Od ukrašavanja struganjem boje do batik tehnike

U Galeriji Koprivnica otvorena je prigodna, zajednička izložba Muzeja grada Koprivnice i Muzeja Međimurja Čakovec „Crna pisanica u Podravini i Međimurju“ autorica više kustosice Muzeja Međimurja Čakovec Janje Kovač i više kustosice Gradskog muzeja Koprivnice Vesne Peršić Kovač. Otvorenju izložbe prisustvovali su zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Ratimir Ljubić, gradonačelnik Grada Koprivnice Mišel Jakšić, a čast otvoriti izložbu pripala je ravnateljici Muzeja Međimurja Čakovec, Maši Hrustek Sobočan.

• Umijeće ukrašavanja pisanica u Podravini je u kontinuitetu sačuvano do danas. U mjestima koja su istaknuta kao glavni centri ovoga umijeća, pisanice se izrađuju u svakoj obitelji. Karakteristično je ukrašavanje pomoću voska, kao i črne pisanice u Međimurju. Međutim, kod nas je posebno lijepa i na cijeni tehnika ukrašavanja struganjem boje, rekla je Vesna Perišić Kovač iz koprivničkog muzeja.

Međimurska crna pisanica karakteristična je upravo po svojoj crnoj boji i dolazi u kombinaciji s floralnim motivima koji se kao i crna boja pojavljuju u vrijeme baroka, otkrila je autorica Janja Kovač.

• To je nešto što smo zapravo kopirali iz viših slojeva. Kod črne pisanice zanimljiva je tehnika izrade, to je batik tehnika i ona se izrađuje uz pomoć voska. Najstarija pisanica napravljena tom tehnikom nađena u Hrvatskoj je iz 15. stoljeća. U našim krajevima počela se raditi sredinom 19. stoljeća.

Sve tu tehnike izrade pisanica sačuvane i danas i prenose se na nove generacije.

• Biserka i Marko Vučenik i KUD Seljačka Sloga Donja Dubrava koji su i nositelji te vještine, održavanjem brojnih radionica, popularizirali su tu vještinu i prenijeli na druge pojedince. Ove godine se dogodilo, ako se ne varam prvi puta da je netko od polaznika tih radionica održao vlastite radionice. To je ljepota nematerijalne baštine, uvijek se može obnoviti i kao kulturno dobro uvijek postoji. .

Na izložbi u Koprivnici izloženo je gotovo osamdeset izložaka iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec od kojih je najstarija pisanica iz 90-ih godina prošloga stoljeća, te Muzeja grada Koprivnice, kao i prikazi nekadašnjih uskrsnih običaja, a koji se još uvijek njeguju. Izložbu prati bogat katalog s fotografijama, opisima tog umijeća te poviješću. Naglasak izložbe je na nositeljima vještine koji i dan danas svoja znanja nesebično prenose na nove generacije. Izložba je realizirana uz financijsku pomoć Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Međimurske županije, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice, a ostaje otvorena do 24. svibnja 2025. godine. Iduće godine izložba dolazi u Muzej Međimurja Čakovec.

Mjesto događanja: Galerija Koprivnica
Trajanje izložbe: 16.4. – 24. 5. 2025.
Otvorenje: 16. 4. 2025. u 19 sati

Muzej grada Koprivnice i Muzej Međimurja Čakovec pozivaju Vas na otvorenje izložbe Crne pisanice u Podravini i Međimurju u Galeriji Koprivnica, Zrinski trg 9 u srijedu 16. travnja 2025. u 19 sati. Autorice izložbe su viša kustosica Muzeja Međimurja Čakovec Janja Kovač i viša kustosica Gradskog muzeja Koprivnica Vesna Peršić Kovač.

Ukrašavanje pisanica staro je umijeće i dokaz kontinuiteta posebnih oblika pretkršćanske kulture na području Hrvatske. Danas kao dio kršćanskog sustava vjerovanja, pisanice simboliziraju novi život i Isusovo uskrsnuće, ali prije svega doprinose kulturnoj raznolikosti.

Pisanice su općenito najprepoznatljiviji simbol Uskrsa, a črna pisanica ukrašena mahom cvjetnim, ali i drugim motivima jedinstveno je nematerijalno dobro. Prepoznala je to stručna zajednica dodjelom svojstva nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske koje obvezuje nositelje, ustanove te lokalnu zajednicu na njegovo čuvanje, prezentiranje i prenošenje novim generacijama.

Na izložbi u Koprivnici bit će gotovo osamdeset izložaka iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec od kojih je najstarija pisanica iz 90-ih godina prošloga stoljeća, te Muzeja grada Koprivnice. Izložbu prati bogat katalog s fotografijama, opisima tog umijeća te poviješću. Naglasak izložbe je na nositeljima vještine koji i dan danas svoja znanja nesebično prenose na nove generacije.

Izložba je realizirana uz financijsku pomoć Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Međimurske županije, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice, a ostaje otvorena do 24. 5. 2025. godine.

I nakon 40 godina karijere izmišljam nove stvari

„Stvarati vizualne doživljaje koji prije nisu bili viđeni najveća mi je satisfakcija. Kad nešto izmislim i napravim što znam da nikada nisam vidio i onda se nadam da to i drugi nisu vidjeli, tu dolazi nekakva originalna inspiracija ljudima da dožive nešto što prije nisu mogli“.

Damir Hoyka jedan je od najaktivnijih hrvatskih fotografa koji ove godine obilježava četiri desetljeća profesionalnog fotografskog stvaralaštva. Izlagao je na više od devedeset samostalnih i grupnih izložbi, objavio na tisuće fotografija, fotomonografije, esej o fotografiji „Fotosofia“. Uz to, autor je nagrađenog SF romana „Xavia“ kao i serije knjiga dječje proze. Do 4. svibnja ove godine u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec može se razgledati njegova izložba „Kvantni safari“, prva samostalna u Čakovcu. Sadrži 27 fotografija nastalih digitalnom manipulacijom pomoću koje stvarne fotografije pretvara u različite eterične oblike.

Ovaj ciklus fotografija nešto je drukčiji od onoga na što je publika navikla. Odakle ideja za takve fotografije?

Niz mojih foto serija nastane iz promatranja onoga što radim. Neki puta se dogodi nekakav pomak u obradi, ideja koja nije bila planirana i tu uočim nekakav detalj koji me zaintrigira. Onda se odmaknem od onoga što sam radio, zbog čega sam počeo raditi tu fotografiju. Razvijem mali dio toga, stavim sa strane i vratim se onom što moram dovršiti. Kad to dovršim vratim se ovom i čačkam po tome niz godina. Tako je bilo i s Kvantnim safarijem. Moram reći da tema o kojoj ovdje razmišljam je dugoročna tema. O dvije stvari sam počeo razmišljat kad sam došao sebi, negdje s pet, šest godina. Gledao sam prema gore i pitao se što to ima tamo gore na toj velikoj skali, one točkice po nebu, ima li tamo koga. A kad nije bilo zvjezdanog neba po noći, onda sam si mislio što ima na toj najmanjoj skali, čega najmanjega ima, od čega je sve sazdano. I danas se pitam što će biti na kraju, dal će to biti nekakve strune, od čega je sve sazdano? I to je misao koja me prati cijeli život. Kad nanjušim neku temu koja mi je važna, nastojim to prenijeti publici.

Kako je publika prihvatila takav odmak od klasične fotografije?

Imate razne umjetnike koji funkcioniraju na razne načine. Neki se opredijele za način „uspio sam s jednom serijom i cijeli život se držim tog stila“. Ja nisam taj, volim istraživat, užasno sam radoznao i meni fotografija služi za dijeljenje svojih misli i dijeljenje inspiracije sa svojom publikom. Ideja je na prvom mjestu. Kad dobijem ideju, razmišljam o tome kako ću formirati tu ideju i koji će biti moji motivi. Prvo ideja, a onda motivi i forma. Nije da imam formu i motiv pa se ideja pokušava prilagoditi tome. Ja nisam taj, uvijek krećem od ideje, onda tražim nove forme i motive i zato je dosta mojih serija vrlo različito. Ne može se sa istim stilom baš sve na svijetu reći. Možda možeš dvije, tri ideje podijeliti istim stilom ali to je to. Zato ti moji izleti otkrivanja novih stvarnosti i ono što me veseli i što me vjerojatno drži ovih 40 godina. Stvarati vizualne doživljaje koji prije nisu bili viđeni mi je najveća satisfakcija. Kad nešto izmislim i napravim što znam da nisam nikada vidio i onda se nadam da i drugi to nisu vidjeli, tu dolazi nekakva originalna inspiracija ljudima da dožive nešto što prije nisu mogli. Došao sam do zaključaka da to podijelim sa svojim publikom ne bismo li svi došli do nekakvih spoznaja koje će nam unaprijediti život, učiniti ga ljepšim iznutra, da nam okolina bude što ljepša, adekvatnija. Volim reći da sam onoliko sretan koliko su sretni ljudi oko mene.

Kako to da se odabrali Muzej Međimurja Čakovec za izložbu „Kvantni safari“?

Zato što tu još nisam bio. Također se volim i vratiti na mjesta na kojima sam bio. Dakle meni je vrlo bitno da mi je u gradu u koji idem draga publika kojoj se volim vratit ili da otkrijem novu publiku. Ovdje nisam bio pa idem da vidim što će se dogoditi. Za moje gostovanje u Čakovcu ste zaslužni svi vi koje sam upoznao, ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan je bila prekrasna, zainteresirana i kad se negdje osjećaš dobro došao, dapače. Trebalo mi je četrdeset godina. Bila je jedna moja fotografija nekom prilikom na jednoj skupnoj izložbi, ali ovo je moja prva samostalna izložba u Čakovcu.

Kad se osvrnete na tako dugu i bogatu karijeru, četiri desetljeća, o čemu razmišljate?

Kad pomislim da je prošlo četrdeset godina, meni je to nezamislivo. Ne mogu si zamisliti da već četrdeset godina živim od fotografije. Kad se sjetim što sam sve prošao, što sam sve vidio, kakve sam sve prekrasne ljude upoznao, kakve smo prekrasne projekte radili, dječje romane što pišem, moj roman, mogu reć da živim punim životom i dalje unatoč četrdeset godina. Još je sad i bolje jer što si stariji si mudriji, imaš širi krug poznanstava, ljudi koji vole neke stvari pa je nešto lakše realizirati.

Ove godine obilježavate i dvadeset godine održavanja FOTOSOFIJE, seminara napredne fotografije. Tko su polaznici tečaja i je li do sad bilo polaznika iz Međimurja?

Prošle godine, za 19. FOTOSOFIA oni koji se sjećaju, djevojka s plakata i vizuala koja nam je bila zaštitno lice, mi to zovemo „FOTOSOFIJA girl“ je od kuda? Iz Čakovca. To je vaša Lena Šarić koja studira kod nas u Zagrebu i kod Tihane HarapinZalepugin je u agenciji. Odabrao sam nju da bude zaštitno lice. Što se tiče seminara, na FOTOSOFIJU dolaze iz cijele regije, to nije samo hrvatski projekt. Imali smo polaznicu iz Londona koja je magistra fotografije na jednoj londonskoj akademiji i bez obzira na to, ona došla. Ono što mi imamo, a što nisam siguran da ni akademija ni slični seminari imaju je da je kod nas sve upućeno na praksu, sve se objavljuje. Tih šest dana koji seminaristi provedu s nama sve što rade je stvarno, pravi mediji im objavljuju modne fotke, pravi klijenti objavljuju njihove komercijalne fotke, reklamne fotografije. Sve što rade sve se objavljuje i ti nakon šest dana rada, znaš da svoje fotografije možeš jednog dana iskoristiti. Radiš objavljive stvari. Mislim da to pomogne čovjeku u životu, kako se snaći, funkcionirati u profesionalnim uvjetima i da sam sebi raščisti koji žanr fotografije je za njega.

Intervju s fotografom Damirom Hoykom povodom otvorenja izložbe „Kvantni safari“ u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec objavljen je u tjedniku Međimurske novine, broj 1543 od 11. travnja 2025. godine. Izložba je otvorena do 4. svibnja 2025. godine i besplatna je za razgled.

(Foto: Silvio Benč)

Važne obljetnice u 2025. godini

Muzej Međimurja Čakovec i ove se godine uključuje u obilježavanje Festivala znanosti različitim aktivnostima te tako u suradnji s Gimnazijom Josipa Slavenskog Čakovec organizira natječaj za izradu plakata o osobama, znanstvenicima, znanstvenim otkrićima i važnim događajima čija se obljetnica obilježava tijekom 2025. godine.

Propozicije:

1. Odaberite jednu osobu ili organizaciju ili otkriće od predloženih u tablici, a koji su povezani obljetnicama u 2025. godini.
2. Proučite doprinos znanosti i važnost osobe ili otkrića za ljudski rod.
3. Izradite plakat na kojem ćete predstaviti osobu, otkriće ili događaj i istaknite važnost istraživane teme, predstavite pokus ili istraživanje i sl.
4. Plakat treba u donjem desnom kutu sadržavati sljedeće podatke:
   • ime i prezime učenika te razred ili naziv vrtićke skupine
   • naziv škole ili vrtića
   • ime i prezime mentora, voditelja, odgojitelja
5. Pošaljite fotografiju plakata ako je izrađen na papiru ili digitalni oblik plakata na natječaj postavljanjem na:
   https://bit.ly/4iKZF0v

Kategorije:

1. vrtići
2. osnovne škole – niži razredi
3. osnovne škole – viši razredi
4. srednje škole

Plakatima će biti dodijeljene lozinke i uklonjeni podatci o autorima te će u tom obliku biti predani povjerenstvu za ocjenjivanje.

Kategorija A – može sudjelovati vrtićka grupa koja izrađuje jedan plakat; može sudjelovati više grupa iz istog vrtića.
Kategorije B, C i D – plakat mogu izraditi najviše dva učenika u paru i sudjeluju s jednom temom; unutar razreda ili škole može se prijaviti više plakata.

Rok: 5. svibnja 2025. do 12 sati

Tehnički uvjeti:

Plakat može biti izrađen na papiru formata A1 i orijentacije prema želji. Plakat može biti napravljen u digitalnom obliku u Powerpointu, Canvi ili drugim sličnim alatima. Poslati ga kao PDF dokument.

Samo izabrane plakate u užem krugu bit će potrebno dostaviti u originalu ako su izrađeni na papiru ili u punoj rezoluciji za ispis kako bi se izložili u prostorima Muzeja. Ispis digitalne verzije plakata osiguran je od strane organizatora.

Kriteriji odabira plakata:

• točnost navedenih podataka
• istaknuta važnost znanstvenoga otkrića ili događaja
• istaknuta obljetnica otkrića/događaja
• zanimljivost navedenih podataka
• struktura rada
• preglednost
• kreativnost izrade
• vlastiti doprinos autora (pokus, rezultati istraživačkoga projekta, literarni ostvaraj i dr.).

Nagrade:

Znanstvena radionica za vrtićku grupu ili razred (OŠ) iz kojeg je nagrađeni učenik/učenica, ulaznice za CZK, ulaznice za različite muzeje, ulaznice za bazene, članske iskaznice za knjižnicu, majice i dr.

Info:

melita.sambolek@gmail.com
ines.virc@mmc.hr

1. 2025.
   Međunarodna godina očuvanja ledenjaka
   Ujedinjeni narodi su 2025. godinu proglasili Međunarodnom godinom očuvanja ledenjaka https://www.un-glaciers.org/en
2. 2025.
   Međunarodna godina kvantne znanosti i tehnologije
   Ujedinjeni narodi su 2025. godinu odabrali za Međunarodnu godinu kvantne znanosti jer se obilježava 100 godina od početnoga razvoja kvantne mehanike https://quantum2025.org/en/
3. 1700.
   Obljetnica rođenja
   Daniel BERNOULLI
   Švicarski matematičar i fizičar, izveo osnovnu jednadžbu za gibanje fluida te molekulsko kinetički model plinova.
4. 1745.
   Obljetnica rođenja
   Alessandro Giuseppe Antonio VOLTA
   Talijanski fizičar i kemičar, izumio elektrofor, konstruirao prvi galvanski članak, otkrio i izolirao metan.
5. 1775.
   Obljetnica rođenja
   Andre Marie AMPERE
   Francuski fizičar i matematičar, izumio galvanometar za mjerenje struje i napona, istraživao povezanost elektriciteta i magnetizma, istraživao međudjelovanje između dviju električnih struja.
6. 1845.
   Obljetnica rođenja
   Wilhelm Conrad RӦNTGEN
   Njemački fizičar, otkrio posebnu svrhu elektromagnetskoga zračenja (x-zrake), dobio Nobelovu nagradu.
7. 1885.
   Obljetnica rođenja
   Niels BOHR
   Danski fizičar, dao je ključne doprinose razumijevanju atomske strukture i kvantne teorije.
8. 1895.
   Obljetnica smrti
   Louis PASTEUR
   Francuski kemičar i mikrobiolog, dao je ključne doprinose medicini, uključujući razvoj cjepiva i postupka pasterizacije.
9. 1925.
   Obljetnica rođenja
   Vladimir DEVIDÉ
   Hrvatski matematičar, japanolog i akademik poznat po svojim doprinosima matematici te promicanju japanske kulture u Hrvatskoj.
10. 1955.
    Prvi računalni program kojim se ispituje inteligencija nekoga stroja
    The Logic Theorist
    Alan Mathison Turing objavio je 1950-ih prve teorijske radove o umjetnoj inteligenciji i osmislio test (tzv. Turingov test).

Obljetnice u međimurskoj kulturnoj baštini

1. 1925.
   Obljetnica rođenja
   Ljubo KUNTARIĆ
   100. obljetnica rođenja Ljube Kuntarića (skladatelj, Čakovec, 1925. – Volosko, 2016.).
2. 1955.
   Obljetnica smrti
   Josip ŠTOLCER SLAVENSKI
   70. obljetnica smrti Josipa Štolcera Slavenskog (skladatelj, Čakovec, 1896. – Beograd, 1955.).
3. 1905.
   Obljetnica rođenja
   Gabrijel HORVAT
   120. obljetnica rođenja i 40. obljetnica smrti slikara Gabrijela Horvata (1905. – 1985.).
4. 1955.
   Obljetnica rođenja
   Stjepan JERKOVIĆ
   70. obljetnica rođenja kipara Stjepana Jerkovića (1955. – 2023.).
5. 1935.
   Obljetnica rođenja
   Roko ŠTOKIĆ
   90. obljetnica rođenja slikara Roka Štokića (1935. – 2023.).
6. 1925.
   Stolnoteniska sekcija
   100. obljetnica stolnoteniske sekcije ČŠK-a.
7. 1955.
   Gradski muzej Čakovec
   70. obljetnica otvorenja Gradskoga muzeja Čakovec za javnost u fortifikaciji Staroga grada, danas Muzej Međimurja Čakovec.
8. 1960.
   Dom lovaca Međimurja
   65. obljetnica otvorenja Doma lovaca Međimurja.
9. 1970.
   Županijska bolnica Čakovec
   55. obljetnica početka gradnje današnje Županijske bolnice u Čakovcu.
10. 1975.
    ŠAF
    50. obljetnica ŠAF-a.
11. 1995.
    Međimurske novine
    30. obljetnica tjednika Međimurske novine.

Muzej Međimurja Čakovec prvi se puta uključio u akciju obilježavanja Mjeseca autizma akcijom “S prijateljem u muzej” koju su organizirali Udruga za autizam ASK i Savez udruga za autizam Hrvatske (SUZAH). Tijekom vikenda, 5. i 6. travnja 2025. godine osobe iz spektra autizma mogle su s pratnjom besplatno posjetiti muzej.

Brojni posjetitelji iskoristili su tu priliku i proveli vikend u razgledavanju postava Riznice Međimurja istražujući nasljeđe, tradiciju, usmenu predaju, znanja i vještine našega kraja. Posjetili su i Likovnu galeriju i stalni muzejski postav Zrinski i čakovečki Stari grad smješetene u palači.

Cilj programa bio je omogućiti osobama iz spektra autizma da posjete muzeje u društvu prijatelja i potaknuti društvenu uključenost, razmjenu iskustava i uživanje u kulturnim sadržajima. Posjetiteljima su na raspolaganju bile kustosica pedagoginja Ines Virč i kustosica Marta Horvat koje su educirane za rad s osobama s posebnim potrebama.

Akciju su poduprle udruga za autizam Pogled, Murid-centar za ranu intervenciju u djetinjstvu te brojne međimurske škole koje su obavijestile svoje članove i učenike o održavanju akcije “S prijateljem u muzej”.

Čakovec je baš rasturio! Imate najviše posjetitelja javili su nam organizatori akcije na što smo baš ponosni. Hvala svima koji su posjetili Muzej Međimurja Čakvec. Veslimo se vašem ponovnom dolasku.

„Volim se vratiti tamo gdje mi je dobro ali ići gdje nisam bio, otkrivati novu publiku da vidim kako će reagirati. Za gostovanje u Čakovcu ste zaslužni svi vi koje sam upoznao“.

U petak, 4. travanja 2025. godine u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec otvorena je izložba renomiranog fotografa Damira Hoyke „Kvantni safari“. Sadrži 27 fotografija nastalih digitalnom manipulacijom pomoću koje stvarne fotografije pretvara u različite eterične oblike, materijalizira nevidljive svjetove.

• Niz mojih fotoserija se dogodi iz onoga što uočim. Vidim tu neku malu anomaliju, to me zainteresira, razvijem neki mali dio toga, stavim sa stran i, vratim se onom što moram dovršiti. Kad je to gotovo vraćam se onome što sam uočio i tako je bilo i s „Kvantnim safarijem“. Tema o kojoj ovdje razmišljam je nešto o čemu već dugo razmišljam. Još od djetinjstva sam se gledajući gore pitao što to tamo ima? Što je najmanje čega ima? Od čega je sve sazdano?, rekao je Hoyka govoreći i svojoj recentnoj izložbi.

Kustosica izložbe je Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec koja je na otvorenju među ostalim napomenula kako smo odavno napustili stav da je digitalna fotografija nešto loše. Svijet se okreće novim tehnološkim mogućnostima i izazovima i tako mora i biti.

• U ciklusu „Kvantni safari“ Damir Hoyka vraća nas u esenciju fotografije te nam ovom izložbom predaje svoj masterpiece, sukus fotografije u svjetlu, boji i pokretu. Svaka od fotografija izgleda poput međufaze pretapanja jednoga te istoga oblika, a snimivši ih na filmsku traku s dovoljnim brojem sličica u sekundi vjerojatno bismo taj pokret oživotvorili. S vrlo malo elemenata rečeno je mnogo, čime je „Kvantni safari“ postao haiku suvremene fotografije, rekla je Hrustek Sobočan.

Damir Hoyka jedan je od najaktivnijih hrvatskih fotografa. Ove godine obilježava četiri desetljeća profesionalnog fotografskog stvaralaštva. Izlagao je na više od devedeset samostalnih i grupnih izložbi, objavio na tisuće fotografija, fotomonografije, esej o fotografiji „Fotosofia“. Uz to, autor je nagrađenog SF romana „Xavia“ kao i serije knjiga dječje proze. Ovo mu je prvi puta da izlaže u Čakovcu.

• Volim se vratiti tamo gdje mi je dobro ali ići gdje nisam bio, otkrivati novu publiku da vidim kako će reagirati. Za gostovanje u Čakovcu ste zaslužni svi vi koje sam upoznao, ravnateljica Maša je bila prekrasna, zainteresirana i onda se osjećaš dobrodošao, rekao je Hoyka na otvaranju njegove čakovečke izložbe „Kvantni safari“ koja se može razgledati do 4. svibnja 2025. g. u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec.

U travnju 2025. godine, u okviru Dana i Mjeseca svjesnosti o autizmu Muzej Međimurja Čakovec priključuje se Udruzi za autizam ASK i Savezu udruga za autizam Hrvatske (SUZAH) u organizaciji programa „S prijateljem u muzej!“.

Cilj programa je omogućiti osobama iz spektra autizma da posjete muzeje u društvu prijatelja, potpuno besplatno! Potaknimo zajedno društvenu uključenost, razmjenu iskustava i uživanje u kulturnim sadržajima.

Kada?
Vikend 5. i 6. travnja 2025. u radno vrijeme Muzeja (od 10 do 16 sati)

Gdje?
Muzej Međimurja Čakovec (javiti se u suvenirnicu Riznice Međimurja)

Što nudimo?
Besplatne ulaznice za osobe iz spektra autizma i njihovu pratnju. Nema vođenih tura, već slobodno istraživanje postava, ali naš tim kustosica rado će odgovoriti na sva pitanja.

Ulaznice preuzimate na poveznicama:
Subota
Nedjelja

Molimo roditelje da, ako je potrebno, pripreme bocu vode i donesu slušalice protiv buke i fidget igračke, a za lakšu komunikaciju bit će dostupne komunikacijske kartice.

Ne propustite priliku za zajedničko uživanje u muzeju! Vidimo se!

Jezik postaje sve važniji

Da predavanje o jeziku može biti itekako zanimljivo, i naravno poučno, u Čakovcu je pokazao jezikoslovac dr. sc. Marko Alerić koji je gostovao u programu Popularno Predavanje Petkom Muzeja Međimurja Čakovec u Mjesecu hrvatskoga jezika.

U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja u petak, 28. ožujka 2025. g. pred brojnom publikom održao je predavanje pod naslovom „Stvoreni za jezik“ tijekom kojega je, među ostalim, odgovorio na brojna pitanja. Primjerice, zašto učimo jezik i sva pravila koja uz to idu.

• To je naše pravo, a ne obveza. To je privilegij koji prije recimo 150 godina nije bio dostupan svima. Sada svi imamo mogućnost da nas se pouči jeziku. Osim toga, u siječnju 2024. godine donesen je Zakon o hrvatskom jeziku kojim je on postao javno dobro. To je naš zajednički standardni hrvatski jezik za koji mora postojati referentna točka. Sve mora biti pravilno u skladu s gramatikom, pravopisom i rječnikom, objasnio je dr. sc. Alerić.

Dodao je pritom kako je ovladavanje jezikom cjeloživotni proces i kako smo iz godine u godinu sve bolji u svim oblicima komunikacije. Više je puta naglasio da moramo čuvati svoje identitete, svoje mjesne govore tim više što se oni mijenjaju brže i češće od hrvatskog standardnog jezika.

Uz učenja o jeziku i njegovu značaju, gostovanje dr.sc. Alerića bila je prilika posjetiteljima da riješe neke jezične dileme, primjerice očekuju li nas oborine ili padaline.

Prof. dr. sc. Marko Alerić, široj hrvatskoj javnosti poznat je kao vrsni predavač i poznavatelj hrvatskoga jezika i kulture. Profesor je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, suautor je osnovnoškolskih udžbenika, vježbenica i priručnika za nastavnike iz hrvatskoga jezika, priručnika „Jezik i ja”, autor je knjiga „Poslovni jezični savjetnik” i „Pravo na jezik”, suautor knjige „Hrvatski u upotrebi”. Bio je voditelj nekoliko znanstvenih projekata Sveučilišta u Zagrebu i suradnik na nekoliko projekata. Stručni je suradnik obrazovnog, znanstvenog i kontakt-programa Hrvatske radiotelevizije. Stalni je stručni suradnik u emisiji Radio Sljemena „Hrvatski naš svagdašnji”. Od 2014. autor je redovitih jezičnih priloga za časopis Hrvatske odvjetničke komore Odvjetnik. Pokretač je i autor profila na Instagramu Jezikomat i istoimenoga kanala na YouTubeu na kojima objavljuje priloge kojima je cilj motivirati i omogućiti cjeloživotno ovladavanje hrvatskim jezikom.

Mjesto događanja: Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
Trajanje izložbe: 4.4. – 4.5.2025.
Otvorenje: petak, 4.4.2025. u 19 sati

Hoykina fotografija je eksperimentalna, istraživačka, umjetnička. Propituje mogućnosti medija i tehnike u srazu s likovnim postulatima. Ona je također i odraz njegovog unutarnjeg svijeta. Kao fotograf, Damir Hoyka krči put i postavlja trendove i obrasce koje drugi preuzimaju. Uvijek predvodnik i inovator, zasluženo se ubraja među najbolje na polju umjetničke fotografije u Hrvatskoj.

Na izložbi Kvantni safari u Muzeju Međimurja Čakovec renomirani umjetnički fotograf Damir Hoyka predstavlja 27 fotografija nastalih digitalnom manipulacijom pomoću koje stvarne fotografije pretvara u različite eterične oblike. Omjer digitalne manipulacije u obradi ovoga ciklusa fotografija je izrazito velik, čak 95 %. Odavno smo napustili stav da je digitalna fotografija nešto loše, svijet se okreće novim tehnološkim mogućnostima i izazovima i tako mora biti. Glavna misao vodilja u stvaranju ovog ciklusa fotografija je traženje odnosa između motiva i forme, što možemo konstatirati kao vječno umjetničko pitanje. Motivi na fotografiji savršeni su spoj svijetla, boje i pokreta, a „oko svakog promatrača će u fotografijama Kvantnog safarija vidjeti i prepoznati ono što je specifično njemu vidljivo” kako kaže autor. Ono što mu pruža užitak je služenje konotativnim medijima u komunikaciji s publikom. Njegova inspiracija je oduvijek bila usmjerena ka futurizmu i kreiranju modernih vizuala kakve publika nije imala prilike vidjeti, vizualno intrigantnih, a opet dovoljno inspirativnih da u njegovim fotografijama pronađu svoje vlastite misli.

U novoj seriji pod nazivom Kvantni safari Damir Hoyka vraća nas u esenciju fotografije te nam ovom izložbom predaje svoj masterpiece, sukus fotografije u svjetlu, boji i pokretu. Analizirajući naslov izložbe, uviđamo da je kvant energije najmanja, nedjeljiva količina energije koju može emitirati ili apsorbirati neki kvantni sustav, tj. neka atomska jezgra, atom ili molekula, dok je kvant svjetlosti najmanji iznos energije koji se može prenijeti elektromagnetskim zračenjem, foton. Pridružimo li tome safari, dobit ćemo putovanje radi promatranja. Dakle, ovo je simbolični put na koji je autor krenuo, a događao se zapravo na relaciji fotoaparat, fotostudio, računalo, autorova svijest. Na tom putu autor istovremeno kreira i promatra zračenja najmanjih svjetlosnih čestica dajući im određenu slobodu, ali ipak unutar zadanih parametara. Promatra kako se šire, multipliciraju i pretapaju, pa polako nestaju. Poštujući geometrijske zadanosti, ti kvantovi rađaju nove oblike kakvima možemo zamisliti eterična bića budućnosti. Sve se to događa zbog jednog razloga, a to je pokret. Iz duboko crne pozadine izranjaju električno zelena, narančasta i ljubičasta poput aurore borealis na tamnom sjevernom nebu. Svaka od fotografija izgleda poput međufaze pretapanja jednoga te istoga oblika, a snimivši ih na filmsku traku s dovoljnim brojem sličica u sekundi vjerojatno bismo taj pokret oživotvorili.

S vrlo malo elemenata rečeno je mnogo, čime je Kvantni safari postao haiku suvremene fotografije.

Damir Hoyka (1967.) je nagrađivani samostalni umjetnik – fotograf s 40 godina profesionalnoga iskustva. Rad mu je fokusiran na područja umjetničke i primijenjene (reklamne) fotografije. Član je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske (ULUPUH-a) i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU-a).

Rođen je 23. 4. 1967. godine u Brežicama , ali odrastao je u Zagrebu kamo obitelj seli ubrzo nakon njegovog rođenja. U mladosti se bavio crtanjem i slikanjem, sve dok se nije upoznao s fotografijom koja mu je kasnije zaokupila svu pažnju i postala profesionalni odabir. Studirao je kao gost student na Hochschule für angewandte Kunst u Beču (Austrija 1989.).

U svojoj dugogodišnjoj i bogatoj karijeri Izlagao je na više od stotinu samostalnih i grupnih izložbi, realizirao niz multimedijalnih umjetničkih projekata, objavio tisuće fotografija, tri fotomonografije, esej o fotografiji Fotosofia, četiri dijela serijala romana za mlade Pustolovine Tizi Enili i SF roman Xavia, te bio član i predsjednik brojnih fotožirija. Za fotografski i književni rad dobio je nekoliko nagrada. Autor je koncepata fotoedukacije Fotosofia i PhotoWalk i voditelj istoimenih fotoradionica.

Svaki predmet donosi priču

U petak, 21. ožujka 2025. godine u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja otvorena je tematska izložba povodom 80. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata u Međimurju, “Drugi svjetski rat u fundusu Muzeja Međimurja Čakovec” autorice, muzejske savjetnice Ane Šestak.

Izložba ne spominje sve događaje ili sudionike Drugog svjetskog rata već želi kroz građu koja se čuva u muzejskom fundusu, priče o spomenicima kao i potresne sudbine pojedinih obitelji, približiti posjetiteljima, posebno mlađim generacijama, Drugi svjetski rat u Međimurju.

Posebnost ove izložbe je naglasak na pričama iz prve ruke, a izložene su fotografije koje su skupljene i proteklih godina, dokumentacija, osobni predmeti i svjedočanstva.

• Trudili smo se izabrati predmete koji će govoriti o mnogo toga, no izložiti sve gotovo je nemoguće. Svi su predmeti pažljivo odabrani, svaki ima i donosi jednu priču. To su predmeti vezani uz logor, neko oružje, ima tu i novina iz onog vremena, plakata. Zanimaju me takve teme o događajima koji su utjecali na mnoge ljude i društvo općenito jer smatram da ih treba ispričati, pogotovo ovu. Muzej Međimurja Čakovec želi javnost upoznati s ljudskim sudbinama kojih se ljudi i danas sjećaju jer još ima živih potomaka ili sudionika tog razdoblja, rekla je autorica na otvorenju.

Ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan na otvorenju je podsjetila na bogatu građu vezanu uz Drugi svjetski rat koju Muzej posjeduje. Izložba “Drugi svjetski rat u fundusu Muzeja Međimurja Čakovec” već je na samom otvorenju izazvala velik interes posjetitelja, a može se razgledati do 4. svibnja 2025. godine.