Mjesto događanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Vrijeme događanja: petak, 13. 12. 2024. u 18:00 sat

Nakon dvije godine pripremnih radova koji su uključivali: konzervatorska istraživanja, pronalazak stručne literature i članaka, pisanje tekstova, lociranja diljem čitave Europe i potom dobivanja dozvola za objavu reprodukcija slika, fotografija, portreta, nacrta, karti, arhitektonskih prikaza i sličnog, nakon čega je uslijedilo fotografiranja građe i arhitektonskog sklopa na licu mjesta, pa obrada grafičkih prikaza, zatim obavezno recenziranje tekstova od strane dvaju recenzenata, tek nakon čega je uslijedila grafička priprema i dizajn te napokon tisak same knjige, možemo se pohvaliti da je spremna za promociju prva ikad napisana stručna monografija o kompleksu Starog grada u Čakovcu!

Monografija „Stari grad kroz stoljeća“ nastala je kao projekt započet 2022. godine ispred dr. sc. Petra Puhmajera kao autora, Muzeja Međimurja Čakovec kao vlasnika Starog grada u Čakovcu i ArTresor naklade iz Zagreba kao sunakladnika knjige.

Monografija je tiskana u 2024. godini povodom 70. obljetnice Muzeja Međimurja Čakovec, a financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Grada Čakovca, Muzeja Međimurja Čakovec i ArTresor naklade.

Kompleks Staroga grada u Čakovcu kao najveći i najvrjedniji profani spomenik Međimurske županije uživa status zaštićenoga nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnoga značenja za Republiku Hrvatsku. Nalazi se na Listi zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-908 te na Listi kulturnih dobara od nacionalnoga značenja pod brojem N-23. Kompleks se sastoji od vanjskih obrambenih zidina – fortifikacije sa snažnim bastionima i od središnje palače čija četiri krila formiraju unutrašnje dvorište – atrij.

Od prvoga pisanog spomena 1333. godine odvaja ga skoro punih sedam stoljeća. Danas je najpoznatiji po obitelji Zrinski, čiji su članovi bili hrvatski banovi i neustrašivi ratnici – branitelji granica UgarskoHrvatskoga Kraljevstva od prodora Osmanlija. Razdoblje vladavine obitelji Zrinski na području Međimurja (1546. – 1671.) sa svojim vladajućim predstavnicima: Nikolom IV. Sigetskim, Jurjom IV., Jurjom V., Nikolom VII. Čakovečkim i Petrom Zrinskim vrijeme je kada je čakovečki grad poznat nadaleko po Europi. No, i prije i nakon Zrinskih stolovale su u njemu poznate velikaške obitelji (Ernušti, Lackovići, Celjski, Althani, Feštetići) i svaka od njih doprinijela je današnjem cjelokupnom izgledu Staroga grada. Stoljećima je Stari grad Čakovec bio središte aktivnoga gospodarenja čitavom međimurskom regijom, a danas, bremenit sjećanjima na povijesne događaje i ličnosti koje su njime gospodarile, stoji kao simbol sjećanja i mjesto očuvanja čitave međimurske povijesti. Od 1954. godine unutar kompleksa djeluje Muzej Međimurja Čakovec koji je ujedno i vlasnik Staroga grada.

Zahvaljujući mogućnosti korištenja financijskih sredstava iz EU fondova, Stari grad Čakovec u graditeljskom smislu, kao i sam Muzej u strukovnom smislu, prošao je unazad nekoliko godina pravu transformaciju izgleda i rada. Najvažnijim projektom završenim 2021. godine obnovljena je i revitalizirana fortifikacija Staroga grada u kojoj je osnovan i opremljen novi Muzej nematerijalne baštine pod imenom Riznica Međimurja. Hrvatsko muzejsko društvo nagradilo je Riznicu Međimurja za najbolji stalni postav u Hrvatskoj za 2021. godinu, a 2024. godine matična institucija Muzej Međimurja Čakovec uspješno se plasirao u finale dodjele nagrade za najbolji europski muzej EMYA (European Museum of the Year Award). Krajem 2023. godine završena je i dugogodišnja statička sanacija čitavoga kompleksa koja se odvijala unatrag desetljeće i pol.

Kako u 2024. godini slavimo 70. obljetnicu postojanja i rada Muzeja Međimurja Čakovec, jedan vid obilježavanja ovog nemalog rođendana je objavljivanje ove stručne monografije pod naslovom Stari grad Čakovec kroz stoljeća. Autor monografije dr. sc. Petar Puhmajer višekratno je boravio na lokaciji od 2004. do 2024. godine vršeći konzervatorsko-restauratorska istraživanja i analize povijesnih struktura građevine, pozicionirajući se tako u sam vrh poznavatelja materije o kojoj piše. Zahvaljujući njegovom svesrdnom angažmanu u pisanju ove knjige, Stari grad Čakovec konačno će imati monografiju kakvu i zaslužuje, velebnu i sjajnu, s opsežnim stručnim tekstovima i ilustracijama.

Ova monografija posveta je svima onima koji cijene Stari grad Čakovec i njime se ponose, koji su uz njega rasli, živjeli i radili, kao i svima koji su se istinski trudili zadnjih desetljeća da se ga očuva i obnovi u nešto najbolje u kulturnoj baštini što Međimurje može dati.

Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja

U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja u petak 6. prosinca 2024. kao dio adventskog muzejskog programa otvorili smo sjajnu izložbu fotografija "Hrvatska pod zvijezdama". Ujedno j održana i promocija istoimene monografije.

Izložba predstavlja jedinstven spoj umjetnosti i znanosti, donoseći fascinantne pejzažne astrofotografije koje prikazuju ljepotu noćnog neba diljem Hrvatske.

Izložbeni ciklus "Hrvatska pod zvijezdama" obuhvaća zapanjujuće fotografije snimljene na znamenitim lokacijama poput Plitvičkih jezera, Rta Kamenjak, i Motovuna. Autor Branko Nađ koristi napredne tehnike astrofotografije kako bi uhvatio noćne krajolike i tragove zvijezda koje kruže oko Sjevernjače. Ove fotografije, snimljene u uvjetima minimalnog svjetlosnog onečišćenja, pozivaju gledatelje da podignu pogled prema nebu i uživaju u njegovoj ljepoti.

Monografija Hrvatska pod zvijezdama, objavljena od strane Naklade Slap, sadrži više od 230 stranica i stotinjak fotografija koje prikazuju gotovo sve dijelove Hrvatske.

Izložbu je otvorila ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan s autorom, dok su knjigu predstavljali: Antonija Štefanec ispred izdavča Naklada Slap, Saša Zavrtnik, bioetičar i docent na Studij inženjerstva okoliša - Geotehnički fakultet Varaždin kao recenzent knjige te Ivan Pranjić, autorov omiljeni profesor iz srednjoškolskih dana u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec, te naravno sam autor.

Izložba se može pogledati do 6. siječnja 2025. godine, ulaz je besplatan.

Nedavno je objavljen novi roman dr. sc. Krunoslava Mikulana o malom pekinezeru kojega je britanska kraljica poslala na tajnu misiju u Hrvatsku.

Krunoslav Mikulan, rođeni Čakovčanin, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Radi na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku u Čakovcu, gdje predaje jezične i književne kolegije na engleskom jeziku. Samostalno ili u suautorstvu objavio je niz znanstvenih i publicističkih radova s područja teorije književnosti, lingvistike, metodike nastave stranih jezika, hrvatske povijesti te numizmatike, brojne znanstvene monografije, uredničke knjige, znanstvenopopularne knjige, pedesetak članaka u znanstvenim i stručnim publikacijama te niz članaka u časopisima i novinama.

Najmlađima je najpoznatiji po romanima za djecu. Roman „Pekinezer Princ u službi Njezina Veličanstva“, prvi dio, objavljen je prije dvije godine i već su izišla dva izdanja. U novom nastavku, pod naslovom Pekinezer Princ Tajni agent AA7, Princ i njegova ekipa iz supertajne škole za obuku pasa-agenata ponovo dolaze u Čakovec kako bi razotkrili tajnu urotu. Četvero prijatelja – pekinezerica Kira, koker-španijel Archie, mješanac ši-cua i maltezera Teddy i još jedan pekinezer Princ – pohađaju tajnu školu tajne službe MI7 i završni im se ispiti sve više primiču dok pokušavaju izići na kraj s brojnim teškim obvezama i više nego izazovnim instruktorima. No, sve će pasti u drugi plan kada se otkrije da se u tajnoj službi nalazi krtica. Agent King, najpoznatiji i najiskusniji službenik tajne službe, poziva četvorku da dođu u „daleku i tajanstvenu zemlju Hrvatsku”, gdje će se opet susresti s poznatim prijateljima, kao i poznatim, ali i nepoznatim neprijateljima te započeti novu uzbudljivu avanturu.

Roman „Pekinezer Princ Tajni agent AA7“ danas je predstavljen u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja. Na predstavljanju su sudjelovali učenici 6. A i 6. C razreda I. OŠ Čakovec Dr. sc. Krunoslav Mikulan gostima je na samom početku susreta predstavio svoje književno stvaralaštvo, a nakon toga, uz brojna pitanja, učenici su uživali u hranjenju Princa, posebno osmišljenim Prinčevim pečatima i fotografiranju.i njihova profesorica Hrvatskoga jezika Julijana Levak.

Veselimo se novim književnim ostvarajima i susretima!

Povodom Dana međimurske popevke u tjednu od 25. do 29. 11. 2024. u Muzeju Međimurja Čakovec održavala su se popularna predavanja na temu međimurske popevke.

Na predavanjima su sudjelovali učenici 4. a i 6. a razreda iz III.OŠ Čakovec u pratnji učiteljica Zdenke Novak, Tihane Preksavec i Marine Korunek te učenici 3. a i 3. b razreda iz I. OŠ Čakovec u pratnji učiteljica Helene Slamek i Marije Toplek.

Predavanja su održale Janja Kovač, viša kustosica i Ines Virč, kustosica pedagoginja.

Djelatnici našega muzeja, administrativna tajnica Lukrecija Jakšić Markan, recepcioner Josip Blažona i kustosica likovnih zbirki Marta Horvat, sudjelovali su 21. studenoga na edukaciji "Pristupačnost za sve", usmjerenoj na stjecanje teorijskih i praktičnih znanja za rad s posjetiteljima s invaliditetom.

Naš cilj je učiniti muzej dostupnim svima, a to ostvarujemo kontinuiranim ulaganjem u edukaciju djelatnika i unapređenje uvjeta. Posebnu pažnju posvećujemo razvoju pristupačnih sadržaja i prilagodbi naših usluga kako bismo stvorili inkluzivno okruženje u kojem se svi posjetitelji osjećaju dobrodošlo i cijenjeno. Ova edukacija bila je korak prema postizanju još višeg standarda inkluzivnosti, s fokusom na teme poput asistivne komunikacije, prilagodbe za osobe iz spektra autizma, komunikacije s posjetiteljima s oštećenjem sluha te stvaranja pristupačnih digitalnih sadržaja za slijepe i slabovidne osobe.

Predavači na edukaciji bili su Kosjenka Brajdić i Eva Pavić iz Udruge ASK s temom „Voliš ići u muzej? — pristupačnost i simbolizacija muzejskih prostora kao podrška posjetiteljima u spektru autizma“, Željka Sušić i Magda Karavanić iz Tiflološkog muzeja s predavanjem „Tehnologija kao alat inkluzije u muzejskim projektima“, Ružica Kežman iz Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj s predavanjem „Vodič kroz pristupačnost - kako pružiti potporu osobi s oštećenjem sluha?“ te Marija Livajušić iz Centra UP2DATE s predavanjem „Pristupačno web okruženje“.

Kroz ovakve inicijative želimo osigurati da naš muzej ne bude samo mjesto čuvanja i prikazivanja kulturne baštine, već i prostor u kojem su svi posjetitelji, bez obzira na prepreke, ravnopravno uključeni u kulturni doživljaj.

fotografije: Iva Sočković, Renato Vukić

Mjesto događanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Vrijeme događanja: petak, 6. 12. 2024. u 19:00 sati
Vrijeme trajanja izložbe: 6. 12. 2024. – 6. 1. 2025.

O izložbi:

Ciklus „Hrvatska pod zvijezdama“ autora Branka Nađa donosi fotografije noćnih pejzaža, nastalih na znamenitim hrvatskim turističkim i povijesnim lokacijama, poput Plitvičkih jezera, izvora Cetine, Jasenovca, Rta Kamenjak, Motovuna ili pak paškim poljima soli.

Kada ste zadnji puta bili na nekome mračnome mjestu, u šumi, na planini ili livadi izvan grada i daleko od svjetlosnog onečišćenja i samo – gledali zvijezde? Uživali u noćnome nebu? Nažalost, sve smo manje u takvim prilikama, a sve više prikovani za gradski asfalt i neizostavne ekrane. Srećom, postoje fotografi koji nam donose ljepote prirode upravo na ekrane naših mobitela, na društvene mreže ili pak u javne prostore koje posjećujemo. I dok su izložbe dnevnih pejzaža, prirode i životinja relativno česti, vrlo se rijetko mogu vidjeti noćne astrofotografije. Kada se i pojave, riječ je uglavnom o specijaliziranim astronomskim izložbama tzv. dubokog svemira. Autor izložbe Branko Nađ noćno nebo uvijek snima u RAW formatu, bira noći kada nema Mjeseca, ili snima sami Mjesec, ali i dakako, prati vremenske prognoze. Služi se aplikacijama kojima unaprijed možete isplanirati zalaske i izlaske Sunca, Mjeseca, položaj Mliječne staze, kiše meteora itd…

O knjizi:

Fotomonografija „Hrvatska pod zvijezdama“ u izdanju Naklade Slap, na više od 230 stranica, donosi stotinjak fotografija nastalih u gotovo svim krajevima Hrvatske, od međimurskih vinograda do doline Neretve, od istarske špice do baranjskih veduta.

Svaka od njih prikazuje dio noćnog neba nad poznatim pejzažima, a uz ilustracije prikazuje i oblike najpoznatijih zviježđa i nebeskih objekata koji su vidljivi i golim okom. Neke su fotografije popraćene i prigodnim astrovideom, odnosno timelapseovima do kojih se pristupa jednostavnim skeniranjem QR kodova.

Uvodnik knjige potpisuje Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice Višnjan i naš svjetski priznati astronom, koji u svom uvodniku između ostalog kaže: „Branko je izašao van, za sve nas. Otišao je tražiti kutke Hrvatske gdje još žive krijesnice i noćni leptiri i u njihovu je društvu bilježio i starim fotonima slikao ostatke našega neba”.

Recenzije knjige potpisuju Ante Radonić, dugogodišnji popularizator astronomije i voditelj radijske emisije Andromeda, Saša Zavrtnik s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Ives Vodanović Lukić s Instituta za turizam. Povjesničarka umjetnosti Vodanović Lukić o Brankovim astrofotografijama kaže: „Zvijezde iza objektiva Branka Nađa, u svojim zavodljivim, magličastim nijansama žute, ljubičaste i crvene, okupane nijemim spokojem svemira, vape da svrnemo pogled sa svakodnevnog, rutinskog, utilitarnog, materijalnog i ne zaboravimo da i duh treba njegu!“

O autoru:

Branko Nađ rođen je 25. veljače 1977. godine u Čakovcu. Nakon čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog upisuje novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Zapošljava se u županijskom tjedniku Međimurke novine i tada počinje njegov put novinarstvom i fotografijom. Autor je danas glavni urednik Akademski.hr, portala Sveučilišta u Zagrebu, a zadnjih nekoliko godina njegova fotografska strast usmjerena je ka pejzažnoj astrofotografiji.

Iza sebe ima nekoliko izložbi u Čakovcu, Zagrebu, Splitu, Osijeku, Zadru, Motovunu te nekoliko domaćih i inozemnih foto nagrada i priznanja.

Koristi Nikon fotoaparate i Sigma objektive.

U mjesecu studenom, Mjesecu međimurske popevke, na popularnom predavanju petkom, 29. studenog 2024. u 19 h, moći ćete uživati na predavanju pod naslovom Međimurska popevka u glazbenim žanrovima koje će održati poznata etnomuzikologinja, doc. dr. sc. Lidija Bajuk.

Čakovčanka Lidija Bajuk radila je kao učiteljica, knjižničarka i profesionalna umjetnica. Danas je znanstvena suradnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku te vanjska suradnica Filozofskoga fakulteta i Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu. Objavila je 10 audioalbuma (kao jedna od utemeljitelja hrvatske etnoscene), 7 poetskih, 4 prozne, 4 stručne i 1 znanstvenu knjigu (Međimurska popevka, Zagreb, Naklada Ljevak, 2020.), brojne stručne i znanstvene radove. Širom Hrvatske sprovela je po dvadesetak etnografskih istraživanja, etnoglazbenih projekata i etnoradionica. Gostovala je na sveučilištima u Zagrebu, Zadru, Waterloo, Beču, Varšavi, Poznanju i Bratislavi. Inicijatorica je, suorganizatorica i/ili stručna suradnica nekoliko stručnoznanstvenih skupova, e-izložbe O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje, 48. međunarodne smotre folklora 2014 u Zagrebu i Veste feste – Festivala ženskoga tradicijskog glazbovanja u Vrpolju (Trilj). Potakla je i koordinirala zaštitu Međimurske popeveke na nacionalnoj i svjetskoj te Ženskog kolendavanja na području župe Smokovljani u Dubrovačkom primorju na nacionalnoj razini. Scenaristica je HRT-ovih obrazovnih emisija Priča o žveglici i Suncokret: Ekologija duha, ekologija pamćenja M. Jović, dokumentaraca Nagrišpane traverse i Kartolina iz Krive kale A. Rozića te Međimurska popevka / A Folk Song of Međimurje za UNESCO. Oko dvije tisuće puta predstavljala se u domovini i svijetu. Pročelnica je Odjela za arheologiju i etnologiju MH-a, članica UO-a DHK-a, HDS-a, HED-a, ISFNR-a i P.E.N.-a. Dobitnica je 1 inozemne i 15 domaćih umjetničkih nagrada, među kojima nagrada Porin, Franjo Ksaver Kuhač HDS-a i Milovan Gavazzi HED-a. Odlikovana je Zlatnom plaketom grada Čakovca i proglašena počasnom građankom Međimurske županije, a uručena joj je i UNESCO-ova Povelja za svjetsku zaštitu međimurske popevke.

Na predavanju i radionici autorica će predstaviti glazbene žanrove u kojima se međimurska popevka, uvrštena na UNESCO-ov Popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, manifestira u svojim izvedbenim interpretacijama. Pritom će istaknuti izabrane međimurske predstavnike pojedinih glazbenih žanrova u kojima se međimurska popevka zrcali u svojem punom sjaju.

U petak 22.11.2024. otvorili smo dugo najavljivanu i pripremanu izložbu „Vunasti mamuti – divovi ledenog doba“. Autorica izložbe je viša kustosica i voditeljica Arheološkog odjela Muzeja Međimurja Čakovec Branka Marciuš.

Priprema izložbe zahtijevala je studiozno proučavanje zadane problematike i predstavljanje paleontološke građe u prostoru Izložbenog salona. Uz našu arheologinju Branku, na izložbi su radili i vanjski suradnici kako bi se što kvalitetnije i zanimljivije prezentirala građa ovakvog tipa, a koju ne viđamo često u muzejima zavičajnog tipa. Na izradi stručnog teksta za katalog suradnica je bila dr. sc. Mihaela Mesarić, stručna voditeljica Javne ustanova za zaštitu prirode - Međimurska priroda, na determinaciji građe i također pisanju dijela teksta za katalog suradnik je bio i Dražen Japundžić, dipl. ing., voditelj Geološko-paleontološkog odjela i muzejski savjetnik Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Dizajn izložbe povjerili smo Andriji Večenaju, mag. dizajna. Prekrasne slike mamuta i prirode kao ilustraciju izložbe izradila je mlada umjetnica Lucija Šubić, magistra slikarstva, dok je autorica taktilne instalacije krzna mamuta Žarka Krpan, kostimografkinja iz HNK Varaždin. Opremanje izložbe i virtualni sadržaj za VR naočale izradila je tvrtka Eltel d.o.o. iz Čakovca.

Postav je smješten u rezidencijalni prostor Izložbenog salona Muzeja Međimurja Čakovec i već na prvi pogled izaziva divljenje i znatiželju, jer je, kako ističe sama autorica, „osmišljen s ciljem što uspješnije vizualne i prostorne komunikacije sadržaja te postizanja što upečatljivijeg doživljaja i pozitivnog iskustva“. Prostor je podijeljen na segmente kojima se posjetitelje vodi kroz izložbene teme, čime se postiže stvaranje osjećaja iščekivanja i otkrivanja. Kreiranje atmosfere ledenodobnog okoliša postignuto je paravanima od višeslojnog prozirnog tekstila koji asocira na ledenjake te instalacijama biljnih elemenata koji podsjećaju na stepsko stanište. Likovna interpretacija izložaka i pristupačnost sadržaja postignuta je vizualno usklađenim umjetničkim akvarelima Lucije Šubić, lentom geološke prošlosti Zemlje te projekcijom dokumentarnog filma o vunastim mamutima.

Na dobro posjećenom otvorenju govorile su stručna voditeljica u ustanovi Međimurska priroda Mihaela Mesarić, ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan i autorica izložbe Branka Marciuš, koja je među ostalim kazala: „Ideja o osmišljavanju izložbe na temu vunastih mamuta nastala je suradnjom djelatnika Muzeja Međimurja Čakovec i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a rezultirala je adekvatnom zaštitom paleontološke građe te njezinom kvalitetnijom stručnom muzejskom obradom. Namjera je izložbe prezentirati fosilne nalaze proboscida (surlaša) iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec, ali i upoznati javnost s dinamičnom geološkom prošlošću Zemlje, odnosno paleoklimom i paleookolišem pleistocena (ledenog doba) te suživotom ljudi i vunastih mamuta. Uz paleontološku građu iz fundusa MMČ-a izložba prezentira i dvadesetak fosilnih nalaza pleistocenske faune iz privatne zbirke obitelji Zvijerac, pronađenih prilikom eksploatacije šljunka na području Koprivničke Podravine, pri čemu osobitu zahvalnost za ustupanje odabranih predmeta te iskazano razumijevanje i susretljivost dugujem gospodinu Ivanu Zvijercu. Cjelokupan izložbeni program ne bi bio izvediv bez suradnje s kolegama iz partnerskih ustanova, ponajprije s muzejskim savjetnikom i voditeljem Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Draženom Japundžićem, kojem zahvaljujem na pruženoj stručnoj pomoći i savjetima te Mihaelom Mesarić, stručnom voditeljicom u ustanovi Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode“.

Izložba „Vunasti mamuti – divovi ledenog doba“ moći će se razgledati do 31. ožujka 2025.godine.

Mjesto događanja: Izložbeni salon
Vrijeme trajanja izložbe: 22. 11. 2024. – 31. 3. 2025.
Otvorenje: Petak, 22. 11. 2024. u 18.00 h
Organizator: Muzej Međimurja Čakovec
Autorica izložbe: Branka Marciuš, viša kustosica Arheološkog odjela

Zahvaljujući stabilnoj orbiti i jedinstvenom položaju u Sunčevu sustavu, Zemlju su tijekom 4,56 milijardi godina duge prošlosti raznoliki događaji i procesi, iz vrućeg, stjenovitog tijela preobrazili u plavi planet s vodom ispunjenim oceanskim bazenima i morima nad čijim se površinama izdižu kontinentalne i kopnene mase. Prvotan se život pojavio prije otprilike 3,8 milijardi godina u oceanima i otada se postupno razvijao od prvih jednostavnih oblika, postajući sve kompleksniji, no evolucijska mu je staza bila sve prije negoli glatka.

Pod utjecajem prijenosa topline u Zemljinoj unutrašnjosti, tektonske su ploče neprestano preobražavale Zemljine krajolike te stvarale i razlamale kontinente. Tektonika ploča i vulkanske aktivnosti uvjetovale su izmjenu smjera kretanja oceanskih struja, odnosno prijenosa toplinske energije diljem planeta što je uzrokovalo promjene globalnih klimatskih obrazaca te izmjenu razine mora. Sveobuhvatna se Zemljina klima poput klatna mijenjala od stanja nalik onome u ledanama do onoga u staklenicima. Naš promjenjiv planet stvorio je mnoge izazove životu – od otrovnih mora, golemih ledenih pokrova i velikih pustinja do razdoblja gotovo neprestane kiše. Klimatske promjene i udari svemirskih tijela često su imali po život opasne, a ponekad i katastrofalne posljedice. U pet navrata planet je doveo život do samoga ruba postojanja i svaki su put oko tri četvrtine svih vrsta izgubljene u masovnim izumiranjima.

Unatoč nestabilnoj i dinamičnoj Zemljinoj prošlosti, Sunčeva energija, voda i savršena kemija stvorili su idealne uvjete za začetak života, odnosno, nastanak sićušne stanice nazvane LUCA (eng. Last Universal Common Ancestor) koja je posljednji zajednički predak svim živim bićima na našem planetu. Od tih skromnih početaka trebale su milijarde godina da se razvije kompleksan život koji je nastanio vodeni, kopneni i zračni okoliš. Cjelokupno putovanje od začetaka života do beskrajne raznolikosti današnjice poticala je prilagodba životnim uvjetima, odnosno, evolucija ili postupna promjena nasljednih osobina živih bića.

Istražujući fosile ili ostatke prošloga života koje su geološki procesi zakopali u naslage, znanstvenici su tijekom posljednjih 200 godina prikupili mnoštvo fosilnih zapisa, odnosno, podataka o fosilima širom svijeta koji su osnovni izvor informacija o prošlosti života na Zemlji. Temeljem spomenutih istraživanja znamo da današnji živi svijet od oko 8 milijuna vrsta, čini samo jedan posto svih vrsta koje su ikad postojale, što znači da ih je otprilike 4 milijarde tijekom Zemljine geološke prošlosti izumrlo.

Jedna od izumrlih vrsta je vunasti mamut (Mammuthus primigenius) – srodnik slona koji je tijekom pleistocenskih ledenih doba te dijelom holocena živio na području Euroazije i Sjeverne Amerike. Tim se područjem rasprostirala tzv. mamutska stepa, odnosno biom čiji su paleoekološki uvjeti uključivali vegetaciju tundre i stepe uz malu količinu padalina i snježnoga pokrivača te obilje sunca tijekom ljeta. Biljne zajednice mamutske stepe imale su obilje nutrijenata, brzo su se obnavljale te bile mnogo raznovrsnije od sličnih današnjih. Takvo bogato stanište činilo je idealne uvjete za velikoga biljojeda poput vunastoga mamuta, jednoga od najimpresivnijih sisavaca ledenoga doba, koji se svojim gustim krznom i zaštitnim slojem potkožnoga masnog tkiva prilagodio hladnoj periglacijalnoj klimi. Vrsta je izumrla nakon završetka posljednjega ledenog doba kad je velik dio njihovog staništa nestao zbog zagrijavanja Zemljine klime.

Fosilni nalazi kostiju i zuba vunastih mamuta relativno su česti u gornjopleistocenskim naplavinama rijeka, a omeđenost Međimurja dvama velikim vodotocima uvjetovala je njihovo postojanje i na području međimurskoga međuriječja. Od svojega osnutka do danas Muzej Međimurja Čakovec prikuplja, čuva i provodi zaštitu, među ostalim, i fosilnih nalaza sakupljenih u Zbirci paleontološke građe. Iako malobrojni, u zbirci su pohranjeni značajni paleontološki ostatci gornjopleistocenskih vunastih mamuta, ali i fosilnih surlaša iz geološkoga perioda neogena. Prema načinu prikupljanja svi pripadaju slučajnim nalazima. Većina ih potječe iz naplavina rijeka Mure i Drave, dok su četiri primjerka prikupljena prilikom eksploatacije ugljena nedaleko Murskoga Središća. Spomenuta restaurirana i konzervirana te stručno determinirana paleontološka građa po prvi će put biti predstavljena javnosti izložbom Muzeja Međimurja Čakovec pod nazivom Vunasti mamuti – divovi ledenoga doba.

Ideja o osmišljavanju izložbe na temu vunastih mamuta nastala je kao rezultat suradnje djelatnika Muzeja Međimurja Čakovec i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, koja je unatrag nekoliko godina rezultirala adekvatnom zaštitom paleontološke građe te njezinom kvalitetnijom stručnom muzejskom obradom. Namjera je izložbe prezentirati fosilne nalaze proboscida (surlaša) iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec, ali i upoznati javnost s dinamičnom geološkom prošlošću Zemlje, odnosno paleoklimom i paleookolišem pleistocena te suživotom ljudi i vunastih mamuta. Uz paleontološku građu iz fundusa Muzeja izložba će prezentirati i dvadesetak fosilnih nalaza pleistocenske faune iz privatne zbirke obitelji Zvijerac te nalaz fosilne kljove iz fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.

Izložba Vunasti mamuti – divovi ledenoga doba biti će postavljena u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec, a njezino će se otvorenje održati 22. studenog u 18 sati. Za zainteresiranu javnost će biti otvorena do 31. ožujka 2025. godine.

Na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu knjiga i učila Iterliber, najvećoj književnoj manifestaciji u Hrvatskoj, koja je potrajala od 12. do 17. studenog 2024. na Zagrebačkom velesajmu, kao i svake godine, Muzej Međimurja Čakovec predstavio je i svoja izdanja. No, u sklopu ovogodišnjeg Interlibera održali smo i javno predstavljanje našeg novog „Vodiča stalnim postavom Riznice Međimurja“ koji autorski potpisuju više kustosice Janja Kovač i Ana Šestak, ujedno i autorice stalnog postava.

Vodič su predstavile ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan i autorica Ana Šestak na glavnoj pozornici Interlibera u subotu 16.11.2024. u popodnevnim satima.

Promociju našeg vodiča organizirala je krovna muzejska institucija u Hrvatskoj, Muzejsko dokumentacijski centar (MDC) u sklopu svoje 43. izložbe muzejske knjige. Cilj izložbe i javne prezentacije muzejskih izdanja je upoznavanje s bogatom materijalnom i nematerijalnom baštinom koju čuvaju hrvatski muzeji.

Ukratko o Vodiču:

Muzej nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“ otvoren je za javnost 2021. godine nakon gotovo četiri godine rekonstrukcije fortifikacije Starog grada u Čakovcu. „Riznica Međimurja“ jedna je od četiri jedinice Muzeja Međimurja Čakovec, najvećeg muzeja u Međimurju. Muzej se sastoji od dva postava; „Minijature“ predstavljaju sva zaštićena nematerijalna kulturna dobra na području Međimurja, a „Stoljeća utvrde“ pričaju priču o samoj fortifikaciji, njenom korištenju i značaju kroz vrijeme. Kao cjelina, ovaj je stalni postav nagrađen Godišnjom nagradom Hrvatskog muzejskog društva za najbolji postav u 2021. godini. Na treću obljetnicu otvorenja muzeja predstavljen je Vodič stalnim postavom kojeg potpisuju autorice postava, više kustosice MMČ-a, Ana Šestak i Janja Kovač. Vodič slijedi fizički raspored tema u samom muzeju uz kratak opis svake od njih.

U pripremi je i englesko izdanje Vodiča.

Vodič stalnim postavom Riznice Međimurja možete nabaviti u suvenirnici našeg Muzeja.