Mjesto održavanja: atrij i Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec, Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Trajanje izložbe: 20. 4. – 27. 8. 2022.
Otvorenje: srijeda, 20. 4. 2022. u 19,00 h
Stephan Lupino presjek svojega opusa u 2022. godini donosi pred čakovečku publiku te u Muzeju Međimurja Čakovec zauzima sve raspoložive izložbene prostore: atrij, Izložbeni salon i Multimedijalnu dvoranu Riznice Međimurja. Na izložbi predstavlja skulpture, slike, fotografije i namještaj. Dio fotografija je prodajnoga karaktera, a zarada ide u humanitarne svrhe.
___________________________________________________________________________
Stephan Lupino – poznat je ne samo kao ime, već i kao gotov brend hrvatske umjetničke aktualne scene, popraćen epitetom kontroverznog i osebujnog stvaratelja. Njegov kreativni put započeo je u samom srcu američke umjetničke prijestolnice, New Yorku, osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Tad je, još kao mladić, fotografirao razuzdan život poznatih njujorških noćnih klubova, portretirao zvijezde poput Billyja Idola i Bryana Ferrya, snimao modele u erotiziranim, upečatljivim pozama te često zaustavljao promet svojim pamtljivim fotografskim performansima na najprometnijim punktovima velikoga grada. Objavljuje fotografije njujorškoga života u avangardnom časopisu „Details Magazine“, no, radi i za ostale časopise zvučnih imena poput „Vogue, Photo, Zoom, King, Max, Playboy, Lˊ Europeo“, itd.
Lupino je za razliku od ostalih naših umjetnika išao obrnutim putem prema slavi – prvo je postao poznat na svjetskoj razini, a zatim je nastavio izgrađivati karijeru kod kuće, u Hrvatskoj. Početkom devedesetih potaknut ratnim zbivanjima vraća se u domovinu, pokreće i uređuje časopis „Kult“ i intenzivira svoju izložbenu djelatnost izlažući po prestižnim europskim i svjetskim galerijama New Yorka, Tokya, Kyota, Londona, Münchena, Bremena, Pariza, Zagreba i sličnim. Ulaskom u novi milenij, početkom 2000-ih, svoj fotografski interes u potpunosti neočekivano zaokreće u sasvim drugom smjeru – u humanitarni rad i fotografiranje djece oboljele od neizlječivih bolesti u serijama poznatim pod imenima „Moji anđeli“ i „Čarobna djeca“. Lupino kakvim smo ga dotad znali, pomalo divlji, neukroćen, Lupino kao izraz muškoga principa, snage i agresivnosti, odjednom se otkriva kao čovjek sazdan od emocija, suosjećajan, čovjek čiju dušu dječja bol može slomiti. Koliko su mu prve fotografije prštale energijom i životom, toliko sada ove bolno ocrtavaju svaki uzdah i svaku patnju u samoći i sudbini koja zlurado prati ove male anđele. No, kao da svako desetljeće donosi novi preokret u Lupinovom umjetničkom izrazu, tehnici i prikazanim temama.
Zakoračivši u 2010-e ponovno nas iznenađuje skretanjem u posve neočekivanom pravcu, ovaj put kao kipar i slikar. Skulpture i slike izrađuje u materijalu koji tako dobro prijanja uz njegovu osobnost – željezu i drvu. Prvi je odraz ratnika u njemu, sloj neprobojnog, teškog i zahtjevnog materijala u obradi te nosioca svega što podsjeća na borbu, otpor, snagu, moć... S druge strane drvo, podatno, obradivo, toplo. Dva principa pomiješane sirove muškosti i senzualne ženstvenosti. Snaga vs. Emocija. Savršen odraz umjetnika samog u kojem se kroz vrtlog unutarnjih borbi konstantno isprepliću sirova moć i empatija, prodornost i podatnost, snaga i nježnost.
Kako ga likovni kritičari nisu uspjeli smjestiti u nijedan dosad ostvaren i prepoznatljiv stil, bez ikakvih vidljivih umjetničkih referenci, osim osobnih unutarnjih iskonskih poriva, za njegovu umjetnost iskovan je novi naziv, jednostavno nazvan „Lupinizam“. Manje nismo ni očekivali, Lupinova osobnost i njegova umjetnost neraskidivo su jedinstvo, jedno bez drugog ne egzistira.
U najnovijim radovima dotaknuo se i svjetskih problema s kojima se čovječanstvo trenutno bori, a to je pošast pandemije virusom COVID-19 i rat u Ukrajini. Kroz zlokobne odraze bezličnih ljudskih glava zamrznutih u izrazu patnje i straha sasvim jasno očitava se teror kroz koji čovječanstvo trenutno prolazi.
Bavi se i izradom namještaja, no njegove stolice nisu za sjedenje, već su personifikacije svjetskih vođa poput Napoleona Bonapartea, a svoju ironičnu stolicu-portret dobio je nedavno i Putin, trenutno najomraženji svjetski vođa.
Maša Hrustek Sobočan
