Autor fotografija: Krešimir Đurić
Muzej Međimurja Čakovec u suradnji s Muzejom grada Koprivnice izložbom „Tibeti u Međimurju i Podravini“ predstavio je najprepoznatljiviji element međimurske narodne nošnje. Izložba je otvorena u petak 13.11.2021. u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec. Postav izložbe potpisuju kustosice i autorice Janja Kovač i Marija Mesarić, u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom.
Tibet, glavna zvijezda ove izložbe, zapravo je marama ili rubac velikih dimenzija, od kojih neki s resama dosežu i do 220 centimetara. Kvadratnog je oblika i presavija se po dijagonali u trokut, prebacuje preko ramena tako da vrh trokuta pada na leđa, dok se dulji krajevi preklapaju na prsima i vežu u čvor na leđima. Tibeti pozornost privlače svojom veličinom, jednobojnom podlogom jarke boje, cvjetnim uzorkom te bogatim resama koje se protežu cijelom dužinom rupca. No, marama tibet i autonomna regija Tibet nemaju nikakve poveznice osim naziva. Iako, pojasnila je kustosica Mesarić, neki stručnjaci koji se bave tekstilom iznose činjenicu da se tibetom zvala i ručno predena vuna ovce koja se uzgajala u Tibetu i od koje su se nekad radile fine tkanine.
Izložba prikazuje povijest nošenja ovog odjevnog elementa u Međimurju te koprivničkoj i ludbreškoj Podravini. Izloženo je 67 predmeta, od toga čak 42 tibeta koji su za ovu prigodu izvađeni iz fundusa MMČ-a i MGK-a. Dio građe proteklih je godina prošao i delikatne restauratorske i konzervatorske radove.
Iz riječi Janje Kovač, kustosice etnografskih zbirki Muzeja Međimurja, doznali smo da na izložbi glavnina izloženih tibeta dolazi ipak iz Međimurja, s obzirom da je kod nas još i danas prilično živa tradicija njihova nošenja, osobito na scenskim nastupima folklornih društava. No, za ovu izložbu tibeti su odmaknuti iz konteksta narodne nošnje i prikazani su samostalno tako da se vidi njihovo bogatstvo u koloritu i dimenzijama. Najstariji tibet datira iz 1830.-tih godina, a izloženi su i drugi predmeti od tibetnog platna, poput suknje tibetnice ili marame za glavu.
Marija Mesarić, viša kustosica etnografskih zbirki Muzeja grada Koprivnice dodala je kako su Podravci uglavnom išli u Mađarsku po tibete. U nekim selima u Podravini i naseljima župe Koprivnički Ivanec se na tibete nosio i prsluk. Oni koji su dobro poznavali jezik komunikacije unutar zajednice znali su da je on bio pokazatelj statusa. Udane žene su tako na tibete nosile prsluke, dok mladenke, djevojke i djevojčice su nosile tibete bez prsluka. Tibeti iz sela s ludbreškog područja puno su sličniji onima u Međimurju i nisu oblika jednakokračnog trokuta kao u našem dijelu Podravine.
Na otvorenju izložbe prisutne su pozdravili i ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin, te ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan, dok je sam čin otvorenja pripao zamjeniku međimurskog župana Josipu Grivcu.
Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice istaknuo je na otvorenju:
„Ono što sam ja danas naučio je da je Čakovec, u muzeološkom pogledu, doista odmakao u odnosu na naš grad, posebno u pogledu infrastrukture. Ostao sam zapanjen kvalitetnom izvedbom Riznice Međimurja i čestitam vam na tom velikom projektu koji je potrajao nekoliko godina. S druge strane, moram reći da smo i mi krenuli s infrastrukturnim radovima na našem Muzeju i vjerujem da ćemo kroz pet godina imati nešto slično. Kustosica Marija Mesarić je s kustosicom Janjom Kovač napravila jedan ogroman posao, a to je da su tibete, rupce koji su sastavni dio narodnih nošnji, predstavile kao jednu vrijednu kulturnu baštinu.“
Posebno ponosna na međumuzejsku suradnju koja je ostvarena ovom izložbom je ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan. Istaknula je da su tibeti iznimno vrijedna zajednička kulturna baština ovog kraja Hrvatske te je pohvalila autorice izložbe koje su odradile izuzetno duge i velike pripreme i istraživanja kako bi ova izložba ugledala svjetlo dana.
Izložbu je otvorio Josip Grivec, zamjenik župana s ovlastima župana, a raznobojne tibete posjetitelji su mogli vidjeti na članicama KUD-a Seljačka sloga iz Gornje Dubrave, koji su glazbenim programom upotpunili otvorenje. Djevojke je za nastup pripremila Štefica Kovač, a tamburaše u njihovoj pratnji predvodio je profesor Antun Horvat.
Uz izložbu će biti organizirana i vodstva za škole, uz prethodnu najavu u tajništvu Muzeja, dok će u subotu i nedjelju, 27. i 28. studenog biti organizirana vodstva za zainteresirane građane. Planira se i javno predavanje kustosice Janje Kovač u petak, 10. prosinca u 18:00 u multimedijskoj dvorani na katu Riznice Međimurja, a 2022. godine izložba seli u Koprivnicu.
