Kao jedna sasvim posebna i izuzetna godina ostat će zabilježena 2022. u povijesti rada našeg čakovečkog muzeja. Pamtit ćemo je prvenstveno po dobivenoj nagradi za najbolji stalni postav u Hrvatskoj za novi Muzej nematerijalne baštine Riznicu Međimurja. Nagradu dodjeljuje Hrvatsko muzejsko društvo na godišnjoj razini, a članovi povjerenstva muzejske su struke. U stručnim kuloarima nagrada slovi za muzejski Oskar, a tako smo se bome i osjećali kad smo je preuzimali – poput pravih Oskarovaca.
Najveća je to potvrda našim kustosima koji su muzeološki promišljeno, tehnološki inovativno, moderno, a na pojedinim dijelovima i razigrano, više od godinu dana s projektantima u detalje razrađivali izgled novog muzeja, imajući u vidu pružanje unikatnog doživljaja posjetitelju. Nagrada je to i za sve partnere koji su s nama radili na građevinskoj obnovi fortifikacije Starog grada i učinili ga prepoznatljivim simbolom našeg grada i čitavog Međimurja kojim se svi volimo podičiti. U prilog Riznici ide i statistika posjećenosti koja je u 2022. godini dosegla svoj vrhunac s brojkom od preko 25 000 posjetitelja.
Čitava 2022. godina bila je i izuzetno bogata programima. Iako smo godinu započeli još uvijek pod pandemijskim restrikcijama, već prva veća manifestacija u siječnju prošla je jako dobro. S obzirom na kontrolu covid potvrda i ograničenja maksimalnog broja ljudi u prostorima, čak i uz sve to, broj posjetitelja te večeri popeo se na 1500 ljudi. Novu izložbenu sezonu 2022. godine započeli smo predstavljanjem čakovečkog fotografa Zorana Kolarića. Od svih domaćih aktivnih fotografa upravo je on najpoetičniji. Svoja tankoćutna opažanja urbanih prostora prenio nam je na izložbi „Čovjek i grad“ gdje je svaka njegova fotografija plod zaustavljenje ljudske radnje u urbanom prostoru nekog od europskih gradova. Uslijedilo je i stručno fotografsko predavanje autora kao dodatni sadržaj uz izložbu. U veljači je iz našeg muzeja preseljena te u Muzeju grada Koprivnice otvorena etnoizložba „Tibeti u Međimurju i Podravini“. Tibet-robec je jedan od najljepših i najuočljivijih dijelova međimurske i podravske narodne nošnje, detalj bez kojega bi ona bila vidljivo siromašnija. Kao vrlo uspješna i posjećena izložba pozvana je na gostovanje i u Zagreb, te je u mjesecu srpnju otvorena u Tehničkom muzeju Nikola Tesla. Uz glavnu izložbu na temelju raspisanog likovnog natječaja nastala je i Izložba dječjih likovnih i istraživačkih radova na temu „Tibeti u Međimurju i Podravini“. Djeca su pokazala iznimnu kreativnost, a najbolji radovi su nagrađeni. U našem Izložbenom salonu, dolazak proljeća obilježili smo i tome skladnom „zelenom“ izložbom autorice Gordane Špoljar Andrašić, pod nazivom „Green and the space between“. Radovima je autorica nastojala prikazati trajni suodnos između prirode i čovjeka. U mjesecu travnju ugostili smo izložbu Dvora Veliki Tabor iz Muzeja Hrvatskog zagorja: „Juraj Rattkay Velikotaborski (1613 – 1666)“. Vrhunac izložbene sezone donijelo nam je pak gostovanje poznatog svjetskog umjetnika domaćeg porijekla – Stephana Lupina. Lupino je jedan od rijetkih umjetnika čiji je umjetnički stil dobio svoj originalan naziv – „Lupinizam“. Svoj bogati opus izložio je u Muzeju Međimurja Čakovec na više lokacija. Ova izložba bila je najposjećenija izložba nekog suvremenog umjetnika ikad u našem muzeju. Zbog velike posjećenosti izložbe i brojnih upita građana organizirali smo i neformalno druženje s autorom, „artist talk“ u mjesecu svibnju. U povodu Dana grada Čakovca, Muzej Međimurja Čakovec priredio je izložbu slika Željka Lesara pod imenom „Arhajski torzo“. Ovaj renomirani umjetnik, rođeni Čakovčanin, dugo godina živi i radi u Zagrebu i član je HDLU-a. Serijom novih radova u tom ciklusu umjetnik je nedvojbeno učvrstio svoju stvaralačku individualnost na likovno-stvaralačkoj sceni. U Muzej su sredinom svibnja stigle lijepe vijesti iz Ministarstva kulture i medija. Muzeju je odobren je bespovratni iznos u visini od 26.150 000,00 kn iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU). Iznosom se izradila projektna dokumentacija statičke sanacije dvaju krila palače, a radovi uskoro slijede u 2023. godini. Radi se o statičkoj sanaciji dvaju krila palače koji do sada nisu bili obnavljani, sjeverozapadnom i sjeveroistočnom krilu. Od edukativnih manifestacija, povodom Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja održana je naša već tradicionalna manifestacija za međimurske škole – „Mali školski kustosi“, dok je u mjesecu lipnju održana „Zrinijada“ – natjecanje učenika hrvatskih osnovnih škola koje baštine Zrinske, u znanju o povijesti obitelji Zrinski. Natjecanje je nastalo u zajedničkoj suradnji Hrvatskog povijesnog muzeja i Muzej Međimurja Čakovec. U ljeto smo ušli velikim koncertom, na samu godišnjicu otvorenja novog Muzeja nematerijalne baštine Riznice Međimurja, 9.7.2022. U prekrasnom ambijentu atrija Starog grada Zrinskih u Čakovcu održan je koncert pod nazivom „Iz srca međimurske popevke – koncert Riznici Međimurja za 1. rođendan“.
Tijekom ljetnih mjeseci zaredale su se sljedeće izložbe: u srpnju retrospektivna Izložba akademskog kipara Petra Ujevića, otvorena u sklopu 12. Umjetničke kolonije Štrigova, u kolovozu „Strategije u pijesku i alternative“ , izložba multimedijalne umjetnice Kristine Pongrac iz Donje Dubrave, a u rujnu u sklopu VII. Zrinski art festivala izložbe: „Light & Shadow“ kao skupna izložba konceptualnih umjetnika te „Svjetlo i sjene“, izložba članova Sekcije za fotografiju ULUPUH-a. Početak jeseni obilježili smo tematskom izložbom kao odom nedovoljno zapamćenoj čakovečkoj akademskoj slikarici i likovnoj pedagoginji Josipi Gattin Vojthehovski. Nešto kasnije, otvorena je još jedna izložba posvećena povijesnoj ličnosti, izložba o životu i djelu dugo prešućivanog hrvatskog povjesničara dr. Rudolfa Horvata (Koprivnica, 14. ožujka 1873. - Zagreb, 25. svibnja 1947.) Izložba je nastala u suradnji triju muzeja, iz Koprivnice, Varaždina i Čakovca. U mjesecu listopadu predstavljena je zbirka pjesama kipara Luje Bezeredija: „Uzdah – Sóhajtás“ nastala inicijativom muzejske savjetnice i voditeljice Zbirke Luje Bezeredija Erike Nađ-Jerković u suradnji s Ernestom Fišerom i prevoditeljicom Xenijom Detoni. U zimske mjesece zakoračili smo otvorenjem izložbe Josipa Horvata Majzeka: "Međimurje 2022., četvrt stoljeća dabra!" u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja, dok je Izložbeni salon bio rezerviran za domaću umjetnicu Mašu Bajc i njezinu fotografsku izložbu „Priroda stvari“. U sklopu adventskih dana održali smo promociju knjige „Nematerijalna baština Međimurja“ autorice Janje Kovač, više kustosice našeg Muzeja te promociju kalendara za 2023. na istu temu, dok je kruna cjelogodišnjeg programa bilo je otvorenje naše zadnje izložbe: „Na raskrižju promjena – Međimurje u brončanom dobu“. U sklopu edukativne djelatnosti održane su brojne radionice za velike i male, a kao poseban projekt održavanje nematerijalne baštine Međimurja živom, provodili smo radionice lončarstva, izrade črne pisanice i kinča sa zainteresiranim građanima. U suradnji s Teatrom 002 iz Čakovca osmišljen je scenarij za predstavu „Legenda o Pozoju“. Predstava je održavana u muzejskim prostorima.
Vrlo je teško na ograničenom prostoru pobrojati godinu dana rada jedne muzejske institucije, no nadam se da ovaj sažetak pokazuje veliku aktivnost našeg muzejskog tima. Za 2023. već je u planu pregršt novih i zanimljivih programa, a vas pozivamo da budete dio naših događanja.
Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec
