Mjesto održavanja: Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
Trajanje izložbe: 21.11.2025. – 1.3.2026.
Otvorenje: petak, 21.11.2025. u 18 sati
Autorica: Marta Horvat, kustosica
Povijest umjetnosti dugo je bila oblikovana iz muške perspektive – muškarci su stoljećima dominirali kao umjetnici, kustosi, povjesničari i kritičari, dok su žene često bile marginalizirane i potiskivane u sferu privatnoga. Umjetnost koju su stvarale žene, često se označavala kao narodna ili amaterska, tematski ograničena na portrete djece, pejzaže i mrtvu prirodu. Ta su djela rijetko pronalazila put do muzeja i muzejskih zbirki ili udžbenika, a kad bi bila priznata, to bi često bilo kroz rodno obojene narative koji su ih tumačili kao sentimentalna ili dekorativna.
Izložbom su obuhvaćene umjetnice Nevenka Arbanas, Borka Avramova, Dubravka Babić, Vesna Bašljan Martinjak, Nataša Cetinić, Marika Danč-Roth, Maja Dolenčić-Malešević, Branka Dubovac, Vlasta Delimar, Josipa Gattin Vojtjehovski, Kristina Horvat Blažinović, Nikolina Ivezić, Ksenija Kantoci, Priska Kulčar, Nives Kavurić Kurtović, Mirjana Marušić Gorska, Marijana Muljević, Erika Nađ Jerković, Vesna Osojnički, Danijela Pičuljan, Sanja Sašo, Marika Šafran Berberović, Sunčanica Tuk, Jelena Valkaj, Marija Zidarić i Nada Žiljak, čiji radovi tvore slojevitu i reprezentativnu sliku ženskog umjetničkog stvaralaštva u hrvatskom kontekstu.
Danas u povjesno umjetničkom narativu nailazimo ipak na nove nijanse. Umjetnice su profesori emeritusi, pionirke modernističkih prijelaza, velemajstorice, opsjednute radom, virtuozi, a njihova umjetnost viđena je kao ni optimistična ni pesimistična, vrhunske vještine, s autobiografskim pristupom, ležerne izvedbe, lirska...
Ipak, iako žene stoljećima sudjeluju u stvaranju umjetnosti, njihova prisutnost u muzejskim zbirkama i dalje je nesrazmjerno mala u odnosu na muške kolege. U tom kontekstu važno je istaknuti i ulogu institucija koje aktivno bilježe i predstavljaju umjetničku baštinu, kao što je i Muzej Međimurja Čakovec – kompleksan muzej zavičajnoga tipa s pet odjela, među kojima je i Likovna galerija. Iako su se umjetnine sustavno prikupljale još od osnutka muzeja 1954. godine, odjel Likovne galerije utemeljen je tek 1968. godine. Te je godine otvoren i stalni postav odjela, oblikovan prema koncepciji kustosice prof. Ljubice Ramušćak, sa zadaćom prikupljanja i prezentacije djela umjetnika koji su rođenjem, životom ili stvaralaštvom vezani uz Međimurje. Stalni postav osuvremenjen je 2016. godine prema koncepciji i likovnom rješenju tadašnje kustosice Likovne galerije, muzejske savjetnice Erike Nađ Jerković.
Odjel Likovne galerije brine o 11 zbirki s oko 7.300 predmeta od čega su 3 zbirke umjetnica. Uvidom u fundus otkrivamo kako je zastupljeno nešto manje od 200 autora, od čega su 34% zastupljenih umjetnika žene. Slična statistika može se iščitati i u stalnom postavu Likovne galerije gdje žene čine 37% izloženih umjetnika. Kada je riječ o samostalnim izložbama, statistika malo više ide u prilog muškim autorima jer je samostalnih izložbi ženskih autora održano 24%.
Prikazom radova odabranih 26 autorica iz fundusa Likovne galerije Muzeja Međimurja Čakovec otvara se prostor za daljnje sagledavanje položaja žena unutar hrvatske povijesti umjetnosti, ali i nezanemarive uloge institucija u oblikovanju tog narativa. Iako statistike i dalje ukazuju na veću zastupljenost muških autora u zbirkama i stalnim postavima, ovakvim tematskim uvidima potvrđuje se kako fundus sadrži značajan broj umjetnički relevantnih i konceptualno raznolikih radova autorica različitih generacija i poetika.
