Minuli petak, 13. prosinca 2024., međimurska, ali i cjelokupna hrvatska javnost svjedočila je jednom iznimnom kulturnom događaju – predstavljanju prve stručne i znanstvene monografije pod nazivom "Stari grad Čakovec kroz stoljeća".
Riječ je o dugo očekivanom i priželjkivanom djelu s obzirom na značaj i važnost čakovečke utvrde, nekadašnje banske rezidencije u kojoj se dugi niz godina oblikovala politička i vojna strategija hrvatskoga plemstva. Ovom monografijom konačno dobivamo cjeloviti uvid u povijest tog zdanja, koje je bilježilo puno uspona, ali i ponekih padova. Nasreću sve je to sada iza nas pa se nakon nedavne temeljite obnove možemo ponositi činjenicom da smo to zdanje spasili od propasti i u kratkom roku obnovili. Monografija se tako pojavila baš u pravo vrijeme, zaokruživši razdoblje od gotovo 700 godina postojanja, od prvog pisanog spomena o Starom gradu u Čakovcu iz 1333. godine do njegove današnje potpune revitalizacije.
Knjiga je nastala na inicijativu njezina autora, dr. sc. Petra Puhmajera, Muzeja Međimurja Čakovec te ArTresor naklade iz Zagreba kao sunakladnika knjige. Završena je i tiskana upravo 2024. godine kao kruna obilježavanja 70-te obljetnice Muzeja Međimurja Čakovec. Financijski je zaokružena sredstvima Ministarstva kulture, Grada Čakovca, Muzeja Međimurja Čakovec i naklade ArTresor.
U multimedijalnoj dvorani o monografiji su govorili autor dr. sc. Petar Puhmajer, recenzent knjige dr. sc. Andrej Žmegač, vlasnici ArTresor naklade Silva i Franjo Kiš te ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan. Pismenim dopisom skupu su se obratili urednica knjige dr. sc. Katarina Horvat-Levaj i recenzent, akademik Vladimir Marković. Sve sudionike u izradi monografije pozdravila je čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, a kulturni program održala je poznata kantautorica i interpretatorica međimurskih popijevki Lea Šprajc. Impresivan dizajn knjige izradio je Franjo Kiš.
Ravnateljica Muzeja Hrustek Sobočan je, među ostalim istaknula: dr. sc. Petar Puhmajer se punih dvadesetak godina bavio Starim gradom, od 2004. do 2024., obavljajući konzervatorskorestauratorska istraživanja i analize povijesnih struktura građevine pa je apsolutni poznavatelj materije o kojoj piše. Zahvaljujući njegovom svesrdnom angažmanu u pisanju ove knjige, Stari grad Čakovec konačno ima monografiju kakvu zaslužuje, velebnu i sjajnu, s opsežnim stručnim tekstovima i ilustracijama. Ova monografija posveta je svima onima koji cijene Stari grad Čakovec i njime se ponose, koji su uz njega rasli, živjeli i radili, kao i svima koji su se istinski trudili zadnjih desetljeća da se ga očuva i obnovi u nešto najbolje u kulturnoj baštini što Međimurje može dati.
U svom izlaganju o radu na izradi monografije dr. sc. Puhmajer je spomenuo niz zanimljivih pojedinosti, zahvalio se suradnicima koji su ga ohrabrivali i podupirali, a onda je svim prisutnima izmamio osmijeh spomenuvši kako su za današnji izgled Staroga grada zaslužne dvije žene: markiza Anna Maria Pignatelly Althan koja ga je prvi puta obnovila u 18. stoljeću i sadašnja ravnateljica MMČa Maša Hrustek Sobočan koja je to učinila sada, tristo godina kasnije.
Ukratko o autoru monografije:
Petar Puhmajer je konzervator savjetnik i povjesničar umjetnosti, zaposlen na Odjelu za konzervatorsku dokumentaciju nepokretne baštine pri Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu.
Rođen je u Čakovcu 1974. godine, a kasnije u djetinjstvu seli u Zagreb.
Diplomirao je povijest umjetnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2012. obranio je doktorsku disertaciju s temom „Barokne palače u Varaždinu“. Bavi se istraživanjem arhitekture od 17. do 19. stoljeća, s posebnim interesom za pitanja građevnog razvoja, stila i tipologije stambene arhitekture. Vodio je brojne projekte konzervatorsko-restauratorskih istraživanja te samostalno, i u suradnji s drugima, izradio više desetaka elaborata, studija i ekspertiza, obavljao stručni konzervatorski nadzor te koordinirao radove na nepokretnim kulturnim dobrima. Izlagao je na više domaćih i stranih znanstvenih skupova te bio suradnikom na dvama projektima financiranih od strane Hrvatske zaklade za znanost, pri Filozofskom fakultetu u Rijeci i Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Recenzent je znanstvenih časopisa s područja povijesti umjetnosti i član uredništva dvaju časopisa s temama iz zaštite kulturne baštine. Sudjelovao je u komisijama Ministarstva kulture za očevid šteta nakon potresa u Zagrebu 2020. godine. Dobitnik je povelje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 2008. godine za suautorstvo knjige „Palača šećerane u Rijeci“.
Monografiju možete kupiti u suvenirnici Riznice Međimurja, a uz nju dobivate i krasan kalendar za 2025. godinu s umjetničkim fotografijama Starog grada.
(fotografije: Silvio Benč)
