U dvorani Riznice Međimurja, na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječnja 2025., svečano je otvorena izložba pod nazivom „Priča o dvama transportima – međimurski i prekmurski Židovi tijekom holokausta“. Izložbom se obilježava 80. godišnjica oslobođenja zloglasnog nacističkog logora Auschwitz-Birkenau te odaje počast zajednicama koje su nestale u vihoru Drugog svjetskog rata. Autor izložbe je Boris Hajdinjak, ravnatelj Centra židovske kulturne baštine Sinagoga Maribor, Slovenija.

Ovaj dokumentarni postav temelji se na opsežnim arhivskim materijalima koji oslikavaju dugu i bogatu povijest Židova s područja Međimurja na hrvatskoj strani i područja Prekmurja na prekograničnoj slovenskoj strani. Kroz priču o usponu i procvatu židovskih zajednica, kao i njihovom neprocjenjivom doprinosu razvoju lokalnih gradova i mjesta, izložba donosi neizbrisivu sliku života koji je naglo prekinut tragičnim događajima holokausta. Fokus izložbe je na događajima u Međimurju i Prekmurju u ožujku i travnju 1944. godine, deportaciji Židova u Nagykanizsu u Mađarskoj i dva transporta u koncentracijski logor Auschwitz. Na izložbi se spominju i daljnji transporti i ostali logori u koje su odvedeni međimurski i prekmurski Židovi, njihova stradanja u radnim jedinicama mađarske vojske (Munkaszolgálat) kao i njihovo sudjelovanje u oružanom otporu tijekom II. svjetskog rata. S tima dvama transportima, jednim iz Slovenije, a drugim iz Hrvatske, nestala je zajednica koja je stoljećima obitavala na našim prostorima. Oni malobrojni preživjeli, nakon rata, otišli su u Izrael. U II. svjetskom ratu ubijeno je oko 6 milijuna europskih Židova, a mnogi gradovi, poput Čakovca, Lendave ili Murske Sobote, ostali su praktički bez svojih židovski sugrađana. Mali broj povratnika donosi nam vrijedna svjedočanstva koja su zabilježena na ovakvim izložbama i u popratnim tiskovinama te sudjeluje u očuvanju i sjećanju na žrtve holokausta. Ovakve izložbe pomažu da kao društvo još jednom zajedno kažemo – nikad više!

Prema riječima autora Borisa Hajdinjaka, povijest međimurskih i prekmurskih Židova mnogo je šira od priče o dvama transportima. Ti transporti, koji su se dogodili 2. i 21. svibnja 1944., označili su trenutak kada su većina Židova iz ovih krajeva odvedeni u Auschwitz, gdje su izgubili živote. "Ova povijest govori o dolasku židovskih obitelji, o njihovom postupnom rastu i značenju, o razdoblju procvata u desetljećima prije Prvog svjetskog rata, ali i o postupnom opadanju njihove brojnosti, sve do tragičnih posljedica holokausta. No, ostaje neosporna činjenica – najstrašniji trenutak u židovskoj povijesti Međimurja i Prekmurja bili su transporti u svibnju 1944. godine", istaknuo je Hajdinjak.

Predsjednik Židovske općine Čakovec Andrej Pal, u svom je govoru naglasio tragičnu sudbinu židovskih sugrađana: "Naši su sugrađani odvedeni u logore gdje su mučeni i ubijeni. Zajednica koja je pokrenula gospodarski razvoj našeg kraja gotovo je nestala, i to samo zato što su njezini pripadnici bili Židovi. Današnji dan posvećujemo sjećanju – odajemo počast žrtvama, zahvaljujemo hrabrima koji su im pomagali i čuvamo uspomenu na one koji su preživjeli. Prisjećamo se zajednice koja je živjela među nama, njezinih najtežih dana i tragičnog kraja. Neka njihova žrtva bude vječni podsjetnik kako se ovakva povijest nikada više ne bi ponovila,“ kazao je.

"Otvorenje ove izložbe još je jedan važan korak u očuvanju sjećanja na tragedije poput holokausta i njihovog značaja za naše društvo," rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec. "Prošlo je 80 godina, a svjedoka je sve manje. Upravo zato ovakvi događaji, poput otvorenja ove izložbe, omogućuju nam da sjećanje prenosimo na nove generacije, odajući počast svima koji su stradali i izgubili svoje živote. Osim toga, ponosan sam na našu Židovsku općinu Čakovec koja, s velikim srcem, organizira ovakve projekte, podsjećajući nas na sve što su nam Židovi ostavili u nasljeđe i što s poštovanjem čuvamo."

Ravnateljica Muzeja Međimurja, Maša Hrustek Sobočan, istaknula je kako je izložba važan podsjetnik na povijesne tragedije i dio nastojanja da se očuva sjećanje na žrtve holokausta.

Izložbu, koja se može razgledati do 2. ožujka, organizirala je Židovska općina Čakovec, Center judovske kulturne dediščine Sinagoga Maribor, te Muzej Međimurja Čakovec, s ciljem da tragedija iz II. svjetskog rata ne bude zaboravljena i relativizirana.

Ova dokumentarna izložba nastala je u sklopu međunarodnoga projekta „Never Forget“.

Dosad je ovaj dokumentarni postav bio izložen u sinagogama u Mariboru i Lendavi, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Vojnom muzeju Slovenske vojske Kadetnica Maribor, te Parku vojne povijesti Pivka.

Posebnu atmosferu svečanosti dodatno je obogatio glazbeni program. Bariton Jurica Jurasić Kapun, uz pratnju pijanista Vedrana Lesara, izveo je prigodne skladbe, a svečanosti su nazočili zamjenica veleposlanika Države Izrael u Hrvatskoj Hadas Dolev, pomoćnica za kulturu veleposlanstva Maja Vukoja, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, gradonačelnik Nagykanizse Horváth Jácint, načelnik općine Lendava Janez Magyar, te mnogobrojni gosti.

(Međimurska županija, MMČ)

Mjesto događanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Vrijeme trajanja izložbe: 31.1. – 2.3.2025.
Otvorenje: petak, 31.1.2025., 18:00 h
Organizator: Muzej Međimurja Čakovec
Autor izložbe: Ines Virč

Godina 2024. bila je godina zmaja, a svake se godine 16. siječnja obilježava i Međunarodni dan zmaja. Tim povodom Muzej Međimurja Čakovec pozvao je polaznike dječjih vrtića, škola i drugih odgojno-obrazovnih ustanova na suradnju i sudjelovanje u edukativno-kreativnom natječaju „Zmaj Pozoj“. Predaja o zmaju Pozoju jedna je od najpoznatijih na području Međimurja. Naime, prema predaji, zmaj Pozoj nalazi se ispod Staroga grada u Čakovcu, ali kažu da gotovo svako mjesto u Međimurju ima neko tajno zmajevo skrovište, stoga ne čudi supostojanje više mitskih predaja o međimurskom zmaju ili Pozoju. Bilo kako bilo, zmajevi u Međimurju su golemi i što je najzanimljivije, ne rigaju vatru, nego izazivaju potrese i poplave, a prava umjetnička djela motivirana ovim tajanstvenim bićem moći ćete razgledati u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja 31. siječnja 2025. u 18 h. Izložba će biti otvorena povodom obilježavanja20. Noći muzeja 2025. godine.

Vrijeme događanja: petak, 31. siječnja 2025., 09:00 – 01:00 h
Slobodan ulaz za sve građane: 18:00 – 01:00 h
Mjesto događanja: stalni postavi Riznice Međimurja i palače Staroga grada Zrinskih; Izložbeni salon, Multimedijalna dvorana i Muzejsko-informativni centar
Napomena: Posjet svim stalnim i izložbenim postavima u Noći muzeja je besplatan u terminu od 18 do 01 h.

Jedna od najpoznatijih legendi na području Međimurja jest legenda o zmaju Pozoju, a ona nas povezuje s ovogodišnjom temom o vidljivom i nevidljivom. Pozoj u Međimurju ima brojna tajna skrovišta i pažljivo bira mjesto i vrijeme kada ćete ga vidjeti. Tko zna, možda je upravo ova Noć muzeja u Muzeju Međimurja Čakovec mjesto i vrijeme susreta...

Osim besplatnog razgledavanja svih izložbenih muzejskih postava u vremenu od 18 do 01 sat, za naše najmlađe posjetitelje ovogodišnja će Noć muzeja početi već u prijepodnevnim satima dvjema edukativno-kreativnim radionicama. U večernjem dijelu programa manifestacija će započeti otvorenjem izložbe dječjih radova pristiglih na natječaj „Zmaj Pozoj“ i dodjelom nagrada autorima najboljih radova, a nastavit će se popularnim predavanjem Kristijana Petrovića, poznatoga i kao The Dark Storyteller’, pod naslovom: Historia draconum – Povijest zmajeva. Noć muzeja idealna je prilika i za besplatan razgled stalnih postava Riznice Međimurja, postava u palači Staroga grada te izložbe „Vunasti mamuti – divovi ledenoga doba“ u Izložbenom salonu MMČ-a i izložbe „Priča o dvama transportima. Židovi u Međimurju i Prekmurju za vrijeme holokausta“ u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja.

DETALJAN PROGRAM NOĆI MUZEJA 2025. U MMČ-u:

1. Radionica u suradnji s Gimnazijom Josipa Slavenskog Čakovec:
„TAJNE ZNANOSTI – VIDJETI NEVIDLJIVO“

Uzrast djece: niži razredi OŠ
Mjesto održavanja: Muzejsko-informativni centar (MIC)
Voditeljica: prof. Melita Sambolek (i učenici polaznici fakultativne nastave Eksperimentalna fizika)
Vrijeme održavanja: 11:15 – 12:15 h; 12:30 – 13:30 h
Djeca će izvoditi niz pokusa iz fizike u kojima će predviđati, promatrati i zaključivati o pojavama iz područja svjetlosti, zvuka, termodinamike i magnetizma. Cilj je radionice popularizacija prirodnih znanosti od rane dobi te povezivanje s temom o vidljivom i nevidljivom svijetu, ne samo kroz muzejsku građu, već i kroz pojave svuda oko nas.

2. OTVORENJE NOĆI MUZEJA UZ OTVORENJE IZLOŽBE LIKOVNIH RADOVA PRISTIGLIH NA EDUKATIVNO-KREATIVAN NATJEČAJ „ZMAJ POZOJ“

Mjesto održavanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Vrijeme održavanja: 18:00 – 19:00 h
Povodom godine zmaja i Međunarodnoga dana zmaja, a samim time vezano i uz temu Noći muzeja, Muzej Međimurja Čakovec pozvao je polaznike dječjih vrtića, škola i drugih odgojnoobrazovnih ustanova na suradnju i sudjelovanje u edukativno-kreativnom natječaju „Zmaj Pozoj“. Naime, jedna od najpoznatijih legendi na području Međimurja jest legenda o zmaju Pozoju. Prema predaji, zmaj Pozoj nalazi se ispod Staroga grada u Čakovcu, ali kažu da gotovo svako mjesto u Međimurju ima neko tajno zmajevo skrovište, stoga ne čudi supostojanje više mitskih predaja o međimurskom zmaju ili Pozoju. U Čakovcu se najčešće spominje legenda o Pozoju koji spava ispod grada i koji je tako velik da mu je glava ispod Staroga grada, a noge i rep ispod crkve svetoga Nikole. Neki kažu i da je obrnuto, da mu je glava ispod crkve, a rep ispod Staroga grada. Sigurno su ga u prošlosti ljudi i vidjeli, no on se danas tako dobro skriva da je već neko vrijeme nevidljiv. Buđenje zmaja vezano je uz proljeće kada zmaj mlati repom i nailaze „velike vode“. Tko zna, bliži se kraj zime, možda ga opet uspijemo vidjeti! Bilo kako bilo, zmajevi u Međimurju su golemi i što je najzanimljivije, ne rigaju vatru, nego izazivaju potrese i poplave.

3. PREDAVANJE: „Historia draconum – Povijest zmajeva“

Mjesto održavanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Autor: Kristijan Petrović / The Dark Storyteller
Početak: 19:00 h
Dark Storyteller je iz bogate škrinje priča za Noć muzeja odabrao jednu pod nazivom „Historia draconum“ ili „Povijest zmajeva“ u sklopu koje će vas upoznati s ovim fantastičnim stvorenjima i njihovom mitologijom... Zapisi o zmajevima pojavljuju se još na Babilonskim glinenim pločama, a tijekom stoljeća su ga opisivali i svi ostali. Svakako je bio prisutan i u slavenskoj mitologiji, pa tako se i danas još tu i tamo može čuti pokoja priča o tim stvorenjima koja hiberniraju ispod mnogih gradova Hrvatske. Međimurska županija može se pohvaliti po svemu sudeći najvećim brojem zmajeva koji drijemaju ispod gradova i općina. Zovu ih Pozoji.

4. BESPLATAN RAZGLED SVIH STALNIH I IZLOŽBENIH POSTAVA ZA POSJETITELJE

Muzej Međimurja Čakovec: stalni postavi u palači i Riznici Međimurja
Multimedijalna dvorana – izložba: „Zmaj Pozoj“
Multimedijalna dvorana – izložba: „Priča o dvama transportima. Židovi u Međimurju i Prekmurju za vrijeme holokausta“
Izložbeni salon – izložba: „Vunasti mamuti – divovi ledenoga doba“

5. OKRJEPA KRAJ BUNARA

U organizaciji caffe bara Bedem i restorana Stari grad posjetitelji će moći uživati u toplim napitcima i vrućem zmajskom hot dogu.

U svom službenom posjetu Međimurskoj županiji veleposlanik Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj nj.e. Paolo Trichilo razgledao je i stalni postav Riznice Međimurja te aktualnu izložbu „Vunasti mamuti – divovi ledenog doba“.

Veleposlanik se u svečanoj dvorani Muzeja Međimurja sastao sa županom Matijom Posavcem, predsjednikom županijske Skupštine Dragutinom Glavinom te predsjednikom Gradskoga vijeća Čakovca Josipom Vargom gdje su mu predstavljeni ulagački ciklusi koji su Međimurje u našoj zemlji pozicionirali kao regiju koja privlači najviše europskih sredstava za razvoj, te gospodarski, kulturni i turistički potencijali Čakovca i cijeloga Međimurja.

Veleposlanik je nakon radnog sastanka razgledao i postav posvećen nematerijalnoj baštini u Riznici Međimurja upoznavši se uživo s rezultatom najvećeg projekta Međimurske županije posvećenog prezentaciji i očuvanju kulturno-povijesnog nasljeđa, rekonstrukciji i revitalizaciji fortifikacije Starog grada u Čakovcu.

Kroz Stari grad i izložbene postave proveli su ga ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan i djelatnica Melita Mesarić.

Mjesto događanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Vrijeme trajanja izložbe: 27.1. – 2.3.2025.
Otvorenje: ponedjeljak, 27.1.2025. u 18:00 h
Organizatori: Židovska općina Čakovec, Center judovske kulturne dediščine Sinagoga Maribor, Muzej Međimurja Čakovec
Autor izložbe: Boris Hajdinjak

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, pozivamo Vas na otvorenje izložbe „Priča o dvama transportima“ autora Borisa Hajdinjaka.

Kao i svakog 27.1. sjećamo se na tragediju koji je židovski narod doživio tijekom drugog svjetskog rata.

Obilježavajući taj dan ukazujemo na važnost poštivanja drugih i drugačijih, bez obzira na boju kože, opredjeljenje, vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Židovi su svojim doprinosom aktivno participirali razvoju društva u kojem su živjeli, te su bili uključeni u sve vidove društvenih aktivnosti i na taj način ostavili neizbrisiv trag.

Ova izložba ima za cilj očuvati kolektivno sjećanje na tragične događaje koje je doživio židovski narod uz želju da se tako nešto više nikada i nikome ne dogodi.

Dokumentarna izložba pripremljena u sklopu međunarodnog projekta Never Forget govori o dugoj povijesti Židova na području Međimurja i Prekmurja, usponu i prosperitetu židovskih zajednica na ovim prostorima, njihovom doprinosu razvoju gradova i mjesta te o sudbini koja ih je zadesila tijekom holokausta u obje regije.

Izložba se dosad mogla razgledati u sinagogama u Mariboru i Lendavi, Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Vojnom muzeju Slovenske vojske, Kadetnica, Maribor te Parku vojne povijesti Pivka. U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja izložba će biti otvorena povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta i 80. obljetnice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau.

Velika obljetnička godina je iza nas – 2024. godina za Muzej Međimurja Čakovec bila je u znaku proslave jubilarne 70. obljetnice muzejskoga djelovanja. Naš čakovečki muzej radi neprekidno od 1954. godine, a osim što sakuplja, čuva, istražuje i putem stalnih postava i izložbi javnosti prezentira materijalnu i nematerijalnu baštinu međimurskoga zavičaja, ujedno brine o kompleksu Staroga grada u Čakovcu, čiji je Muzej i vlasnik. Briga o održavanju i obnovi ovih povijesnih struktura koje datiraju od 13. do 19. stoljeća također je dio našega posla. Unatrag desetljeća Stari grad Čakovec u graditeljskom smislu, kao i sam Muzej u strukovnom smislu, prošao je pravu transformaciju izgleda i rada. Obnovili smo ga, ali i osmislili nove programe, zadobili mlađu publiku, aktivnije pokrenuli doprinos Muzeja životu našega grada. To je smjer kojim ćemo nastaviti raditi i dalje.

Ukupan broj posjetitelja muzejskim stalnim postavima i svim našim programima u 2024. godini je 28 196, što je porast od 12,98 % na prošlu 2023. godinu.

Programa u 2024. godini nije nedostajalo te smo siječanj započeli velikom poznatom manifestacijom Noći muzeja koju je posjetilo 2800 ljudi u jednoj večeri. Već početkom godine predstavljen je i novi program: „Popularna predavanja petkom“. Svakog posljednjeg petka u mjesecu u večernjem terminu u Multimedijalnoj dvorani u Riznici Međimurja ugostili smo jednoga predavača, od kojih su svi bili dobro poznata imena iz područja znanosti, književnosti, glazbenoga i javnoga života. Krešimir Sučević Međeral, Zoran Vakula, Hrvoje Rupčić, Neven Budak, Nataša Štefanec, samo su neka od gostujućih imena. Velikom posjećenošću ovoga programa potvrdili smo početno predviđanje da ovakvih popularno-edukativnih događanja u gradu nedostaje te smo odlučili s programom nastaviti i u 2025. godini. Osim toga, kroz čitavu godinu održavane su radionice na temu nematerijalne baštine s nositeljima vještina, a povodom proglašenja 2024. godine Europskom godinom vještina održan je ciklus od 10 mjesečnih radionica na teme poput: izrada tradicijskih lončarskih predmeta, izrada črnih pisanica, izrada cvijeća od krep-papira ili kinča i slično, na kojima je sudjelovalo 94 vrtićaraca, učenika i studenata. No, sveukupno u 2024. godini u našem muzeju održano je 96 pedagoških edukativnih programa, na kojima je sudjelovalo 2758 polaznika kroz čitavu godinu. Posebno smo zadovoljni što smo u naše programe uključili i osobe starije životne dobi – štićenike staračkih domova. Voditeljica Pedagoškog odjela muzeja je kustosica-pedagoginja Ines Virč.

Što se tiče izložbenoga programa, u 2024. godini postavili smo 16 izložbi, što zaista nije mali broj za razdoblje od 12 mjeseci. Godinu smo započeli i završili velikim tematskim izložbama. Glavni motiv ovakvih izložbi je senzibilizacija građana o povijesti svojega zavičaja. Izložba „Odgajani za uspjeh – obitelj Legenstein“ autorice Ane Šestak, velika je i nikad dotad ispričana priča o poznatoj čakovečkoj obitelji Legenstein, uspješnih ugostitelja, sportaša, umjetnika i općenito pokretača društvenoga i kulturnoga života Čakovca u međuratnom razdoblju dvadesetoga stoljeća. Uz tu izložbu postavljena je i jedna manja, „Obiteljski fotospomenar“, na kojoj su prikazane fotografije čakovečkih obitelji, prikupljene od građana za tu priliku. Godinu smo završili također velikom i dugo spremanom izložbom „Vunasti mamuti – divovi ledenog doba“, autorice Branke Marciuš, dizajnerskom izložbom koja privlači i estetikom postava koliko i informacijama i dokazima o postojanju te izumrle životinjske vrste u međimurskom okruženju. Središnja okosnica našega godišnjeg izložbenog programa bila je izložba jednoga od najvećih hrvatskih slikara ikada, Otona Ivekovića. Pod nazivom „Oton Iveković – slikar Zrinskih“ prezentiran je niz slikarskih djela na temu događaja i likova iz povijesti velikaške obitelji Zrinski koji svjedoče o Ivekovićevoj okupiranosti ovom obitelji i njezinom tematiziranju u umjetničkim djelima od samih početaka slikarskoga djelovanja. Upravo zbog toga je za vrijeme studija na bečkoj Likovnoj akademiji dobio nadimak „Zrinjimaler” – slikar Zrinskih. Otvorenje ove izložbe ujedno je bilo središnji događaj obilježavanja 70. rođendana Muzeja Međimurja Čakovec. Čitav mjesec svibanj 2024. proglašen je mjesecom velike muzejske obljetnice, a povodom toga održano je više programa: otvorena je izložba „Stari grad Čakovec – naš dom“ autora Zlatka Bacingera, održana radionica u suradnji sa Školom animiranoga filma ŠAF Čakovec koja je rezultirala i rođendanskim animiranim filmom „Moj MMČ – 70. rođendan u pokretu“, održana je manifestacija „Mali školski kustosi“ u suradnji s međimurskim osnovnim školama, održan je Dan otvorenih vrata arheološkoga kompleksa sv. Jelene u Šenkovcu u suradnji s Općinom Šenkovec, osmišljena je, napravljena i postavljena, u suradnji s Gradom Čakovcem, iznad ulaza Gradske kavane u Čakovcu, spomen-ploča obitelji Legenstein. Od ostalih važnijih izložbi tijekom godine navest ću sljedeće: „Likovna baština iz muzejske zbirke Židovske općine Zagreb“, zatim izložba otvorena u sklopu 14. umjetničke kolonije Štrigova „Od zavičajnog prema univerzalnom“, „Veze preko Drave“, autorice Marte Horvat, suradničke izložbe Gradskog muzeja Varaždin i Muzeja Međimurja Čakovec kojom je predstavljen odabir slikarskih i kiparskih djela šesnaestero umjetnika povezanih s Međimurjem čija se djela nalaze u Galeriji umjetnina Gradskoga muzeja Varaždin. Po aktualnosti teme svakako odskače izložba suvremenoga predznaka „Femicid“ otvorena u sklopu 9. Zrinski Art Festivala. Slijedi izložba „Put međimurske nošnje“, „Izložba povodom 11. Festivala Stripa STRIPoblaČAk“, dvije izložbe povodom Mjeseca međimurske popevke: „Međimurska popevka: jučer, danas, sutra“ autorice Janje Kovač te „Fenomen u dva stiha: bećarac“ autora Marija Katića. Posljednja izložba u godini bila je izložba astrofotografija „Hrvatska pod zvijezdama“ autora Branka Nađa.

Godinu 2024. obilježile su i dvije stoobljetnice: 100. obljetnica rođenja slikara Pavla Vamplina i 100. obljetnica rođenja slikarice i kostimografkinje Marije Zidarić. Muzej je svaku obljetnicu obilježio edukativnim programima, dok su od dizajna Marije Zidarić za dvije predstave osmišljeni i prigodni muzejski suveniri. Programe je osmislila i provela kustosica Marta Horvat.

Ove godine svjetlo dana ugledala je i dugo pripremana monografija „Stari grad Čakovec kroz stoljeća“, autora dr. sc. Petra Puhmajera, nastala u sunakladništvu Muzeja Međimurja Čakovec i ArTresor naklade iz Zagreba. Osim monografije Muzej se može pohvaliti i novim Vodičem muzejskim postavom Riznice Međimurja autorica Janje Kovač i Ane Šestak.

Od projekata EU fondova u 2024. godini započeli smo provedbu 2 programa: projekt „Living Castles 2.0“ sufinanciran iz OP Interreg VI-A Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027. te projekt „Energetska obnova Memorijalne kuće Ladislava Kralja Međimurca“ sufinanciran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti NPOO.

Ono što je posebno obilježilo 2024. godinu jest nominacija Muzeja Međimurja Čakovec za prestižnu nagradu EMYA – European Museum of the Year Award, nagradu za najbolji europski muzej. Naš muzej bio je jedini predstavnik Hrvatske na izboru za ovu najstariju europsku nagradu iznimnoga renomea. Konferencija EMYA 2024 i sam izbor održani su u gradu Portimãu, u Portugalu u trajanju od 1. do 4. 5. 2024. U izboru je bilo 50 muzeja iz 27 zemalja, a Muzej Međimurja Čakovec ušao je u samo finale. Iako glavnu nagradu nismo dobili, ova nominacija važna je potvrda da naš muzej djeluje po europskim standardima izvrsnosti.

Iako ovim kratkim rezimeom godišnjega rada teško možemo dočarati sav naš trud, rad i ljubav prema baštini, nadam se da se oni ipak mogu osjetiti, jer naš mali muzejski tim zaista živi i voli svoj posao. Kroz godine smo stvorili veliku potporu publike, upoznali brojne suradnike, pojedince, udruge, institucije s kojima volimo surađivati te vam svima ovim putem zahvaljujemo na suradnji i želimo uspješnu i sretnu novu 2025. godinu!

Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica

U povodu 100. obljetnice rođenja hrvatske likovne umjetnice, scenografkinje i kostimografkinje, Čakovčanke Marije Zidarić (18. prosinca 1924. – 2008.) Muzej Međimurja Čakovec organizirao je predstavljanje muzejskih suvenira s motivima autoričinih skica za dječje predstave. Riječ je o šalicama, majicama i torbama koje je dizajnirala kustosica Likovne galerije MMČ-a Marta Horvat, a izradila digitalna tiskara Etic iz Čakovca. Predmeti, koje su pobliže objasnile i opisale kustosice Marta Horvat i Janja Kovač, predstavljeni su u muzejskoj suvenirnici, a uz suvenire predstavljen je i umjetnički opus Marije Zidarić. Događaju su, među ostalima, nazočili učenice i učenici Srednje škole Čakovec vođeni prof. Kristinom Jančec, djelatnici muzeja, novinari i gosti.

Marija Zidarić hrvatska je likovna umjetnica, scenografkinja i kostimografkinja. Rođena je 1924. godine u Čakovcu. Po završetku Drugog svjetskog rata kao studentica prve generacije upisuje zagrebačku Akademiju primijenjene umjetnosti. Na Akademiji je diplomirala 1955. godine u klasi profesorice Branke Hegedušić. Još tokom završne godine studija počinje raditi u zagrebačkom kazalištu Komedija, na poziciji scenografa i kostimografa, a uz to radila je i u Zagrebačkom kazalištu lutaka, Televiziji Zagreb, te u kazalištima u Varaždinu, Tuzli, Banja Luci i Subotici. Jedna je od prvih školovanih scenografkinja i kostimografkinja u Hrvatskoj. Tokom svoje karijere izvela je i velik broj originalnih lutaka za lutkarske predstave, a 1969. godine izrađuje seriju lutaka za seriju od 12 epizoda koja se emitirala na televiziji. Godine 1962. dobiva posao kao profesorica oblikovanja kostima te povijesti tekstila i kostima na Odjelu za tekstilni dizajn Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu, te Više tekstilne škole u Varaždinu. Na tim pozicijama ostaje do 1981. godine. U Grožnjanu je 1965. godine otvorila galeriju M-65. Tokom karijere sudjelovala je na većem broju samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a 1996. godine u Muzeju Međimurja u Čakovcu održana je njena retrospektivna izložba povodom 40 godina stvaralaštva. Bila je članica ULUPUH-a i Društva likovnih umjetnika Istre. Marija Zidarić preminula je 2008. godine. (Izvor: Mreža dizajnerskog sjećanja)

Muzej Međimurja Čakovec / Likovna galerija / Zbirka Marije Zidarić

Zbirka Marije Zidarić sadrži akvarele, crteže, tapiserije, lutke te nacrte za kazališne kostime i tekstilni dizajn Marije Zidarić (1924. – 2008.), svestrane primijenjene umjetnice koja je diplomirala na zagrebačkoj Akademiji primijenjenih umjetnosti 1955. godine u klasi prof. Branke Hegedušić.

Značajni su njezini radovi s područja kazališne kostimografije za zagrebačko Kazalište Komedija, gdje je bila prvi poslijeratni stalno zaposleni kostimograf, a više od tri desetljeća surađivala je i sa Zagrebačkim kazalištem lutaka i dječjim programom hrvatske televizije.

Značaj nacrta za oblikovanje tekstila i kostimografiju koji se čuvaju u zbirci proizlazi iz činjenice da je Marija Zidarić među našim prvim školovanim tekstilnim dizajnerima i kostimografima.

VODITELJICA ZBIRKE: Marta Horvat, kustosica Likovne galerije MMČ-a

PORIJEKLO: otkup, poklon

VRSTA PREDMETA: akvareli, crteži, tapiserije, lutke, nacrti za kazališne kostime i tekstilni dizajn

1. Promocija muzejskih suvenira povodom 100. obljetnice rođenja slikarice i kostimografkinje Marije Zidarić
Mjesto događanja: Suvenirnica Riznice Međimurja
Vrijeme događanja: srijeda, 18.12.2024. u 12:30 sat

2. Predavanje uz obilazak zbirke Marije Zidarić u stalnom postavu
Mjesto događanja: Stalni postav Likovne galerije
Vrijeme događanja: srijeda, 18.12.2024. u 13:00 sati

Sto je godina prošlo od rođenja poznate i svestrane čakovečke umjetnice Marije Zidarić, rođene 18. prosinca 1924. Za svestranost u svojem radu mogla je jednim djelom zahvaliti i obrazovanju na Akademiji primijenjene umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirala na Odjelu za tekstil i kostimografiju pod mentorstvom prof. Branke Hegedušić 1955. godine.

Zbirka Marije Zidarić jedna je od jedanaest zbirki Likovne galerije Muzeja Međimurja Čakovec, koja broji čak 465 radova nastalih između 1952. i 2002. godine. Tu su skice za kostime i lutke, lutke za dječje predstave, predlošci za tekstil, tapiserije i tkalački stan, te brojni slikarsko-crtački radovi rađeni akvarelom i tušem. Unatoč raznolikosti, poseban je njen doprinos stvaranju vizualnog doživljaja za dječje lutkarske predstave gdje je, prema riječima E. Cvetkove, ostvarila jedan od najplodnijih i najvrjednijih dijelova svoga opusa. Veći dio ovog segmenta umjetničina stvaralaštva nestao je u kazališnim skladištima i pao u zaborav, ali čakovečka zbirka postala je sigurno utočište za neke zaboravljene junake.

Povodom obilježavanja stote obljetnice njezina rođenja, skice lutaka iz predstave Konjić Grbonjić (1984.) i skica Mače za lik-sjenu dječje serije Ide priča (1983.) ugledat će ponovno svjetlo dana, ali u nekom novom obliku. Naša kustosica i voditeljica Likovne galerije Marta Horvat osmislila je muzejske suvenire sa navedenim likovima, a u kojem obliku, otkrit ćemo Vam na promociji suvenira na sam dan njezina rođenja, u srijedu 18. 12. 2024. u 12.30 sati! Nakon toga, pridružite nam se u 13 sati na besplatnom vodstvu Zbirkom Marije Zidarić za sve zainteresirane.

Minuli petak, 13. prosinca 2024., međimurska, ali i cjelokupna hrvatska javnost svjedočila je jednom iznimnom kulturnom događaju – predstavljanju prve stručne i znanstvene monografije pod nazivom "Stari grad Čakovec kroz stoljeća".

Riječ je o dugo očekivanom i priželjkivanom djelu s obzirom na značaj i važnost čakovečke utvrde, nekadašnje banske rezidencije u kojoj se dugi niz godina oblikovala politička i vojna strategija hrvatskoga plemstva. Ovom monografijom konačno dobivamo cjeloviti uvid u povijest tog zdanja, koje je bilježilo puno uspona, ali i ponekih padova. Nasreću sve je to sada iza nas pa se nakon nedavne temeljite obnove možemo ponositi činjenicom da smo to zdanje spasili od propasti i u kratkom roku obnovili. Monografija se tako pojavila baš u pravo vrijeme, zaokruživši razdoblje od gotovo 700 godina postojanja, od prvog pisanog spomena o Starom gradu u Čakovcu iz 1333. godine do njegove današnje potpune revitalizacije.

Knjiga je nastala na inicijativu njezina autora, dr. sc. Petra Puhmajera, Muzeja Međimurja Čakovec te ArTresor naklade iz Zagreba kao sunakladnika knjige. Završena je i tiskana upravo 2024. godine kao kruna obilježavanja 70-te obljetnice Muzeja Međimurja Čakovec. Financijski je zaokružena sredstvima Ministarstva kulture, Grada Čakovca, Muzeja Međimurja Čakovec i naklade ArTresor.

U multimedijalnoj dvorani o monografiji su govorili autor dr. sc. Petar Puhmajer, recenzent knjige dr. sc. Andrej Žmegač, vlasnici ArTresor naklade Silva i Franjo Kiš te ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan. Pismenim dopisom skupu su se obratili urednica knjige dr. sc. Katarina Horvat-Levaj i recenzent, akademik Vladimir Marković. Sve sudionike u izradi monografije pozdravila je čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, a kulturni program održala je poznata kantautorica i interpretatorica međimurskih popijevki Lea Šprajc. Impresivan dizajn knjige izradio je Franjo Kiš.

Ravnateljica Muzeja Hrustek Sobočan je, među ostalim istaknula: dr. sc. Petar Puhmajer se punih dvadesetak godina bavio Starim gradom, od 2004. do 2024., obavljajući konzervatorskorestauratorska istraživanja i analize povijesnih struktura građevine pa je apsolutni poznavatelj materije o kojoj piše. Zahvaljujući njegovom svesrdnom angažmanu u pisanju ove knjige, Stari grad Čakovec konačno ima monografiju kakvu zaslužuje, velebnu i sjajnu, s opsežnim stručnim tekstovima i ilustracijama. Ova monografija posveta je svima onima koji cijene Stari grad Čakovec i njime se ponose, koji su uz njega rasli, živjeli i radili, kao i svima koji su se istinski trudili zadnjih desetljeća da se ga očuva i obnovi u nešto najbolje u kulturnoj baštini što Međimurje može dati.

U svom izlaganju o radu na izradi monografije dr. sc. Puhmajer je spomenuo niz zanimljivih pojedinosti, zahvalio se suradnicima koji su ga ohrabrivali i podupirali, a onda je svim prisutnima izmamio osmijeh spomenuvši kako su za današnji izgled Staroga grada zaslužne dvije žene: markiza Anna Maria Pignatelly Althan koja ga je prvi puta obnovila u 18. stoljeću i sadašnja ravnateljica MMČa Maša Hrustek Sobočan koja je to učinila sada, tristo godina kasnije.

Ukratko o autoru monografije:

Petar Puhmajer je konzervator savjetnik i povjesničar umjetnosti, zaposlen na Odjelu za konzervatorsku dokumentaciju nepokretne baštine pri Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu.

Rođen je u Čakovcu 1974. godine, a kasnije u djetinjstvu seli u Zagreb.

Diplomirao je povijest umjetnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2012. obranio je doktorsku disertaciju s temom „Barokne palače u Varaždinu“. Bavi se istraživanjem arhitekture od 17. do 19. stoljeća, s posebnim interesom za pitanja građevnog razvoja, stila i tipologije stambene arhitekture. Vodio je brojne projekte konzervatorsko-restauratorskih istraživanja te samostalno, i u suradnji s drugima, izradio više desetaka elaborata, studija i ekspertiza, obavljao stručni konzervatorski nadzor te koordinirao radove na nepokretnim kulturnim dobrima. Izlagao je na više domaćih i stranih znanstvenih skupova te bio suradnikom na dvama projektima financiranih od strane Hrvatske zaklade za znanost, pri Filozofskom fakultetu u Rijeci i Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Recenzent je znanstvenih časopisa s područja povijesti umjetnosti i član uredništva dvaju časopisa s temama iz zaštite kulturne baštine. Sudjelovao je u komisijama Ministarstva kulture za očevid šteta nakon potresa u Zagrebu 2020. godine. Dobitnik je povelje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 2008. godine za suautorstvo knjige „Palača šećerane u Rijeci“.

Monografiju možete kupiti u suvenirnici Riznice Međimurja, a uz nju dobivate i krasan kalendar za 2025. godinu s umjetničkim fotografijama Starog grada.

(fotografije: Silvio Benč)

U Muzejsko-informativnom centru MMČ-a održana je edukativno-kreativna radionica uz izložbu „Vunasti mamuti – divovi ledenoga doba“ pod naslovom „Mali istraživači i veliki mamuti“.

Autorice edukativno-kreativne radionice, prof. Melita Sambolek i prof. Tamara Srnec iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, nakon poučnoga i zabavnoga uvoda, polaznicima su različitim pokusima predstavile i približile svijet vunastih mamuta te klimatske prilike u kojima su živjeli. Najveću pozornost malih istraživača privukli su pokusi vezani uz mjerenje temperature termometrom, mjerenje duljine bedrene kosti mamuta i duljine kljova, ali i zanimljiva pitanja o vuni kao toplinskom izolatoru i načinima kako se može postići jako niska temperatura leda.

Na radionici su sudjelovali učenici 4. razreda I. OŠ Čakovec i razrednica Tanja Žganec.

Nakon radionice, autorica izložbe s učenicima je uz stručno vodstvo prošetala izložbom.