijest“ – doista je intrigantna i nadasve zanimljiva jer je zastrta (i iskrivljena) velom srednjovjekovlja koje nam nije ostavilo puno pisanih podataka niti nedvosmislenih činjenica.
Sljedeće 2025. godine, naime, obilježavamo 1100. obljetnicu krunidbe kralja Tomislava (okrunjen je 925. godine) . Za tu prigodu predviđena su brojna događanja, znanstveni skupovi i izložbe te igrano-dokumentarni film koji će pridonijeti učvršćenju mita o Tomislavu kao prvom hrvatskom kralju. Slična proslava održana je i prije stotinjak godina (1925.) s ciljem jačanja nacionalne svijesti i hrvatskog nacionalnog identiteta. Događaj je temeljen na slobodnim interpretacijama povjesničara tog vremena koji su 925. godinu označili kao godinu krunjenja prvoga hrvatskog kralja Tomislava.
Nasuprot tome, prof. Budak je svoje predavanje osmislio kao povijesnu retrospekciju s ciljem osvjetljavanja istine o dva hrvatska vladara: Tomislava i Trpimira, predmnijevajući kako će daljnja istraživanja pokazati kako je prvi hrvatski vladar bio Trpimir, o kojem, smatra Budak, raspolažemo s neusporedivo više sigurnih podataka nego o Tomislavu. Na ta dva primjera Budak pokušava objasniti na čemu temeljimo naša znanja o dvojici istaknutih hrvatskih vladara te koja su od tih "znanja" temeljena na povijesnim izvorima, a što je rezultat domišljanja (ili izmišljanja) povjesničara i njihova nastojanja da konstruiraju priču koja bi odgovarala očekivanjima javnosti.
Bilo je ovo i više nego intrigantno predavanje istaknutog hrvatskog povjesničara koje osvjetljava povijest s pozicije ozbiljne znanosti s jedne strane, te s pozicije slobodnih interpretacija koja služe očekivanjima i zadovoljenju javnosti s druge strane. Ili, izlaganje o tome kako je mit lako prijemčiv, a istina ponekad neuvjerljiva i dosadna.
O predavaču
Prof. dr. sc. Neven Budak redoviti je profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pokretač je i voditelj doktorskog studija medievistike na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1994. do 2005. godine sudjeluje i u poslijediplomskoj nastavi Srednjoeuropskoga sveučilišta u Budimpešti. Jedan od osnivača povijesnoga društva Otium. Bavi se hrvatskom ranosrednjovjekovnom te urbanom i socijalnom poviješću. Kao rezultat njegova zanimanja za pitanja hrvatskog identiteta nastala je dvosveščana enciklopedija Croatica, koja obrađuje doprinos Hrvata svjetskoj kulturnoj baštini. Sudjeluje ili je sudjelovao u uredništvu i savjetu nekoliko časopisa u Hrvatskoj, Austriji, Sloveniji, Njemačkoj i Rusiji. Od 1999. godine predsjednik je Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Od 2009. do 2013. bio je član Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. Od 2012. do 2015. bio je posebni savjetnik za znanost Predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Pod njegovim je vodstvom 2012.-2014. izrađena Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba, Velikog počasnog križa zemlje Gradišče i medalje Filozofskog fakulteta. Počasni je član Hrvatskog antropološkog društva i Međunarodne komisije za povijest gradova. Glavna djela: Prva stoljeća Hrvatske (1994), Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku (1994), Kroatien. Landeskunde – Geschichte – Kultur – Politik – Wirtschaft – Recht (suurednik, 1996), Etnogeneza Hrvata (urednik, 1996), Karlo Veliki. Karolinzi i Hrvati (2001), Habsburzi i Hrvati (suautor, 2003), Hrvatska povijest srednjeg vijeka (suautor, 2006), Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku (2007). Bio je stručni suradnik na snimanju dokumentarnog serijala „Hrvatski kraljevi“, „Dubrovačka Republika“ i „Doba uskoka“.
